1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Symbolbild Computer-Chip
Foto: Klaus Ohlenschläger/picture alliance

Hrvatske informatičke tvrtke konkuriraju globalnim igračima

Siniša Bogdanić
21. studenoga 2022

Informatički sektor u Hrvatskoj najpropulzivniji je dio gospodarstva: brzo se razvija, globalno je konkurentan i počiva na kvalitetno obrazovanim stručnjacima. To omogućuje jaku poziciju Hrvatske u IT svijetu.

https://p.dw.com/p/4Jnxe

Iako su već pomalo zastarjeli, službeni podaci kazuju da je hrvatska IT industrija u 2020. godini zapošljavala 35 tisuća ljudi. Naime, to je još uvijek aktualan podatak koji je Hrvatska gospodarska komora predstavila krajem prošle godine u zasebnoj analizi IT sektora. U uvjetima koronakrize, pokazalo se da je riječ o čak 6 posto više zaposlenih nego godinu dana ranije.

I broj od 5.707 poduzeća činio je čak 4.1 posto od ukupnog broja poduzeća u gospodarstvu, a pozitivne pokazatelje prate i plaće koje su, utvrdila je to Komora, za hrvatske prilike – sjajne. Prosjek je tada iznosio čak 9.000 kuna, što je bilo oko 60 posto više od prosječne neto plaće u gospodarstvu, navodi spomenuta analiza.

Mahom je riječ o srednjim i malim tvrtkama, kakva je i CodeAnywhere u kojoj smo potražili odgovore na pitanje je li pandemija pogodovala razvoju IT sektora ili ga je zakočila.

Ivan Burazin, osnivač IT-firme CodeAnywhere
Ivan Burazin, osnivač IT-firme CodeAnywhereFoto: Privat

Koronavirus i IT

Kako doznajemo u razgovoru osnivačem Ivanom Burazinom i programerom Tomom Puljkom, tijekom epidemije koronavirusa dogodio se eksplozivan rast unutar industrije, prvenstveno zbog fizičke distance i karantene pa su ljudi sve što su mogli, i posao i zadovoljavanje potreba, obavljali digitalnim putem. Vrijednost kompanija je zbog toga rasla, no trend digitalne potrošnje ipak nije nastavljen.

„Očekivalo se da će se nastaviti rast potrošnje digitalnih proizvoda i usluga. Shvatili smo da da se sada ipak vraćamo na 'staro normalno' te da se rast dogodio samo zbog korone. Vrijednost kompanija je počela drastično padala pri čemu je pomogla i inflacija", kaže nam Burazin.

No riječ je o žilavoj industriji. Dokazuje to i Codeanywhere, tvrtka s 13 radnika, čiji su osnivači još prije 11 godina prepoznali potrebu programera da rade svoj posao bilo kada, bilo gdje i na bilo kojem računalu. Dakle, „u oblaku".

Baš je epidemija pokazala koliko je takav način rada važan, pogotovo kada su radna mjesta preseljena u dnevne boravke, a potreba za platformama koje omogućuju laku suradnju u realnom vremenu – nikad veća. Razumljivo, njihov je cilj bio omogućiti programerima cijeli posao obaviti unutar bilo kojeg web preglednika - i to im je uspjelo. Platforma ima oko 5,5 tisuća korisnika koji plaćaju uslugu i predstavlja glavni prihod tvrtke.

Utakmica s globalnim divom

Tko se ne razvija, taj propada, pravilo je koje je možda i najprimjenjivije u IT sektoru. I zato posljednje tri godine, kaže nam Toma Puljak, rade na novom, naprednijem, proizvodu. „Na novoj platformi omogućavamo programerima još brži i lakši rad, bez potrebe postavljanja radne okoline. Štedimo im vrijeme u svakom pogledu“, kaže nam.

Da su prepoznali pravu potrebu svjedoči i ulazak velikog igrača na ovo tržište, što naše sugovornike nije uplašilo.

