Hrvatsko-mađarsko prijateljstvo unatoč žilet-žici | Priča dana | DW | 18.02.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Hrvatsko-mađarsko prijateljstvo unatoč žilet-žici

EU svojim programom Interreg potiče prekograničnu suradnju. Ta sredstva koriste i hrvatska i mađarska mjesta uz granicu, čije dobre odnose nije poremetila ni žilet-žica.

Kroatien Geburtshaus von Petar Preradovic

Rodna kuća Petra Preradovića

Desetljećima su stanovnici Grabrovnice, malenog sela u Virovitičko-podravskoj županiji, tražili načina kako da kvalitetno i temeljito obnove rodnu kuću Petra Preradovića (1818.-1872.), znamenitog hrvatskog pjesnika srpskog porijekla koji je prve stihove napisao u Beču, na njemačkom jeziku, kao austrougarski general. I našli su!

Spasonosno rješenje bilo je Interreg, program prekogranične suradnje „Mađarska-Hrvatska 2014.-2020."  koji sufinancira Europski fond za regionalni razvoj.

Dva pjesnika, dva muzeja

Osim na poticanje gospodarske suradnje kroz rješavanje problema slabe povezanosti i nepovoljnog gospodarskog okruženja, program koji zauzima važno mjesto kohezijske politike EU-a usmjeren je i na poboljšanje i zaštitu okoliša i prirodnih resursa te poboljšanje komunikacije između odgojno-obrazovnih institucija.

Partneri s obje strane rijeke Drave osmislili su projekt „Preradović i Csokonai – proslava pjesnika romantizma u prekograničnom području“, vrijedan 11, 2 milijuna kuna.

Friedhof Mirogoj in Zagreb, Kroatien

Petar Preradović je sahranjen na zagrebačkom groblju Mirogoju

Hrvatsku i Mađarsku ovoga puta su povezali pjesnici. Preradović  je predstavnik romantizma iz prve polovice 19. stoljeća. Skoro cijeli život je proveo izvan domovine, a književnošću se bavio koliko mu je to vojna karijera dozvoljavala.

Svojim je pjesmama izražavao brigu za hrvatski jezik te privrženost slavenskoj koncepciji i iskreno domoljublje. Csokonai Vitéz Mihály (1773.– 1805.) djelovao je u idejnom krugu prosvjetiteljstva. Autor je komedija i pjesama političkog, ljubavnog i refleksivnog karaktera. S tradicijom mađarske, europske i istočne književnosti obnovio je mađarsko pjesništvo. Njemu u spomen u gradu Csurgu rekonstruira se muzej.

Obnova  građevine iz 18. stoljeća, u kojoj se čuva Preradovićeva ostavština, bit će završena do 18. ožujka ove godine, na dan pjesnikova 201. rođendana.  „Ta će baština utjecati i na razvoj kulture cijelog ovog kraja, a indirektno i na  gospodarstvo kroz razvoj turizma. Preradovića predstavljamo kao pjesnika, generala i nekoga tko se u jednom razdoblju bavio i spiritističkim temama, što se može iščitati iz njegovih pjesama i pisama.

Osim učenika iz cijele Hrvatske ovdje dolaze turisti iz Europe koje privlači fenomen nekadašnje željezne zavjese, susret istočnog i zapadnog bloka", kaže voditelj projekta Marinko Barčan.

53 hrvatsko-mađarska projekta

Kuća je zadržala stari štih, a dobila nove multimedijalne sadržaje. U njoj će se organizirati glazbene i pjesničke večeri te mnogi drugi kulturni sadržaji, a predviđeno je i proučava uglazbljenog dijela njegovog opusa. Mještani ne mogu sakriti oduševljenje što će autor stihova koje mnogi pripisuju narodu, poput Bože mili, kud sam zašo; Zora puca, bit će dana ili Miruj, miruj srce moje, konačno dobiti zasluženi spomen.

„I do sada su dolazili đaci iz cijele Hrvatske, mogli smo posuditi knjige, a bilo je i folklora. Kuća je sada jako lijepa i baš smo ponosni što tako veliki pjesnik pronosi ime našeg sela“, kaže 70-godišnja Slava Sesvečan.

Tomislav Mrak

Tomislav Mrak

Sretan je i Tomislav Mrak, živa enciklopedija pjesnikovog djela, vojne službe i privatnog života. Od svoje 19. godine brinuo je o kući i svemu onome što je bilo u njoj,  rukopisima, tekstovima objavljenim u knjigama, časopisima, novinama i zbornicima, pismima i dokumentima o radu te reprodukcijama fotografija, crteža i portreta pjesnika, njegove obitelji i prijatelja. Sada je u mirovini.

„Izložba u kući postavljena je1968. godine  kada su književna povjesničarka Vida Flaker i pjesnik Dragutin Tadijanović izabrali građu. Za likovno uređenje i postav muzeja bio je zadužen akademski slikar Edo Kovačević. Na početku je velika aktivnost bila posuđivanje knjiga kojih nije bilo u bližoj okolici, a također smo dugo vremena ovdje prikazivali kino klasike“, prisjeća se Mrak.

Obnova dviju pjesničkih kuća jedan je od 53 Interreg-projekata između Mađarske i Hrvatske, vrijednih 36,8 milijuna eura, od čega je 14,8 milijuna ugovoreno za hrvatske korisnike. Pomoćnica ministrice Regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske Kristina Bilić tu suradnju ocjenjuje odličnom. „Ona se temelji na bogatom iskustvu stečenom tijekom pripremnog razdoblja za pristupanje Europskoj uniji", rekla je za DW.

Ni žilet-žica ne zaustavlja pograničnu suradnju

Ivo Ognjen

Ivo Ognjen

Iako u kontroliranim uvjetima i pod posebnom prizmom, žitelji s obje strane rijeke Drave složno grade prijateljstvo još od šezdesetih godina prošlog stoljeća,od vremena gulaš komunizma kako je nazvano razdoblje niza reformi koje su Mađarsku učinile jednom od najslobodnijih zemalja istočnoga bloka.

Umirovljenik Ivo Ognjen, doajen dobrosusjedskih odnosa, zaslužan za tisuće prijateljstava i inicijator gradnje mosta koji danas spaja grad Barcs u Mađarskoj i selo Terezino Polje u Hrvatskoj, pažljivo prati vijesti o zajedničkim EU-projektima. „Mi smo bili preteča današnje uspješne suradnje. Prvo smo uspostavili gospodarsku pa onda sportsku i kulturnu suradnju“, prisjeća se Ognjen.

On je sretan što dobre odnose dvaju naroda nije pokvarilo ni ogorčenje pograničnog stanovništva žilet žicom koju je Mađarska 2015. godine postavila duž kopnene granice s Hrvatskom, želeći spriječiti ulazak ilegalnih migranta.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva