Ima li koristi od mehanizma za kontrolu vladavine prava? | Politika | DW | 04.02.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Europska unija

Ima li koristi od mehanizma za kontrolu vladavine prava?

EU već godinama raspravlja o učinkovitom mehanizmu kojim bi se mogle zaustaviti antidemokratske tendencije u državama članicama. Je li novi mehanizam vladavine prava stvarno rješenje tog problema?

Mjesecima je uvijek iznova izazivao pometnju u europskoj javnosti. U sporu oko veta s Poljskom i Mađarskom gurnuo je Europsku uniju u tešku krizu. Nakon kontroverzne debate početkom godine na kraju je stupio na snagu: takozvani EU-mehanizam za kontrolu vladavine prava. S njim bi sada u državama članicama Unije sve trebalo biti drugačije – transparentnije, demokratskije i s boljom vladavinom zakona.

Službeni naziv mehanizma je prilično neupadljiv: „Opća pravila za zaštitu proračuna Unije“. Ova pravila bi trebala poslužiti sankcioniranju država članica ako odstupaju od osnovnih vrijednosti Europske unije. Članice već godinama raspravljaju o mogućnostima sankcioniranja te vrste u EU-u. Okidač je bilo antidemokratsko restrukturiranje Mađarske, koje je Viktor Orban započeo 2010., kao i politika poljske vladajuće stranke Pravo i Pravda (PiS) od 2015. godine. Europska unija je konstantno pozivala ove dvije zemlje da se pridržavaju vladavine zakona. Ali bezuspješno, s obzirom da su sve dosadašnje mogućnosti sankcioniranja propale, poput nezgrapnog postupka iz članka 7.

Ograničen na antikorupcijski mehanizam

Mehanizam za praćenje vladavine prava bi trebao okončati ovu situaciju. Ali može li on to uopće? Štoviše: je li nakon što je stupio na snagu u siječnju uopće pravno djelotvoran i može li se primjenjivati? Europska komisija i Europski parlament polaze od toga da može. Ali, Poljska i Mađarska se zalažu da mehanizam prvo provjeri Europski sud i da se primjenjuje tek nakon sudske presude. A to bi moglo potrajati i do dvije godine.

Viktor Orban

Mađraski premijer Viktor Orban već godinama stvara probleme u Bruxellesu

Ovo pravilo koje je sada stupilo na snagu zasnovano je na inicijativi Europskog parlamenta iz 2018. godine. Prvobitno su parlamentarci zamišljali jedan mehanizam širokog spektra, kojim bi se mogla sankcionirati velika kršenja vladavine zakona u Europskoj uniji. Ali u srpnju prošle godine su Parlament, Komisija i države članice došli do kompromisa: mehanizam će biti ograničen na prekršaje koji se tiču sredstava Europske unije.

Poljaci i Mađari oslabili mehanizam

Većina stručnjaka smatra da je na taj način mehanizam oslabljen. „Nažalost, to je realnost“, rekao je za DW ugledni mađarski stručnjak za ustavna pitanja Gabor Halmai, koji predaje na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci. „S obzirom da je EU već pet godina nesposoban da sankcionira teška kršenja osnovnih zakona pravne države, neće se ništa promijeniti ni s novim mehanizmom“. S kompromisom nije zadovoljna ni potpredsjednica Europskog parlamenta Katarina Barley (SPD): „Nažalost mora se priznati da su vlade Mađarske i Poljske uspjele oslabiti mehanizam."

U prepreke koje su uvedene na pritisak protivnika ovog mehanizma ubraja se i to što bi Europsko vijeće, tijelo sastavljeno od šefova država ili vlada, moralo za donošenje sankcija imati dvotrećinsku većinu. Odnosno, za odluku bi trebalo glasovati najmanje 15 od 27 zemalja, s najmanje 65 posto ukupnog broja stanovnika Europske unije.

Nasuprot tome, Europski parlament je uspio izvojevati da opća opasnost po neovisno sudstvo može predstavljati razlog za pokretanje postupka uvođenja sankcija. Katarina Barley kaže da zbog toga mehanizam nije tako usko ograničen na antikorupcijska pitanja i da bi se mogao primjenjivati i šire.

Katarina Barley

Katarina Barley je uvjerena da mehanizam može biti učinkovit unatoč ograničenjima

Borci za građanska prava razočarani

Budući da jedino pravo inicijative pokretanja postupka sankcioniranja ima Europska komisija, mnogo toga će ovisiti od političke volje, smatra Katarina Barley. I u tom smislu je potpredsjednica Europskog parlamenta prilično skeptična. Jer, Komisija je do sada, kaže, protiv Poljske i Mađarske bila prilično uzdržana.

Na upit DW-a glasnogovornica Europske komisije poriče da se mehanizam za kontrolu pravne države neće moći primjenjivati prije nego što se provjeri pred Europskim sudom. „Komisija je u procesu postavljanja pravnih smjernica za promjenu pravila", stoji u pismenom odgovoru na pitanje DW-a. „Pravilo će se primjenjivati od 1. siječnja 2021. i nijedan slučaj neće biti zanemaren.“

Unatoč tome primjetno je razočaranje kod stručnjaka i aktivista za građanska prava. Novi mehanizam je, istina, „korak naprijed“, kazala je Marta Pardavi, predsjednica mađarskog ogranka Helsinškog odbora za ljudska prava, jedne od najvažnijih mađarskih organizacija za građanska prava. „Ali, ipak je ovo pravilo nepotpuno sredstvo za zaštitu pravne države. Rezultat duge debate o tome je nešto s čim nitko ne može biti zadovoljan.“

Stručnjak za ustavna pitanja Gabor Halmai je još kritičniji. Najveći gubitnici ove debate o mehanizmu za kontrolu pravne države su oni koji su se nadali da će se uz pomoć EU-a moći retrogradno zaustaviti razgradnja demokracije u Poljskoj i Mađarskoj, kaže on i dodaje: „Oni bi sada morali uvidjeti da ne mogu računati na pomoć Bruxellesa.“

Preporuka uredništva