„Sve je otišlo 'u oblak', osim razvoja softvera. Microsoft je nadavano izbacio GitHub Codespaces. Shvatili su da i oni moraju zagaziti na tržište i postali su nam glavni konkurenti. Ta platforma ima iste funkcionalnosti kao i naša platforma, no naša je prednost sloboda", objašnjava Puljak.

Naime, dok Microsoft korištenje svoje platforme vezuje za svoje druge proizvod i naplatne usluge, CodeAnywhere želi upravo suprotno – programerima dati potpunu slobodu, a tvrtkama omogućiti potpunu integraciju u sustave koje već posjeduju. Proizvod je u beta fazi i može se testirati besplatno, dok se lansiranje pune usluge planira do kraja ove godine.

Tvrtke koje ih kontaktiraju često se žale da neka rješenja koja već postoje na tržištu ne rade unutar njihovih sustava i okruženja, a to je upravo problem koji Codeanywhere rješava. „Zapravo, sve tvrtke koje imaju naše rješenje kao interni alat, javile su nam se same. Svjesne su da moraju unaprijedi zastarjeli način razvoja softvera. Naši korisnici su došli posve prirodnim putem“, obrazlaže Puljak navodeći da je glavni izazov programere privoliti da promijene svoj dosadašnji – starinski – način rada i da prijeđu „u oblak“.

Onima koji „oblak" ne žele iz bilo kojeg razloga, Codeanywhere omogućuje i lokalnu instalaciju. „Imamo korisnike u takozvanoj probnoj fazi. To su aviokompanije, osiguravajuće tvrtke ili banke. One paze na sigurnost podataka. Zato zahtijevaju i instalacije unutar njihovog lokalnog sustava", dodaje Burazin.

Plaće rastu i do 20 posto godišnje

Iako se stječe dojam da ga ne cijeni dovoljno, posebno uz najavljenu poreznu politiku koja će ga zakačiti, za Hrvatsku je IT sektor od posebnog značaja. Riječ je o maloj državi koja ima dva jednoroga, dok susjedna Italija tek od nedavno ima jednoga, kažu naši sugovornici. Jednorogom se označavaju kompanije čija je vrijednost procijenjena na više od milijardu dolara.

Tomo Puljak
Tomo Puljak, programer u IT-firmi CodeAnywhereFoto: Privat

„Hrvatska je po tome izuzetak. Konkurentnost je teško procijeniti, ali mogu reći da plaće inženjera developera rastu oko 20 posto godišnje. Potražnja se povećava, a kvaliteta se može opravdati takvim rastom plaća“, navodi Burazin ohrabrujuće podatke za Hrvatsku u kojoj se drugi sektori ne mogu pohvaliti takvim brojkama. „Sve više se približavamo plaćama zapadnim zemljama. Negativno je što ćemo možda postati nekima preskupi, ali pozitivno je što ljudi mogu bolje živjeti.“

Neshvaćena vrijednost IT kompanija

No nije baš sve idealno. Nerijetko se u malim IT kompanijama čuje kako banke u Hrvatskoj ne znaju procijeniti njihovu vrijednost te da kao imovinu ne priznaju IT proizvode, već traže jamstva u stambenim ili poslovnim kvadratima.

Burazin potvrđuje da banke zaista ne znaju odrediti vrijednost takvih poslovnih subjekata sve dok na poslovnim računima ne registriraju velike novčane priljeve. Do tada su te tvrtke upućene na strane investitore koji razumiju posao. „Sve je više takvih fondova koji imaju interes za istočnu Europu i posebno Hrvatsku“, zaključuje optimistično.

A koliko je IT industrija važna za Hrvatsku, govori i podatak da je njen ukupni prihod u 2020. godini iznosio 27,82 milijardi kuna, pri čemu je izvoz iznosio devet milijardi kuna, što je činilo čak 6,4 posto ukupnog izvoza Hrvatske.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi
Preskoči sljedeće područje Srodne teme

Srodne teme