Igre s vatrom u hrvatskom susjedstvu | Politika | DW | 15.02.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Igre s vatrom u hrvatskom susjedstvu

Izborna godina u BiH počinje blokadom institucija i secesionističkim prijetnjama. Glavnu ulogu ponovo ima Milorad Dodik. Analitičari upozoravaju da populizam i predizborna nacionalna homogenizacija mogu izmaći kontroli.

„Republika Srpska krenula je na put izlaska iz Bosne i Hercegovine, s kojeg nema povratka", izjavio je Milorad Dodik, nakon što je Ustavni sud BiH osporio dijelove Zakona o poljoprivrednom zemljištu u RS-u. „Mi ćemo to uraditi i neće nas zaustaviti ni Sjedinjene Američke Države ni bilo tko drugi, jer smatramo da je Daytonski sporazum srušen, prije svega intervencijom međunarodnog faktora", rekao je Dodik. Nakon što je u ovom slučaju ujedinio poziciju i opoziciju u RS-u, Dodik je postavio dva uvjeta za funkcioniranje državnih organa. Prvi je odlazak stranih sudaca koji prema Daytonskom sporazumu sudjeluju u donošenju odluka u Ustavnom sudu BiH. Drugi je preciziran nakon sastanka sa liderom Hrvatske demokratske zajednice BiH Draganom Čovićem i odnosi se na izmjenu Izbornog zakona.

Profesor ustavnog prava i sudionik mirovnih pregovora u Daytonu Kasim Trnka rekao je u izjavi za RadioSarajevo.ba da je napad Dodika na Ustavni sud BiH „flagrantno kršenje Ustava, sa svim elementima državnog udara". Veleposlanici SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije (tzv. države Kvinte) u BiH pozvali su lidere RS-a na razgovor u Sarajevu, ali nakon kratkog susreta u zgradi Predsjedništva BiH nije bilo izjava za medije. Veleposlanstvo SAD-a ranije je priopćilo da poštivanje ustavnog poretka i ustavnih obveza nije nikakvo diskrecijsko pravo, već obaveza u bilo kojoj europskoj zemlji. Nakon Milorada Dodika, s veleposlanicima Kvinte su u Sarajevu u petak (14.2.) razgovarali i članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić. Džaferović i Komšić su kazali da neće pristati na političke ultimatume i blokadu rada državnih institucija.

Kasim Trnka

Profesor ustavnog prava i sudionik mirovnih pregovora u Daytonu Kasim Trnka

Skretanje pažnje sa MAP-a u izbornoj godini

Milorad Dodik je i ranije kritizirao Ustavni sud BiH i pozivao na secesiju, podsjeća magistrica političkih nauka iz Banjaluke Tanja Topić. „Bildanje nacionalnih mišića je posebno izraženo u izbornoj godini, a dobro dođe u trenutku kada treba skrenuti pažnju sa MAP-a (Membership Action Plan - Akcijski plan za članstvo u NATO)". Do aktualne krize oko Ustavnog suda BiH Dodik je trpio žestoke kritike opozicije zbog prihvaćanja „Programa reformi" što je, prema tumačenju opozicije, aktiviralo MAP približavajući BiH NATO-u.

Novost je, kaže Tanja Topić, aktivniji angažman srbijanskih zvaničnika. „Briga za Srbe u susjednim državama dobro se uklapa u političke agende zvaničnika u Srbiji, jer je i tamo izborna godina. Tako su se izborni procesi posložili s populističkim potezima koji su najbolji mamac za građane. U međuvremenu su pale i neke druge maske. Predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) Milan Tegeltija nas je uvjeravao kako su kritički izvještaji o radu ove institucije pokušaji politike da tu 'nezavisnu' instituciju stavi pod kontrolu, da bi sada naglašavao kako ga obavezuje odluka i politički stav iz RS-a". VSTV je nezavisna institucija BiH koja imenuje suce i uspostavlja etičke i profesionalne standarde u pravosuđu, a njen predsjednik Milan Tegeltija na udaru je kritika jer, umjesto da poštuje odluke Ustavnog suda BiH, podržava Dodika u blokadi državnih institucija.

Populizam, ali šta ako...

