I konzervativne udruge su dio civilnog sektora | Politika | DW | 01.02.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

I konzervativne udruge su dio civilnog sektora

Rezultati istraživanja uspjeha civilnih konzervativnih organizacija u Hrvatskoj su naišli na veliku pozornost medija. Provjerili smo kako je to istraživanje provedeno, tko je sudjelovao i tko iza njega stoji.

"Znanstvenici su analizirali udrugu Željke Markić, kažu da je do uspjeha došla lažima i manipulacijama", tvrdi jedan od najčitanijih portala u Hrvatskoj. Drugi, bitno manje čitan i pozicioniran na dijametralno suprotnom dijelu političkog polja, u tekstu državne novinske agencije znanstvenike stavlja u navodne znakove pa dodaje – članak objavljen u časopisu Fakulteta političkih znanosti koriste za obračun s udrugom U ime obitelji.

U razgovoru s autoricom istraživanja, dr. Antonijom Petričušić, s katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu doznajemo da nije posve zadovoljna senzacionalističkim načinom na koji su mediji popratili njezin rad. I odmah odgovara onima koji u pitanje dovode objektivnost ovog istraživanja – da, u njemu su kao ispitanici sudjelovali i promicatelji takozvane konzervativne revolucije u Hrvatskoj.

Efikasan i jeftin repertoar, vješta upotreba prava

Riječ je, kaže Petričušić, o istraživanju koje je bilo njezin magistarski rad iz sociologije i socijalne antropologije na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Zaintrigirala ju je pojava novog društvenog pokreta koji zagovara tradicionalne vrijednosti kao nešto što bi trebalo biti općedruštveno prihvaćeno. "Privuklo me temi to što taj društveni pokret vrlo mudro i oportuno koristi pravo, sudove, uključujući Ustavni sud, zagovara amandmane na zakone ili u zakonodavnom procesu pokušava utjecati na stvaranje prava kako bi se u pravu reflektirale njihove vrijednosti."

Kroatien Referendum Ehe 23.05.2013 (STR/AFP/Getty Images)

Udruga U ime obitelji skrenula je na sebe pozornost referendumom o braku kojim je definicija braka unesena u hrvatski ustav.

Petričušić je promatrani pokret nazvala religijsko-političkim društvenim pokretom, a istraživanjem je potvrdila da ga od drugih društvenih pokreta razlikuje djelovanje unutar političkih institucija. "Društveni pokreti inače djeluju na izvaninstitucionalni način; prosvjedima, javnim okupljanjima, pritiscima na vladu i događanjima naroda. Ovaj se drži isključivo djelovanja unutar institucija i pravnih instituta poput referenduma. Izabrali su repertoar koji je, ne samo efikasan, već i jeftin. Ne morate mobilizirati mnoge, već možete samo tvrditi da predstavljate većinu, iako nemate legitimitet za to. U zemlji u kojoj se 86 posto ljudi deklarira katolicima, vrlo je lako tvrditi da govorite u ime katolika. Na taj način legitimirate svoje zahtjeve."

Gorivo je ideologija, a vozači su vrlo obrazovani

A zapravo, govori naša sugovornica, nigdje nije istraženo govore li stvarno u ime svih katolika. Taj pokret može govoriti u ime doktrine Katoličke crkve, no to ne znači da iza njega stoji tih 86 posto građana. "Istraživanjem sam zaključila da se radi o vrlo dobro organiziranom društvenom pokretu. Kao i većinu novih društvenih pokreta, pokreće ga ideologija. Vode ga ljudi koji su vrlo dobro informirani, nadprosječno obrazovani, dobro umreženi unutar nekoliko organizacija koje zagovaraju istu agendu, urbani su i poznaju pravne i političke institucije unutar kojih mogu zagovarati svoje vrijednosti."

Kroatien Antonija Petricusic Soziologin aus Zagreb (privat)

Antonija Petričušić

Riječ je, dodaje docentica Petričušič, o ljudima koji mogu informacije ne samo procesuirati, već s njima mogu i manipulirati; primjerice pozivajući se na znanstvena istraživanja. "A znanost može biti svakakva pa i diskreditirana. Kada interpretiraju, recimo, i međunarodno pravo – zvuče vrlo uvjerljivo. No to što govore, često nije istina. Ali oni to mogu činiti zato što znaju da te pravne norme postoje. Pozivaju se ne europske prakse i konvencije, a kod mene je upravo to korištenje prava za pozicioniranje društvenog pokreta pobudilo znanstveno-istraživački interes. Promatrala sam događanja i aktivnosti unutar referenduma o braku i zaključila da su se oni mobiliziranjem pristaša i uspješnom akcijom koja je urodila promjenom teksta Ustava konstituirali kao političko relevantan akter. Napose, nakon toga se udruga U ime obitelji organizirala kao politička stranka koja je sudjelovala na izborima i pokušava utjecati na politički proces zagovaranjem promjena izbornog zakonodavstva ili osporavanjem prava manjinama na političku participaciju u Saboru", objašnjava Petričušić.

