1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Der Stein von Rosetta (Rosetta Stone)
Foto: picture-alliance/ZB
Kultura

Kako su prije 200 godina dešifrirani hijeroglifi?

Stefan Dege
4. listopada 2022

Bio je to ključ koji je otvorio vrata starog Egipta: pre 200 godina Kamen iz Rosette pomogao je da se riješi zagonetka hijeroglifa. Slučajnost je odigrala glavnu ulogu u tom arheološkom krimiću.

https://p.dw.com/p/4HYM0

Francuski vojnici su bili ti koji su 19. srpnja 1799. godine iz ruševina u Rosetti (danas Rašid)i, lučkom gradu na delti Nila, izvukli neupadljivu kamenu ploču. Na njenoj površini uklesana su tri teksta. Niti jedan od vojnika koji je sudjelovao u Napoleonovom egipatskom pohodu (1798-1801) i tog se trenutka spremao za borbu protiv snaga Osmanskog carstva, nije ni slutio kakvo blago su držali u rukama. Ali vijest se ubrzo proširila.

Ploča od crnog bazalta, nalik granitu, visoka 112 i široka 75,7 centimetara, kako se kasnije ispostavilo, dio je mnogo veće antičke nadgrobne ploče-stele. Ali, što znače ti natpisi, slova i simboli? Ploča je oštećena: u gornjem dijelu, s nečitkim hijeroglifima, nedostaje dvije trećine teksta. Pored toga, i na rubovima su velika oštećenja. Najbolje je očuvan središnji dio teksta, koji je ispisan staroegipatskim demotskim pismom. U donjem dijelu, na starogrčkom, također nedostaje jedan veliki dio teksta.

Tajanstveno otkriće

 Jean-Francois Champollion
Jean-Francois Champollion Foto: Prismaarchivo/picture alliance

Ali, što znače ta tri teksta? Jesu li to identične poruke na različitim jezicima s različitim pismima? Poručnik Pierre Francois Bouchard, komandant Napoleonovog izviđačkog korpusa bio je potpuno fasciniran. Zagonetka mu nije dala mira. O pronalasku je odmah informirao francuske arheologe koji su s njim putovali. Ali, ni oni nisu imali objašnjenje i htjeli su da se ploča odnose u Francusku na dalje istraživanje.

Taj plan je, međutim, propao 1801. godine, zbog pobjede engleskih postrojbi nad francuskim. Poraženi su pobjednicima morali ustupiti sve svoje drevne egipatske artefakte. I tako je Kamen iz Rosette završio kao ratni plijen u Londonu i sve do danas je izložen u Britanskom muzeju.

Zainteresirani tajanstvenim otkrićem, istraživači iz čitave Europe pokušavali su dešifrirati hijeroglife. Francuz Silvestre de Sacy isprva je uspoređivao tekst pisan demotskim pismom s tekstom na starogrčkom. Godine 1802. Šveđanin Johan David Aekerblad uspio je pročitati imena ispisana demotskim pismom, nadovezavši se time na Sacyjev rad. Istovremeno, britanski znanstvenik Thomas Young pokušavao je riješiti zagonetku spisa matematički putem, ali nije razumio složenu gramatiku staroegipatskog pisma.

Filolog Champollion: „Imam ga!"

Uspio je tek francuski lingvist Jean-Francois Champollion: za razliku od Younga on je tečno govorio koptski i znao je mnogo o Egiptu i njegovoj kulturi. Otkrio je da znaci demotskog pisma označavaju slogove, dok ptolomejski hijeroglifi označavaju zvukove koptskog jezika. „Champollionu je to omogućilo dokazati da iza hijeroglifa stoji koptski jezik", kaže za DW egiptolog Christian Loeben iz Hannovera. „Tako je dešifrirao hijeroglife".

Sav oduševljen, Champollion je navodno uletio u ured svog brata i glasno uzviknuo „Imam ga!" I nakon toga se onesvijestio.

Egipatski hijeroglifi, slikovno pismo s figurama ljudi, životinja i predmeta, bilo je u upotrebi od oko 3000. godine prije nove ere, do 400. godine nove ere. Ubrzo nakon toga, više ih nitko nije bio u stanju pročitati. Ali, odakle potječe Kamen iz Rosette? I što na njemu piše?

Hijeroglifi odražavaju zvukove koptskog jezika

Der Stein von Rosetta (Rosetta Stone)
Britanski muzej - kome pripada Kamen iz Rosette?Foto: Daniel Kalker/picture alliance

Znanstvenici polaze od toga da je stela završena oko 196. godine prije Krista, za vrijeme Ptolomejske ere (oko 323. do 30. godine prije Krista). Vladavina Ptolomejske dinastije bila je ugrožena borbama za vlast nakon smrti Ptolomeja IV. Kada je 204. godine prije Krista izbila pobuna, bila je potrebna lojalnost faraonu. Sinod egipatskih svećenika 196. godine prije Krista je sastavio takozvani „Dekret iz Memfisa". Pisan je tako da su ga mogle čitati tri grupe ljudi: svećenici, kao riječi božje u hijeroglifima, činovnici na egipatskom jeziku s demotskim pismom i grčki vladari nad Egiptom na starogrčkom. Identične stele su trebale biti postavljene u svim egipatskim hramovima.

Pomoću Kamena iz Rosette, Jean-Francois Champollion stvorio je abecedu fonetskih hijeroglifa. Drugi znanstvenici su time u potpunosti mogli prevesti tekst. „Zahvaljujući Kamenu iz Rosette, Champollion je uspio da dešifrirati hijeroglife. Egipćani su tako ponovo dobili svoj glas“, kaže Loeben koji vodi egipatski odsjek u muzeju Kestner u Hannoveru. „Istodobno, to je bio trenutak rađanja egiptologije“.

Spor oko vlasnika

Dr. Christian Loeben
Christian LoebenFoto: Christian Tepper/Museum August Kestner

Do dana današnjeg Kamen iz Rosette važi za jedno od najvažnijih arheoloških otkrića. Njegov značaj je ogroman – ne samo za znanost. Ali, kome pripada artefakt koji je u Englesku stigao tijekom kolonijalnog razdoblja? „Kamen pripada čovječanstvu, gdje god se ono nalazilo", kaže njemački egiptolog Christian Loeben. „Egipatski predmeti u muzejima širom svijeta najbolji su ambasadori Egipta van zemlje". Koristi od njih ima i turizam, koji donosi novac u zemlju faraona.

Loeben trenutno priprema veliku izložbu o Kamenu iz Rosette u muzeju Roemer i Pelizaeus u Hildesheimu. Izložba „Dešifrirano" bit će otvorena u rujnu sljedeće godine. Velika dostignuća znanstvenika slavi i izložba koja će 13. listopada ove godine biti otvorena u Britanskom muzeju u Londonu – točno 200 godina nakon što su hijeroglifi dešifrirani.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu