Hrvatske tvrke na svjetskom sajmu plodova mora | Gospodarstvo | DW | 12.05.2006
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Hrvatske tvrke na svjetskom sajmu plodova mora

Pored sajmova u Bostonu, Los Angelesu i Šangaju, bruxelleski sajam plodova mora «Seafood Exposition» jedan je od najvažnijih sajmova te vrste u svijetu, a najveći u Europi.

Nastavak trenda jačanja akvakulture u svijetu

Nastavak trenda jačanja akvakulture u svijetu

Ove je godine sudjelovalo 1.600 izlagača iz 80 zemalja svijeta, a među njima i pet kompanija iz Hrvatske.
«Hrvatska nastupa ovdje treću godinu za redom. 2004. pojavila se prvi puta. Na sajmu sudjeluju ujedinjeni proizvođači u okviru Hrvatske gospodarske komore. Kako biste stekli osjećaj za dimenzije ovoga sajma: ono što je Olimpijada u sportu to je Seafood u našoj branši. To je najveći svjetski sajam morskih proizvoda, proizvođača opreme, dakle svega što se nalazi u našoj grani», naglasio je Želimi Filić, direktor tvrtke Marimirna d.d. iz Rovinja, koji je ujedno i predsjednik grupacije akvakultura pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. «U Bruxelles dolazimo iz dva razloga. Jedan je, naravno, ponuditi svijetu, posebno Europskoj uniji, naše proizvode, ali i naučiti, vidjeti koji su trendovi, kakav je razvoj. Ove godine možemo primijetiti da se nastavlja trend koji je počeo prije pet šest godina - nastavlja se trend poluprerađevina ili prerađevina, dakle, riba se sve manje u izvornom, svježem stanju, a sve više u dorađenom i prerađenom. To je rezultat lakšeg čuvanja proizvoda, ali i dinamike života koji provodimo, i koji daje sve manje vremena za pripremu. Proizvođači tako pripremaju proizvod, a mi ga u kućanstvu dovoršavamo. To je nakakav generalni trend, a moram reći da se kada govorimo o količinama proizvoda sve kreće prema akvakulturi, to znači: na žalost su sve manji resursi koji nam daju ribu iz ribolova, ali počinje dominirati akvakultura», ističe Filić.

Svijetu treba ponuditi ono što još nema

Na sajmu seprvi puta pojavila i jedna tvrtka s otoka Brača koju zastupa Božena Vidović: "Vrlo smo zadovoljni što smo došli na ovaj svjetski sajam morskih proizvoda i na neki način smo potvrdili ono što smo i namjeravali učiniti u okviru naše vizije razvoja tvrtke, a to je da razvijamo hrvatski autohtoni proizvod. Kada gledamo u mikrolokaciji, bio bi to proizvod Dalmacije i s otoka Brača i to je ono što bi nas razlikovalo i što bi nam omogućilo da na danas vrlo konkurentnom europskom tržištu budemo prepoznatljivi i originalni te da sačuvamo svoju tradiciju i kvalitetu, da možemo ponuditi svijetu nešto čega još nema». Bračka kompanija Lustra d.o.o. tržištu nudi autentične proizvode: «Posebno bih u okviru našeg slanog asortimana predstavila inčunele. To su naši brandovi, masline punjene slanim inčunom i masline s paprikom s filetom slanog inčuna, koji su vrlo autentični i koji bi mogli konkurirati na svjetskom tržištu. Na ovogodišnjem bruxelleskom sajmu vidjeli smo da takvih proizvoda gotovo uopće nema. Osim toga, tu je i naš savur, marinirana srdela na tradicionalan način kako su to radile naše bake – to su proizvodi koje stvarno svijet može prepoznati kao nešto hrvatsko, što bi se moglo plasirati i vani, a posebice u okviru turističke sezone, kao nešto naše originalno, naše hrvatsko i dalmatinsko», naglašava Božena Vidović. Nastavlja da proizvodi njezine tvrtke predstavljaju spoj ribarstva i poljoprivrede, jer se sve što se koristi nalazi se na i oko otoka Brača. Ova mlada tvrtka planira izvoz i vrstu tržišta na kojem se žele pojaviti: «Mi polazimo da bi to bilo između 30-50% u izvoz, to je neka naša kalkulacija da budemo profitabilni. A kada gledamo prema vani mislim da bismo se mogli prepoznati u jednom ciljanom tržištu delikatesnih proizvoda, a ne kao proizvod šire potrošnje. Razlog su cijene, jer ovi se proizvodi obrađuju isključivo ručno. Time se povećava cijena proizvodnje, a time i cijena na tržištu raste».

Veliki za Hrvatsku mali za svijet

Kada je riječ o konkuretnosti hrvatskih proizvoda od plodova mora tu postoje dvije prepreke – cijena i količina, smatra Želimir Filić i objašnjava: «Cijenu ćemo možda lakše riješiti, jer treba provesti racionalizaciju u svim mogućim oblicima, no s količinom je već problematičnije, jer kod nas je pojam dimenzioniranja trvrtki općenito, nažalost, relativan. Već i kompanije kao što je moja. Mi smo preveliki za Hrvatsku, a daleko premali za svijet. Kada vam se pojavi neki veći kupac, kao primjerice METRO ili neki drugi veći svjetski lanac, ako su već uveli vaš proizvod u svoju prodaju, oni trebaju količinu koju ne mogu podmiriti čak i ako bi se udružili svi proizvođači u Hrvatskoj. U izvozu brancina, orade, koji je postao standardni mediteranski proizvod, Hrvatska ima ograničenja kao što ima i za vino, babybeef i ribu. Mi imamo ograničeni bescarinski izvoz na 650 tona. Mi potrošimo tu kvotu i to je dobro. Već od rujna, listopada i dalje nastavljamo izvoziti, ali tada naši kupci moraju platiti carinu i tu nam konkurentnost pada. Što se tiče količina, nismo jaki. Hrvatska je lani primljena u europsku federaciju akvakulture, a u prijamu je rečeno slijedeće: "Hrvatska nije značajna po količini koju proizvodi, ali je Hrvatska jako značajna po svom doprinosu koji je dala u razvoju marikulture i u tome je 1981. godine bila je jedna od prvih zemalja u svijetu". Danas proizvodimo približno 3.000 tona, a Grčka oko 100.000 tona. Turska koja se tek nedavno pojavila već je na 50.000 tona. Dakle, sirovinska baza u Hrvatskoj je dovoljna da se može razmišljati o svim mogućim oblicima prerade i konktinuirane opskrbe tržišta».