Iščekujući kišu | Panorama | DW | 03.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Iščekujući kišu

Ova pojava je poznata u Africi, ali usred Europe? Čini se da bi i druga godina za redom mogla biti sušna. Poljoprivrednici navodnjavaju polja kako bi smanjili štetu. Hoće li za europsku poljoprivredu ovo postati normala?

Markus Schwarz zabija lopatu u zemlju. Suhu zemlju vjetar raznosi po golom polju. U iskopanoj rupi pokazuje stanje njegove zemlje. „Ovdje vidimo da je prvih deset centimetara potpuno suho. Ovdje bi u stvari već trebalo da je pomalo vlažna, kako bi biljke mogle pustiti korijenje", kaže Schwarz.

U Porajnju, na zapadu Njemačke, na površini od 150 hektara Schwarz uzgaja salatu, brokulu, jagode i cvjetaču. Već danima sije sunce, od kiše ni traga već tjednima, a tokom uskršnjih praznika termometar je pokazivao 25 stupnjeva. „Ljudima to može biti lijepo, ali mi polako brinemo da bi ova godina mogla biti ista kao i prošla." Jer, kao i prošle godine, njegova polja su suha. Presuha, i to već u travnju.

Prošla godina je prema podacima Njemačke meteorološke službe bila četvrta najsušnija godina od 1881. Štetu od gubitka žetve Savez njemačkih poljoprivrednika procjenjuje na dvije do tri milijarde eura. Markus Schwarz je morao neprestano zalijevati polja od srpnja do rujna, kako bi na kraju imao što manje gubitke.

Suha zemlja i pored kiše

Deutschland Bornheim Markus Schwarz (DW/T. Schauenberg)

Markus Schwarz i njegova suha zemlja

Iako je preko zime u čitavoj Njemačkoj razina padalina bila uobičajena, 210 litara po kvadratnom metru, Schwarzova polja su već u travnju bila presuha za mlado povrće. Corina Schube iz Njemačke meteorološke službe objašnjava zašto: „Zimske padavine nisu mogle nadoknaditi ogroman deficit koji je izazvalo ekstremno toplo i suho ljeto prošle godine. Po kvadratnom metru zemlje nedostaje između 200 i 300 litara vode."

Peter Gerandt, agronom sa Sveučilišta u Göttingenu, dodaje: „Situacija je na mnogim mjestima vrlo, vrlo problematična. Zimske padavine na pojedinim mjestima su bile dovoljne tek da se navlaži gornjih dvadeset centimetara zemlje."

Konstanto isušena zemlja – problem koji je poznat u sušnim, suptropskim područjima, ali ne u Njemačkoj. Pogotovo ne u takvim razmjerima. Prilikom mjerenja, Peter Gerandt zaključuje da su zalihe vode u Göttingenu – na sjeverozapadu Njemačke – zbog prošlogodišnjih suša iscrpljene do dubine od dva metra.

S jedne strane to je zbog biljaka kao što su uljana repica i kukuruz, kojima je potrebno mnogo vode, ali i zbog pšenice i šećerne repe, čiji dugi korijeni sežu dublje ka podzemnim vodama. Zemlji će biti potrebno više godina da se od toga oporavi, kaže Gerandt.

Pogledajte video 01:22

I najstarije njemačko drvo pati zbog suše

To nije sve. Zbog nedostatka vode smanjuje se prijenos hranljivih materija iz zemlje do biljaka. Posljedica toga je da hranljive tvari iz đubriva onda ostaju u zemlji i tokom padavina utječu na povećanje razine nitrata u podzemnim vodama. Ako onda nastupi nevrijeme, tlo ne može dovoljno brzo prihvatiti velike količine padavina. Zbog oticanja vode, dragocjeni humus – plodno tlo, bi moglo nestati s polja.

Ali problem sa presušenim tlom nemaju samo njemački seljaci. Širom Europe je u travnju vlažnost tla bila ispod prosjeka. Prije svega istočnoeuropske i sjevernoeuropske zemlje prošle godine su bile pogođene sušom i to bi se moglo ponoviti.

„Učestalost i intenzitet suša će se povećavati zbog klimatskih promjena", kaže Sergij Moroz, viši službenik za politiku voda i biodiverziteta iz nevladine organizacije „European Environmental Bureau" (EEB) sa sjedištem u Bruxellesu.

Moroz apelira na održivu i efikasniju upotrebu vode. Nestašica vode ni u kom slučaju ne bi smela olabaviti standarde zaštite vode i povećati potrošnju podzemnih voda. „To nisu održiva rješenja. Poljoprivrednici bi morali biti spremni prilagoditi se efektima klimatskih promjena, umjesto da nastoje održavati pogon kao što je do sada bilo uobičajeno, zahtjeva Moroz.

Navodnjavanje nije krajnje rješenje

Infografik Dürre Deutschland EN

Dimenzije suše na karti Njemačke - previše crvenih područja

Ukoliko ova godina bude suha kao i prošla, tamo gdje ne bude bilo navodnjavanja nastat će „veliki gubici koji će nadmašiti one iz 2018. godine", prognozira Peter Gerandt.

Markus Schwarz od sredine travnja mora zalijevati svoje salate. Ali navodnjavanje košta oko 200 eura po hektaru, odnosno 30.000 eura po sezoni. Na to još dolaze troškovi za bunare, pumpe, crijeva i sustave za navodnjavanje.

Za navodnjavanje polja seljaci koriste podzemne vode. „Ali i te rezerve će se vremenom potrošiti ukoliko kiša ponovo ne dopuni zalihe", ističe Peter Gerandt. „Bez kiše se ne može. Ukoliko i druga, treća, četvrta ili peta godina bude suha – nadamo se da se to neće dogoditi – onda treba razmotriti kako se može doći do vode. Ne mogu je uzimati s brana, ne mogu koristiti ni podzemne vode. Navodnjavanje nije čarobno rješenje."

Tog dana je kod Markusa Schwarza u Porajnju najavljeno nevrijeme s kišom. „Konačno", kaže. Najbolje bi bilo da dva, tri tjedna pada lagana kiša. Onda bi sve bilo dobro." I zaista, predvečer počinje jaka kiša. Ali, nakon sat vremena je ponovo stala. Time je barem ušteđeno jedno navodnjavanje.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic