Hrvatski život na visokoj nozi

Vlada premijera Ive Sanadera pohvalila se kako je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci gospodarski rast zemlje povećan za gotovo sedam posto. Ali su prešutjeli da je dobrim dijelom taj gospodarski polet rezultat nevjerojatne potrošnje građana, ističe SDP-ov premijerski kandidat Ljubo Jurčić: „Ova stopa rasta od 6 posto je inicirana najviše porastom potrošnje u maloprodaji, koja je rasla stopom od 30 posto, što dugo nije bilo.“

Kako, dakle, porast potrošnje građana nije posljedica većih plaća na temelju rasta proizvodnje, nego sve većih zaduženja građana, zavirili smo u ukupna dugovanja bankama i ondje pronašli poražavajući podatak – od ukupno 200 milijardi i 36 milijuna kuna sveukupnih kredita, na zaduženja građana otpada 100,3 milijardi kuna. Ili slikovitije – svaka zaposlena osoba u Hrvatskoj bankama duguje 67 tisuća kuna.

Za što se građani najviše zadužuju? Na nenamjenske kredite odlazi 44,2 milijarde kuna, na stambene 40,2 milijarde, na auto-kredite 9,1 milijarda i 2,7 milijarde za hipotekarne kredite. Sve u svemu, građani u prosjeku imaju za tisuću eura više kredita nego krajem 2004. godine.

A evo kako zvuči jedna od, rekla bih, čestih kreditno-poslovnih priča u Hrvata: „Htio sam novi auto. Digao sam kredit na sedam godina. Kupio sam si novi auto i rata mi je negdje blizu 2000 kuna. Trenutno mi ne ostaje dosta za životne potrebe. Morao sam u civilnu službu. Trenutno ne radim. Tako da sam sada u minusima, svakakvim. I tako da teško preživljavam.“

Ekonomski analitičar Ivan Šikić kaže kako u kreditnim zaduženjima građana važnu ulogu ima fenomen „virenja u tuđe dvorište“:„Voljnost određenog segmenta stanovništva da uđe u kredit, za prvenstveno, kuće i automobil koji su iznad njegovih mogućnosti, samo zbog toga da bi održali određenu razinu standarda koju imaju susjedi.“

Svaki deseti hrvatski državljanin otplaćuje po nekoliko kredita, a ekonomski stručnjaci upozoravaju da su najveća zaduženja za nenamjenske kredite koji imaju i najveću kamatnu stopu – od 8 i pol do 11 posto. Jurčić, uz to, tvrdi kako se porastom potrošnje građana povećava državni uvoz: „Uzmete kredit, kupite robu a u toj robi ima 22 posto PDV-a. I sad iz toga kredita se jedan dio plati roba i 22 posto se plati PDV, koji završi u državnoj kasi. Tako da je prirast, taj priliv u državnu kasu ne mora biti iz domaće proizvodnje nego je on dominantno iz domaće potrošnje, koja je na kredit. I sad je drugi problem tu, što je najveći problem Hrvatske, ta domaća potrošnja je možda proizvedena u inozemstvu. Tako da u prvih pet mjeseci nama je uvoz rastao negdje oko 12 posto. Tako da smo mi već sada potrošili, za prvih pet mjeseci, više uvozne robe nego domaće za pet milijardi eura. I to će se pretvoriti u dug.“

Ovo su podaci na početku turističke sezone, a što će bankarski podaci pokazati na jesen bolje je i ne misliti jer sindikati upozoravaju kako većina građana planira ljetovati – na kredit!