I konzervativci čine civilni sektor

Do pojave ovog novog pokreta aktivni dio civilnog društva bio je koncipiran oko nevladinih organizacija lijevo-liberalnih usmjerenja koje su uskoro vidjele kako njihove metode rada preuzimaju udruge poput U ime obitelji ili Vigilarea. Takav scenarij je bio potpuno neočekivan, gotovo šokantan za dotadašnje aktere koji su neko vrijeme tražili odgovor na njima neprihvatljive ciljeve kojima se u neravnopravan položaj dovode manjinske društvene skupine poput istospolnih partnera. No, je li tu riječ o "hakiranju" ili zlouporabi alata civilnog društva?

"To nije nikakvo hakiranje. Oni su te alate prepoznali kao relevantne i moćne. Napose, živimo u demokraciji, oni na to imaju pravo", kaže naša sugovornica pa dodaje: "Civilno društvo je dva desetljeća bilo prenapučeno udrugama koje su zagovarale promjene koje su trebale liberalizirati naše društvo i osigurati jednakost. Religijsko-politički pokret je shvatio da oni mogu koristiti istu terminologiju i alate. Mislim da su pozitivno utjecali na buđenje i reorganizaciju liberalnog dijela civilne scene pa je došlo do nekog 'novog žara' na njoj."

Uzori su u Americi

Pojmove poput "rodne ideologije" i "seksualne edukacije", koja je zapravo zdravstveni odgoj, analitičari već duže vrijeme označavaju kao "uvozne", a naša se sugovornica s time slaže. "Sasvim! Nisu oni otkrili da su oni Hrvati katolici koji poštuju 10 božjih zapovijedi, nego su učili od onih koji dugo rade i pokušavaju se politički relevantno pozicionirati, prvenstveno u Sjedinjenim Državama."

Demonstracija američkih konzervativaca za život u Washingtonu. Ove djevojke su stigle iz Iowe.

Uzori hrvatskih konzervativaca su u Sjedinjenim Američkim Državama

No iako se konzervativne udruge u lijevom diskursu često poistovjećuju s Katoličkom crkvom, Petričušić kaže da to nužno ne mora biti tako. "Bliski su određenim pojedincima iz Crkve koji ih podržavaju, ali ne bih rekla da je riječ o isključivoj agendi RKC-a. Oni se samo pozivaju na dogme, vjerska učenja i vrijednosti, ali to ne znači da su one isključiva slika cjelokupne RKC."

Nastavit će se…

Istraživanje koje je nedavno objavljeno u Političkoj misli s koautorima Matejom Čehulić i Dariom Čepom, Petričušić je radila metodom intervjuiranja relevantnih društvenih aktera koji su ponudili uvid u sliku društva i društvene sukobe i rasprave oko referenduma o braku. Intervjuirala je i pripadnike akademske zajednice te pripadnike liberalnih civilnih udruga, posebno onih koje zagovaraju LGBT prava i bile su aktivne u kampanji protiv referenduma o braku. Na pitanje jesu li svoje mišljenje imali mogućnost reći i sami sudionici pokreta, Petričušić odgovara: "Naravno da sam intervjuirala i pripadnike iz konzervativnih udruga koje zagovaraju tradicionalne vrijednosti. Neki od njih su i pravnici, što mi je bilo važno s obzirom na intenciju istraživanja. Zato sam taj magistarski istraživački rad nazvala 'Religo-politika putem prava'."

Članak nastao temeljem ovog istraživanja zauzeo je naslovnice nekih hrvatskih portala, no naša sugovornica kaže da ne prati pozorno reakcije. "Ne želim čitati komentare čitatelja", tvrdi i dodaje da ne zna jesu li promatrane udruge reagirale na njega. Ovu će temu, najavljuje, i dalje istraživati. "Do sada sam se bavila referendumom i načinom na koji su promijenili Ustav. U njemu su definirali brak kao zajednicu muškarca i žene što povlači obvezu da se tako brak definira i u ostalim zakonskim izvorima. I dalje želim analizirati kako konzervativne udruge koriste pravo da bi promovirale svoje vrijednosti u društvu."

Preporuka uredništva