1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatski restoran: Domaća kuhinja začinjena s neoustaštvom

12. ožujka 2023

U Berlinu ima jedan hrvatski restoran koji se reklamira sa šahovnicom koja počinje bijelim poljem u gornjem lijevom kutu. Većina posjetitelja u tome ne vidi ništa problematično. Ali ima ih i koji poznaju simboliku.

https://p.dw.com/p/4OZ73
Screenshot teksta objavljenog u Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung
Screenshot teksta objavljenog u Frankfurter Allgemeine SonntagszeitungFoto: Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung

U tekstu objavljenom u najnovijem izdanju Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung (12.3.2023.) njemački novinar Michael Martens piše kako je jedne večeri u Berlinu tražio restoran da nešto prezalogaji. Pronašao je jedan koji mu je bio zanimljiv: „Hrvatski specijaliteti. Roštilj na drveni ugljen".

Ono što mu je bilo posebno zanimljivo nije, međutim, bila više-manje uobičajena ponuda hrane (s „hrvatskim specijalitetima" kao što su „Veseli Bosanac", čevapčići ili „Ciganski odrezak"), već natpis restorana. Tu se između riječi „Hrvatski specijaliteti" nalazi hrvatska šahovnica – i to s prvim bijelim poljem u lijevom kutu.

Crveno i bijelo polje

Martens, odličan poznavatelj situacije na zapadnom Balkanu, skreće pažnju na to da većini Nijemaca to ništa ne znači - oni samo prepoznaju šahovnicu kao zaštitni znak Hrvatske koji su već odavno promovirali uspješni hrvatski nogometaši. No za one koji poznaju problematiku kompliciranosti hrvatske heraldike to nipošto nije bezazlena promjena u odnosu na službeni grb Hrvatske, gdje šahovnica počinje s crvenim poljem u gornjem lijevom kutu. „Raspored boja na šahovnici nije samo raspored boja na šahovnici. Barem ne u hrvatskom slučaju. Prije je to pitanje ideologije", naglašava Martens.

On objašnjava da je porijeklo šahovnice doduše nejasno, ali sa sigurnošću seže do Srednjeg vijeka. Postoje različiti primjeri, u nekim slučajevima – kao primjerice na krovu Markove crkve u Zagrebu – šahovnica počinje bijelim poljem, u većini drugih crvenim.

„Raspored boja nije bio kodificiran stoljećima, tako da nije postojao njegov službeni oblik. Obvezujući poredak prvi put je uspostavljen u travnju 1941. godine - od strane hrvatskih ustaša, fašističke skupine koja je tek uz Hitlerovu pomoć došla na vlast i uspostavila strahovladu u takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj do 1945. godine na temelju nacionalsocijalističkog modela", piše Martens.

Kasnije, za vrijeme socijalističke Jugoslavije, šahovnica je bila korištena u grbu Hrvatske, ali s prvim crvenim poljem. To je preuzeto i u samostalnoj Hrvatskoj: „Tuđman je u prosincu 1990. dao odrediti hrvatski povijesni grb u obliku šahovnice, na način da je „prvi kvadratić u gornjem lijevom kutu štita crvene boje", kako stoji u zakonu. U ovom slučaju Tuđman se jasno distancirao od ustaškog režima", naglašava Martens.

Zabrana u Austriji

Stoga, napominje, redoslijed boja s bijelim kvadratom na početku nije služben, a u Austriji je čak i zabranjen: „Šahovnicu u bijelo-crveno-bijelom rasporedu Beč je klasificirao kao simbol ideologije „koja je u suprotnosti s osnovnim demokratskim vrijednostima". Zabranjeni su i simboli terorističkih skupina poput „Islamske države" ili Al-Qaide, turskih „Sivih vukova", Hamasa i Hezbollaha".

Tražeći odgovor na pitanje što to onda znači kada netko danas koristi šahovnicu s prvim bijelim poljem, Martens je razgovarao s različitim stručnjacima. Alexander Kolb, povjesničar sa Sveučilišta u Leicesteru smatra da je „korištenje (te) simbolike prvenstveno signal da se 'Nezavisna Država Hrvatska' od 1941. do 1945. smatra povijesno legitimnim projektom."

Nogometaši su šahovnicu promovirtali kao prepoznatljiv simbol Hrvatske
Nogometaši su šahovnicu promovirtali kao prepoznatljiv simbol HrvatskeFoto: Hassan Ammar/AP/picture alliance

A Florian Biber voditelj Centra za studije jugoistočne Europe u Grazu smatra da „takav simbol ne bi trebao biti prihvatljiv u javnom prostoru, pogotovo u Njemačkoj i Austriji.” Grb s bijelim poljem na početku „označava potporu ustaškom režimu ili desničarskim ekstremističkim skupinama koje se na njega pozivaju. Korištenje šahovnice s bijelim poljem jasno je povezano s desničarskim ekstremističkim značenjem." Simbol je puno stariji od fašističke ideologije, ali u ovoj shemi boja od 1945. godine „više se ne može odvojiti od fašizma, kolaboracije i genocida", kaže Biber.

"Ustaše su postojale"

Martens je telefonski razgovarao i s Petrom Vujčićem, vlasnikom restorana. On naglašava da za njega rade i Bosanci i Srbi, tako da o nacionalizmu ne može biti govora. Inače, on ima svoj restoran od 1981. „To, zaboga, nema veze s ustaštvom!”, kaže za svoj grb, ali uz zanimljivo objašnjenje: „Ustaše su postojale u Drugom svjetskom ratu, i to je to."

No je li to baš tako jednostavno, pita se Martens? I odmah odgovara: „Uz ovaj argument bi se opet mogle koristiti i svastike. Uostalom, već su se nalazile na vazama iz minojskih vremena, a nacisti više nisu na vlasti."

Za mišljenje je Martens pitao i Ivu Goldsteina, profesora na zagrebačkom Sveučilištu i „jednog od najpoznatijih hrvatskih povjesničara". On je sasvim jednoznačan: „Šahovnica je jedan od simbola u ratu između ekstremne hrvatske desnice i liberalnog, demokratskog društva. Nema sumnje da se svatko tko koristi šahovnicu koja počinje bijelim poljem deklarira kao neoustaša."

"Ustaše su bile banda zločinaca i izdajica hrvatske stvari"

O onima koji i danas koriste prvo bijelo polje na šahovnici, Ivo Goldstein kaže: „Takvi ljudi vole reći da nisu ustaše, nego samo dobri hrvatski domoljubi - ali to nije istina. Ljudi trebaju znati da ovaj simbol nema nikakve veze s hrvatskim domoljubljem, on je njegova suprotnost. Ustaše su bile banda zločinaca i izdajica hrvatske stvari. Italiji su prepustili polovicu hrvatske obale. Kako zamisliti Hrvatsku bez obale i većine njezinih otoka?"

Na kraju teksta Martens navodi, međutim, da Goldstein ne vjeruje u zabranu po austrijskom modelu: „Najbolji odgovor je educirati ljude o tome što ovaj simbol znači", kaže on. Uostalom, naglašava Goldstein, nitko nije prisiljen posjetiti neki lokal. „Kad bi me netko pozvao u ovakav restoran, predložio bih mu: 'Idemo pronaći neki drugi'."

priredio: Zoran Arbutina

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu