HRW kritizira Kinu, Saudijsku Arabiju i EU-populiste | Politika | DW | 17.01.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

HRW kritizira Kinu, Saudijsku Arabiju i EU-populiste

Human Right Watch u svom izvješću o ljudskim pravima za ovu godinu posebno kritizira Kinu i Saudijsku Arabiju, ali i europske populiste.

Po pitanju ljudskih prava najviše zabrinjava Kina, kaže u razgovoru za Deutsche Welle Wenzel Michalski, direktor organizacije za ljudska prava Human Rights Watch u Njemačkoj (HRW). Ta je organizacija ovoga četvrtka (17.1.) objavila svoj godišnji izvještaj World Report, u kojem na skoro 400 stranica skreće pažnju na stanje ljudskih prava u svijetu.

Michalski kaže da prije svega za vladu u Pekingu ne može reći „ništa pozitivno": "Na djelu je potpuno gušenje slobode govora i civilnog društva u zemlji, koji su, ruku na srce, ionako samo sporadično postojali. Postoji i državni sustav totalnog nadzora s tehnologijom za prepoznavanje lica. Kineski predsjednik Xi Jinping se sve više pretvara u diktatora." Michalski također kritizira to što kineska vlada, prema njegovim riječima, pokušava u svijet prenijeti svoj "politički model kršenja ljudskih prava" putem tzv."Belt and Road" inicijative. ("Belt and Road" je razvojna strategija kineske vlade po pitanju izgradnje infrastrukture i ulaganja u zemlje Europe, Azije i Afrike)

Kina, Trump i Saudijska Arabija

HRW objavljuje izvještaje o stanju ljudskih prava od 1989. godine. Autoritarne države, koje krše prava djece, žena i muškaraca, uglavnom su u fokusu izvještaja. Ove godine, kao što Wenzel Michalski ističe u razgovoru za DW, aktivisti za ljudska prava uzeli su pod lupu ne samo države, nego i pojedince: "Ovogodišnji fokus je na autokratima ili populistima s autoritarnim tendencijama, ali i na otporu koji se stvara protiv ovih osoba."

USA Mexiko l Migranten stürmen Grenze zwischen Mexiko und den Vereinigten Staaten (Reuters/H. McKay)

Američka vojska je u studenome prošle godine upotrijebila suzavac protiv izbjeglica koje su nasilno pokušale prijeći granicu

Pored kineske vlade, koja je u fokusu kritika, i ove godine se u izvještaju pojavljuju i drugi stari znanci: američki predsjednik Donald Trump, prije svega zbog oštrog postupanja prema izbjeglicama iz Latinske Amerike, a Saudijska Arabija se u izvješću pojavljuje čak dva puta: zbog ubijenog novinara Jamala Khashoggija i zbog okrutnog rata protiv susjednog Jemena. Tu zemlju još od 2014. uništava rat koji se vodi između postrojbi predsjednika Abda Rabba Mansura Hadija, kojeg podržava Saudijska Arabija skupa s drugim arapskim državama, i šijitskih Huthi-pobunjenika iza kojih stoji Iran. Prema podacima Ujedinjenih naroda (UN), više od 10.000 ljudi je ubijeno u sukobu, uključujući tisuće civila. Jemen se, navodi UN, suočava s najtežom humanitarnom situacijom u svijetu.

U izvještaju HRW i europski populisti

Povrede ljudskih prava aktivisti Human Right Watcha bilježe i u Europi. U svibnju se u EU-u održavaju parlamentarni izbori. Unutar zajedničke obitelji europskih naroda postoje stranke koje odbacuju EU u svom sadašnjem obliku: pored AfD-a u Njemačkoj, to su i talijanska Liga, austrijski FPÖ, mađarska stranka Fidesz ili Nacionalna fronta francuske populistice Marine Le Pen. Ove stranke, smatra se u izvješću, pokušavaju narušiti vrijednosti EU-a desničarskim populističkim tezama.

