Hrvatski kustoski tim radi izložbu u kasselskom Fridericianumu

Kunsthalle Fridericianum iz Kassela organizator je prestižne meðunarodne izložbe Documente. Suradnja je poèela na inicijativu uglednog kustosa i direktora Fridericianuma Renea Blocka koji je rad Udruge WHW upoznao tijekom pripremanja izložbe posveæene Balkanu, a uz Anu Deviæ i Sabinu Saboloviæ, WHW kolektiv èini i Nataša Iliæ, koja æe nas uvesti u prièu o njihovu novom projektu:

“Dugo smo suraðivali na tom balkanskom projektu – skoro godinu dana. Ja sam bila koordinator, a on je vrlo èesto boravio u Zagrebu i redovito dobivao informacije što WHW radi. Kao što je Block i zamislio balkanski projekt kao odgovor na zadnju Documentu, na kojoj su nedostatno zastupljeni umjetnici iz Istoène Europe, mislim da je on ovaj projekt zamislio kao vlastiti doprinos da se produkcija jedne regije koja je na neki naèin marginalizirana predstavi u centru umjetnièkog svijeta – što Fridericianum jest.”

Rene Block nedavno je posjetio Zagreb zbog hrvatskog predstavljanja projekta koji sprema zagrebaèka kustoska ekipa, a povjerenje koje im je Block dao omoguæilo je WHW-u da poduzme veliko istraživanje tijekom kojega æe izabrati oko 60 umjetnika, meðu kojima æe sigurno biti i nekoliko hrvatskih, koji æe u svibnju biti predstavljeni u Kasselu.

“Odabrao dam WHW ekipu”, objašnjava Block, zbog njihove struènosti i kompetentnosti, no nisam iznenaðen što takva grupa mladih kustosa živi i radi baš u Zagrebu. Nekoliko sam puta boravio u Hrvatskoj i posjeæivao ovdašnje umjetnike, dok sam pripremao izložbu o Balkanu i moram priznati da je zagrebaèka scena jedna od najzanimljivijih koje sam upoznao istražujuæi kretanja po istoènom dijelu Europe. To se ne odnosi samo na suvremenu umjetnost, veæ na cjelokupan povijesni razvoj situacije. Uvjeren sam da æe Hrvatska uskoro zauzeti važno mjesto na meðunarodnoj sceni.”

WHW tim projekt o kolektivnoj kreativnosti osmislio je i prije nego što je iz Njemaèke stigla ponuda za suradnju. Na promišljanje o tom društvenom fenomenu potaknula ih je èinjenica da zajednièki rade veæ 5 godina, naglašava Nataša Iliæ:

“Glavni poticaj je bila naša dinamika unutar grupe. Na koji naèin se producira užitak u kolektivnom radu, koja je dinamika izmeðu individue i kolektiva, na koji se naèin zapravo može postati individua kroz moguænost uspostavljanja kolektivne suradnje. A pritom nas je zbilja zanimao i taj socijalni moment. Nije sluèajno da mi kao kustoski kolektiv radimo u jednoj izvaninstitucionalnoj inicijativi.”

Istražujuæi kolektivne prakse u Seoulu, Rio de Janeiru, Moskvi, Petrogradu i drugim svjetskim gradovima naišle su na razlièite oblike grupnog ustroja, a glavno podruèje interesa prilikom istraživanja i pronalaženja umjetnika, èije æe radove izložiti, bili su prostori Latinske Amerike i Istoène Europe, no ne kao zemljopisne cjeline, veæ kao podruèja testiranja zadane teze:

“To je ta teza da u nekim represivnim sistemima – uvjetno reèeno represivnima, to ne mora biti diktatura kao što je bila u Argentini, niti komunizam kakav je bio u SSSR-u – to mogu biti jednostavno problematièna i traumatièna podruèja u kojima kolektiv omoguæava razrješenje nekih društvenih trauma i konflikata.”, kaže Nataša Iliæ. Koji su umjetnici ostavili najsnažniji dojam na kustosice ove izložbe doznat æemo veæ poèetkom sljedeæeg mjeseca, a izložba, simbolièno posveæena anonimnom radniku, otvara se 1. svibnja u Kasselu. U planu je i gostovanje te, kako je direktor Fridericianuma Rene Block naglasio, najvažnije izložbe sljedeæe godine u tom prostoru, u drugim zemljama i to, prije svega, Hrvatskoj.