Hrvatski namještaj na europskom tržištu

Nijemci vole svoje stanove. Kada je riječ o kupovini namještaja, Nijemci su prvaci Europe. Prošle godine je po glavi stanovnika izdvojeno po 390 eura za novi namještaj. To je dosta više od Francuza, Španjolaca ili Italijana. Tendencija je u porastu.

Jürgen Barnbeck gotovo 20. godina prodaje hrvatski namještaj u Njemačkoj i zemljama Beneluxa. Do 2005. godine je i sam proizvodio, ali se u posljednjih osam godina posvetio samo prodaji hrvatskih proizvoda. “Hrvati imaju visoko kvalitetni namještaj koji je korektno napravljen od suhog drveta, što je kod namještaja važan faktor. Gotovo da nemamo reklamacija. Suradnja s hrvatskim proizvođačima namještaja ni prije ulaska Hrvatske u EU nije bila komplicirana, ali sada, kada je Hrvatska članica, još je jednostavnije. Manje je špediterske papirologije i carinskih pregleda, tako da je transport dosta brži”, kaže Barnbeck.

Njemačko tržište zbog svoje veličine i potencijala je zanimljivo svim svjetskim proizvođačima koji iz godine u godinu nastoje osvojiti svoj dio tržišnog udjela. Po svoj dio “kolača” na njemačkom i evropskom držištu je na sajam u Kölnu iz Hrvatske došlo 15 hrvatskih tvrtki iz područja drvoprerađivačke industrije koje se bave proizvodnjom namještaja. Organizator zajedničkog nastupa, 12 tvrtki, je Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. Ostale tri se predstavljaju samostalno.

Domaće je najbolje

Hrvatska industrija namještaja se godinama u EU želi pozicionirati što kvalitetnije. Ti viđegodišnji napori su urodili polodom. Naime, proizvođači su u suradnji sa domaćim dizajnerima osmislili i na najvećem svjetskom sajmu namještaja 'IMM Cologne 2014' prikazali niz proizvoda visoke kvalitete i oblikovne vrijednosti.

Hrvatska je na sajmu istakla dizajnirane proizvode i time odgovorila na evropski upit dokazavši da namještajci u Hrvatskoj ne rade samo poluproizvode po tuđim idejama. Hrvatska ima kvalitetan repromaterijal za proizvodnju namještaja, prije svega masivnog, koji je trend u razvijenim zemljama.

"Hrvatski proizvođači namještaja bi nakon ulaska Hrvatske u EU tek trebali naći svoje mjesto pod suncem u ostalim zemljama Europske unije", kaže Tatjana Kos, predsjednica Udruženja proizvođača namještaja. “To znači da europskom i svjetskom tržištu moramo pokazati da pored tradicije i repromaterijala imamo i dizajn”, kaže Tatjana Kos koja je i sama proizvođač namještaja.

Spori izlazak iz krize

Kriza je učinila svoje i kod namještajaca u najmlađoj članici EU. "Trenutno nedostaje sredstava za razvoj novih proizvoda, marketing i nove strojeve“, žale se hrvatski proizvođači namještaja čija je želja institucionalna podrška vezana za marketing i razvoj novih proizvoda. "Suradnja s dizajnerima, inovacije i ulaganje u marketing su ključ uspjeha za budućnost“, poručuje Tatjana Kos.

"Dolazak na sajam u jednu ruku pokazuju potencijalnim kupcima da je neka tvrtka ozbiljna. U elektronskom ludilu su sajmovi jedina prilika da ljudi direktno komuniciraju”, kaže Kos.

Darko Špiljarić je dizajner i vlasnik tvrtke u kojoj se naglasak stavlja na dizajn. U posljednje 22. godine, koliko postoji njegova tvrtka, trendovi su se mijenjali. “Nakon rata u Hrvatskoj se brzo promijenio dizajn, tako da je došla do izražaja naša `dizajnerska igra`. Uglavnom radimo za domaće tržište na kojem se kriza i dalje osjeća”, kaže Špiljarić.

Dječiji krevetić koji "raste"

Među sajamskim eksponatima na hrvatskome štandu se ističe, na prvi pogled, sasvim običan dječiji krevetić. Međutim, on to nije. “Noona” je krevetić koji "raste" s djetetom. Riječ je o proizvodu tvrtke Cunae koji je izrađen od prirodnih materijala koji se povećava i širi kako dijete raste, od koljevke za bebu pa sve do kreveta za školarca. "Noona je u potpunosti proizvedena u Hrvatskoj, od prirodnih materijala i u skladu s EU normama", ističe Dario Trtinjak, direktor tvrtke.

O važnosti drvne industrije za hrvatsko gospodarstvo govore i podaci o ukupnoj robnoj razmjeni drvnih proizvoda i namještaja Republike Hrvatske za prvih osam mjeseci 2013. godine. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u tom je periodu izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 626 milijuna dolara, a uvezeno za 309 milijuna. Time je drvna industrija ostala i nadalje najveći netto izvoznik u Republici Hrvatskoj. Od toga izvoz drva i drvnih proizvoda je bio 408 milijuna dolara, a namještaja u istom razdoblju 218 milijuna američkih dolara.