Stoga ne iznenađuje da, kako kaže Wenzel Michalski, neke zemlje članice EU-a ne ostavljaju dobar dojam. Autori izvještaja HRW-a prije svega su stavili naglasak na ophođenje s tzv. izbjegličkom krizom. "Posebno zemlje s populističkim vladama kao što su Mađarska i Poljska, a sve više i Italija, u središtu su naše pažnje", naglašava Michalski. U prvom redu talijanski ministar unutarnjih poslova Salvini uskraćuje tražiteljima azila regularni postupak za dobivanje azila. U Mađarskoj Viktor Orban pokušava prikupiti političke bodove difamiranjem manjina, a u Poljskoj se pokušava ukinuti "neovisnost pravosuđa".

Italien Besuch Marine Le Pen bei Matteo Salvini (picture-alliance/dpa/A. Di Meo)

Europski populisti se povezuju: Marine Le Pen u posjetu Matteu Salviniju

Hrvatska: policijsko nasilje nad migrantima

Problem migranata na prvom je mjestu u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku, članicu EU-a. Izvještaj navodi, pozivajući se na podatke UNHCR-a, da je hrvatska policija tijekom 2018. vratila nazad u BiH oko 2.500 tražitelja azila i migranata i da je pritom u više od 700 slučajeva policija koristila nasilje.

U izvještaju se posebno podsjeća na zabrinutost koju je u srpskoj zajednici, kao i među nevladinim organizacijama, izazvala kampanja koja je počela u svibnju 2018. s ciljem da se u hrvatskom parlamentu smanji broj zastupnika etničkih Srba. Navodi se također i da se tijekom prošle godine u toj zemlji 14 osoba našlo pred sudom zbog slučajeva ratnih zločina, a da su pritom samo četiri osobe osuđene.

BiH: Problemi nacionalnih manjina

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, izvještaj navodi da je ta zemlja tijekom 2018. ostvarila samo ograničeni napredak u rješavanju dugogodišnjih problema s ljudskim pravima. Pritom se u posebno ukazuje na to da pripadnici nacionalnih manjina ni na općim izborima koji su održani 2018. nisu mogli kandidirati za članove Predsjedništva BiH.

Također, navodi se u zaključku izvještaja HRW-a, slučajevi ratnih zločina i dalje se sporo rješavaju. Kritizira se vlasti u toj zemlji i zbog toga što „nisu pružile osnovnu podršku tisućama tražitelja azila i migranata koji su u BiH došli tijekom 2018.

Srbija i Kosovo

Kada je riječ o Srbiji autori izvještaja ukazuju da je napredak glede zaštite ljudskih prava tijekom 2018. bio slab: suđenja za ratne zločine pred domaćim sudovima teku sporo, sustav azila i dalje ima manjkavosti, a novinari i dalje rade u neizvjesnim uvjetima, pri čemu se bilježe napadi, prijetnje i tužbe ukoliko se izvještava o osjetljivim temama.

Slična situacija je i na Kosovu. U izvještaju HRW-a posebno se ukazuje na napetosti između Srba i Albanaca na sjeveru te zemlje. Izdvaja se i odluka Parlamenta u Prištini da ratificira sporazum o demarkaciji granice s Crnom Gorom, što je bio uvjet Europske unije za viznu liberalizaciju. Podsjeća se i da je početak rada Specijalnog suda za ratne zločine na Kosovu u razdoblju 1998.-99. odgođen zbog imenovanja novog tužitelja.

Nada ostaje

A Njemačka? Michalski ima podijeljeno mišljenje. Kaže da se s jedne strane puno toga može kritizirati, na primjer isporuke oružja Saudijskoj Arabiji. Posebno kritizira nedostatak transparentnosti, odnosno to što prodaja oružja podliježe tajnosti. On smatra da u demokraciji narod ima pravo suodlučivanja o tome.

"S druge strane," nastavlja Michalski, "svakako vidimo da se u Ministarstvu vanjskih poslova i Uredu njemačke vlade sve ozbiljnije shvaća odgovornost koja sve više i više pada na Njemačku. To znači da mi primjećujemo da se sve ozbiljnije shvaća obveza ukazivanja na kršenje ljudskih prava. Drugi aspekt, koji aktivisti za ljudska prava opisuju kao globalni fenomen, jest postojanje sve snažnijeg angažmana civilnog društva, ali i određenih dijelova vlade koji više ne žele tolerirati neke nepravde. Stoga je jedno poglavlje izvještaja dobilo naziv: "Autokrati širom svijeta suočavaju se sa sve većim otporom".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva