Inflacija i zamjena kune eurom – zajednički protiv potrošača | Gospodarstvo | DW | 02.02.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Hrvatska

Inflacija i zamjena kune eurom – zajednički protiv potrošača

Hrvatska iščekuje uvođenje zajedničke valute EU-a u krajnje delikatnom periodu globalnog rasta inflacije. Državne institucije još ne pokazuju dovoljno inicijative da spriječe dvostruki cjenovni udar na građane.

Hoće li građani Republike Hrvatske (RH) biti maksimalno sistemski zaštićeni od cjenovnog udara prilikom uvođenja eura umjesto kune početkom iduće godine? To pitanje postavlja se u hrvatskom javnom prostoru sve češće kako se bliži trenutak obaveznog iskazivanja dvojnih cijena od narednog ljeta. Naime, trgovci će otad biti dužni istaknuti cijene u obje valute, ali netko bi njihovu (ne)dosljednost trebao i kontrolirati.

Štoviše, u Nacionalnom planu zamjene kune eurom predviđeno je i objavljivanje svojevrsne crne liste na kojoj bi se navodilo tko krši gornje pravilo. U provedbi obje mjere trebale bi sudjelovati i potrošačke udruge, a ne samo državna tijela. No predstavnik jedne od njih izjavio je prošli tjedan da ih dosad nitko nije kontaktirao, a novost mu je bila i informacija da Ministarstvo gospodarstva ubrzo raspisuje natječaj za tu svrhu. Vremena je sve manje, i čini se da Hrvatska već pomalo kasni s pripremama.

Preslikavanje boljih praksi

Biljana Borzan

Biljana Borzan

Naročito to postaje vidljivo kad se današnja praksa Vlade RH usporedi sa slovenskim iskustvom iz vremena napuštanja nacionalne valute tolar. Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, koja se dosta bavi tim područjem, rekla nam je ovom prilikom da uopće nije iznenađena: „S obzirom na to da je RH na samom dnu EU-a po pravima potrošača, a ovo je tema koja ih se izuzetno tiče, dinamika je očekivana. S razlogom smo svi zabrinuti ususret razvoju događaja oko uvođenja eura.“

Ovdje treba dodati da hrvatski građani, prema Eurobarometru, imaju razmjerno nisko povjerenje prema državnim institucijama kad su u pitanju potrošačka prava. Više vjeruju udrugama ili institucijama EU-a, a sadašnje stanje dobro ukazuje na razloge takvog odnosa. Borzan, inače potpredsjednica Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu te članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača u EU-parlamentu, smatra da je krajnji čas za akciju.

„Vrijeme će proletjeti. Mogu imati razumijevanja za probleme s kojima se Vlada RH suočava pritom“, nastavlja ona, „ali nešto kao što je uvođenje eura mora biti pomno planirano. A ne trebamo izmišljati ništa novo, dovoljno je da preslikamo bolje prakse onih koji su to već prošli. U protivnom će se nepovjerenje pokazati opravdanim, i moglo bi tu biti još svega."

Dodatni efekt inflatornih očekivanja

A bi li moglo biti i prebacivanja krivnje za poskupljenja na – inflaciju? „Ne bi me čudilo. Građani će teško razaznavati uzroke rasta cijena. Moglo bi se dogoditi da netko odluči poskupjeti određene artikle pod izlikom inflacije, ako mu se zamjena kune eurom učini zgodnim okvirom za to. Vlada RH stoga mora osigurati precizne i pregledne izračune, a svoje bi svakako trebali reći i nezavisni stručnjaci", drži Biljana Borzan.

Slično o tome razmišlja ekonomist Ljubo Jurčić koji nam je rekao da se uvođenje eura u doba rastuće inflacije u ovoj mjeri, nažalost, teško može kontrolirati. On pretpostavlja da će mnogi trgovci u Hrvatskoj zloupotrijebiti takvu situaciju. „Već sad imamo priliku vidjeti nešto slično. Brojne firme imale su loše rezultate zbog koronavirusa. Da nadoknade dio gubitka, koriste inflaciju za alibi, više nego što je realno opravdano. Drugi utjecajan efekt su inflatorna očekivanja“, nastavlja Jurčić.

Ta očekivanja, pojasnio nam je ovaj profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, već se ugrađuju u rastuće cijene. Taj proces pak izaziva daljnju inflaciju. Upravo zbog toga se kao jedan od uvjeta za preuzimanje eura ističe stabilnost cijena, kako tranzicija ne bi pogodovala špekulantima na tržištu. Zaštitni mehanizmi regulatora su očito neophodni, ali usuprot tome ovih dana bilježimo jednu znakovitu izjavu Borisa Vujčića, guvernera Hrvatske narodne banke.

Hrvatska skepsa oko eura

Profunkcionirat će neformalni karteli

On je građanima poručio da se od cjenovnog udara zaštite – biranjem trgovina s nižim cijenama. Ljubo Jurčić mišljenja je da se ishod ne bi trebalo prepuštati tržištu: „Interes dizanja cijena dijele svi poduzetnici, i taj moment ne smije biti prepušten samo njima. Oni će gledati na konkurenciju, prešutno procjenjivati i usklađivati se. Iako to formalno nije kartel, tako funkcionira u praksi. Tako je svugdje, ne samo u Hrvatskoj. Zato nam treba aktivniji regulator.“

Regulator je na potezu, dakle, za početak s natječajem oko kojeg valjda neće previše otezati. Tržište ipak nije idealno nepristrano, kao što bi želio sugerirati Vujčić. Potrošači očekuju svoje mjesto u postupku nadzora predstojećih mjera s cijenama, i ne bi smjeli od toga odustati. Dok se iščekuje državna zaštitna inicijativa, to bi im mogla biti ponajveća zaštita. Da se ne bi u drugoj polovini ove godine najednom počeli buditi uz dvostruki efekt cjenovnog udara i drastično poskupljenje bez istinskog opravdanja.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva