I doseljenici su samo ljudi | TEME | DW | 17.10.2007
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

I doseljenici su samo ljudi

Za pripadnost migranata nekom miljeu nije odlučujuće porijeklo ili vjera nego sustav vrijednosti, životni stil i estetske sklonosti. Studija o položaju doseljenika u Njemačkoj raščišćava i s drugim klišejima o strancima.

default

Stranci se okružuju sličnima sebi – ali ne po porijeklu i vjeri.

Skupina mladića školskog uzrasta ulazi u vagon podzemne željeznice u Berlinu. Svi nose sličnu tinejdžersku odjeću, iste moderne frizure, svi nastoje biti «cool» i izgledom i govorom, o vratu ovješen MP3 player, u rukama skateboard. Samo su im lica i boja kože različiti: Očigledno djeca doseljenika iz Afrike, Azije i Europe, ali ima i domaćih. Nema dvojbe: moda, muzika i mišići – to je ono što zanima ovo šareno društvo, ovaj – kako bi rekli sociolozi – milje.

Jedinstveno istraživanje na svijetu

«Ljudi s migracijskom pozadinom u Njemačkoj, suprotno uobičajnoj predodžbi u javnosti, sociokulturološki gledano, najčešće nisu homogena, jedinstvena skupina. Naprotiv: svjedoci smo vrlo šarolike i razvedene palete miljea», potvrđuje Gerd Hoofe, državni tajnik u njemačkom Ministarstvu obitelji, starijih, žena i mladih, na čiji je poticaj u dosluhu s više drugih ustanova i organizacija iz politike, medija i civilnog društva provedeno istraživanje o društvenom položaju migranata, jedinstveno takve vrste u svijetu, čiji su rezultati jučer predstavljeni u Berlinu.

«Doseljenički miljei se pritom manje razlikuju prema etničkom porijeklu, a više prema vrijednosnim predodžbama, načinu života i estetskim sklonostima. To su njihove stvarne poveznice, ljepilo koje ih drži na okupu, a ne etničko porijeklo.» Drugim riječima: Između dvoje zaljubljenika u teatar – jedan doseljenik iz Afrike, drugi s Balkana – vlada prisniji odnos nego među dvoje zemljaka različitih interesa i svjetonazora.

Obrazovanje – ključ uspješne integracije

«Faktori poput etničke pripadnosti, vjere ili doseljeničke biografije utječu, doduše, na kulturu svakidašnjice, ali u konačnici ne udaraju pečat miljeu niti su od značaja za izgradnju identiteta migrantica i migranata», pojašnjava Hoofe. Neovisna studija, provedena na uzorku od stotinjak migranata, podrobno opisuje osam socijalnih miljea u koje se daju razvrstati svi doseljenici: od vjerski ukorijenjenih, tradicionalno «gastarbajterskih» i statusno nastrojenih preko intelektualno-kozmopolitiskih do prilagođenih, višekulturnih i hedonističkih.

«Većina tih doseljeničkih miljea se – svaki na svoj način – nastoji integrirati u zajednicu, poimajući sebe kao dio njemačkog društva.» Studija pokazuje i da je ravnopravnost spolova kao jedna od temeljnih vrijednosti ovdašnjeg društva čvrsto usiderna među migrantima koji uživaju dobru naobrazbu i socijalno-ekonomski su dobro integrirani.

Precijenjen utjecaj vjerske tradicije

Ona je raščistila i s još jednim klišejom: «Utjecaj vjerske tradicije na životni položaj migranata je, prema rezultatima ovog istraživanja, precijenjen.» Tek mali dio ispitanika se žalio na izopćenost i diskriminaciju, dok se najveći broj njih osjeća integriranim u njemačko društvo, ali pritom «uvijek polažu značaj na očuvanje svojih kulturnih korijena», ističe Hoofe.

Kvalitativno određenje životnog položaja migranata u Njemačkoj do idućeg ljeta bit će upotpunjeno i statističkim podacima o veličini pojedinih miljea. Oni bi trebali poslužiti u kreiranju integracijske politike njemačke savezne vlade.