Banjalučki novinar Dragan Bursać, također, vjeruje da su Dodikovi potezi „populistički". „No, ako u Dodikovim prijetnjama ima i zrna istine, onda to vodi RS u potpunu izolaciju, pa i katastrofu. Narod svakako bježi iz RS-a, a ovo je dodatni faktor nestabilnosti. Sasvim je moguće i da je Dodik posljednjim izjavama o secesiji i neprihvaćanjem odluka Ustavnog suda BiH ustvari započeo predizbornu kampanju", kaže Bursać.

 Benjamin Butković

Benjamin Butković

„Smatrati ponovno Dodikovo poigravanje sa stabilnošću BiH i izazivanje nove krize 'populizmom' bilo bi pojednostavljivanje i izbjegavanje suočavanja s problemom", kaže u komentaru za DW novinar BHRT-a Benjamin Butković. „Ovo nije državni udar, ali je najava državnog udara. Ako Dodik povuče sve političke predstavnike iz institucija BiH, a entitetske institucije proglasi 'državnim organima', to bi onda bio državni udar. Ali Dodik nije toliko naivan da bi krenuo u takvu avanturu. On govori, ali ništas ne čini i upravo zbog takvog 'kukavičkog' ponašanja međunarodna zajednica, OHR (Ured visokog predstavnika), Kvinta i ostali, trpe njegove verbalne eskapade i uvrede. No, taj govor može izazvati veliku nesreću, jer od govora je krenuo i Radovan Karadžić, pa znamo kako je sve završilo", upozorava Butković.

Mirna disolucija BiH nije moguća

Novinar BHRT-a govori i o tome šta bi trebala učiniti međunarodna zajednica, odnosno NATO i Europska unija (EU). „Mirna disolucija BiH nije moguća, pa bi najbolje rješenje bilo da NATO i EU stave BiH pod svoj 'kišobran', ma koliko ona bila nefunkcionalna, po istom scenariju kao u slučaju Crne Gore i Sjeverne Makedonije. To je jedini djelotvoran način da Dodik bude zaustavljen u ispunjavanju svog sna o nezavisnoj RS i da se prekine rusko vršljanje u ovom dijelu Europe. Sve drugo su opcije s vrlo neizvjesnim ishodom", zaključuje Butković.

Dragan Čović

Suradnja s Dodikom: Dragan Čović

U blokadi institucija BiH, Dodik se udružio s predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Draganom Čovićem. Sociolog Slavo Kukić podsjeća da je Dodik, nakon susreta sa Čovićem u Istočnom Sarajevu, listu uvjeta za funkcioniranje državnih institucija proširio i na izmjene Izbornog zakona.

On smatra da Čović i Dodik mogu opstati na vlasti samo u uvjetima krize. „Riječ je i o razbijanju države i o pripremi glasača za lokalne izbore. Zbog negativnih efekata njihove vladavine sve je više nezadovoljnih, pa je nova kriza, novo talasanje oko Ustavnog suda i blokade institucija BiH, jamstvo i za novu nacionalnu homogenizaciju na kojoj se etno-nacionalna politika u BiH i zasniva. Zaustavljanje pravne države najsigurniji je put takve politike", kaže Kukić.

O BiH i Crnoj Gori razgovarat će se i u Beogradu

Nova kriza oko Ustavnog suda BiH komentira se i na društvenim mrežama. Politička komentatorica Ivana Marić tako je na svom Facebook profilu primjetila da u jeku „Dodikove borbe protiv stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH dolazi vijest da je predsjednik Europskog suda za ljudska prava imenovao Njemicu Angeliku Nussberger za sutkinju Ustavnog suda BiH". „Ovu odluku je donio uz obaveznu prethodnu konzultaciju s Predsjedništvom BiH, koje je u ovom procesu 'ostalo nijemo', uključujući i Dodika", napisala je Ivana Marić pozivajući se na portal Klix.

Zgrada parlamenta BiH

Veleposlanici Kvinte i Delegacija EU: Odluke Ustavnog suda BiH su obavezujuće

O situaciji u BiH u svjetlu nove krize oko Ustavnog suda i blokade državnih institucija, razgovarat će se i u Beogradu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao predsjednicu RS-a Željku Cvijanović, člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i političke predstavnike Srba iz Crne Gore na sastanak u subotu (15.2.). Prema Tanjugovim informacijama, bit će riječi o situaciji u BiH i Crnoj Gori.