Hrvatska: zaboravljeni od sustava | Panorama | DW | 28.02.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Projekt "Pronađena NEET"

Hrvatska: zaboravljeni od sustava

U Hrvatskoj ima mnogo mladih ljudi koji za državu i društvo postoje jedino kao OIB. Oni nisu uključeni u obrazovanje, a nisu ni na tržištu rada. Sada mogu dobiti pomoć.

Sudionici projekta Pronađena NEET

Sudionici projekta "Pronađena NEET"

Oni nisu uključeni ni u školovanje, niti u tržište rada, ne postoje na Zavodu za zapošljavanje, nemaju kvalifikacije ili su im kvalifikacije uzaludne na današnjem tržištu, obično su marginalizirani na rubu društva, preživljavaju iz dana u dan i imaju jako male šanse da se iz te pozicije izvuku bez ičije pomoći.

U toj se situaciji nisu našli svojom krivicom, već zbog nesretnih životnih okolnosti. Sustav nije prepoznao takvu vrstu ljudi, oni se nemaju kome obratiti za pomoć. Srećom, u civilnom sektoru su shvatili da postoji ovaj problem i reagirali su.

“Pronađena NEET“ (Not in Education, Emplyment, or Trainig) je projekt PRONI Centra za socijalno podučavanje i partnera Pučkog otvorenog učilišta Osijek, Nansen Dijalog Centra Osijek, Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije te područnih ureda Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje Vukovar i Osijek. „Pronađena NEET“ ima za cilj pronaći te ljude u dobi od 15 do 29 godina koji su u nepovoljnom položaju i koji pripadaju skupini izvan sustava obrazovanja, zapošljavanja i treninga.

Projekt osigurava pronalaženje, uključivanje, osobni razvoj, stručno obrazovanje te osnaživanje za uključivanje u obrazovne programe i tržište rada za 30 višestruko marginaliziranih mladih u NEET statusu iz zajednica u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Žele izaći iz te situacije

Voditeljica projekta Irena Mikulić kaže kako ta skupina mladih ne želi živjeti u takvoj situaciji. Ali za to im je potrebna pomoć. „Cijeli jedan dio ovog projekta su aktivnosti dosega, jer je jako teško doći do te skupine koja nije nigdje registrirana i doslovce smo morali ići od vrata do vrata", kaže Mikulić, objašnjavajući koliko su takve osobe „nevidljive“.

Voditeljica projekta Irena Mikulić

Voditeljica projekta Irena Mikulić

„Mnogo ih ne zna ni predstaviti sebe na korektan način, nemaju svjesnost o tome kako tržište ili poslodavci funkcioniraju, mnogima treba osnažiti i izgraditi samopouzdanje, ali ponekad je vrlo malo potrebno da im se pomogne“, kaže Irena Mikulić. Ona dodaje kako mnogi od njih trebaju samo malo iskustva, savjet ili mali pomak da izađe iz te situacije.

Projekt osigurava razvojni dio za sudionike, ali i posebno mentorstvo za svakog od njih. Kako svaki sudionik ima drugačiju životnu priču, bilo je neophodno da se sa svakim poradi na individualnoj razini. Nekome fali socijalnih vještina, nekome treba samopouzdanja, netko treba pomoć pri učenju ili ima problem s previše samopouzdanja i nema realnu sliku o sebi.

„Velikim djelom njima fali jako puno socijalizacije, posebice onima koji nisu dugo bili u sustavu obrazovanja. Kad se školuješ, onda ipak dolaziš u interakciju, kada si izvan sustava, dolazi problem i sa socijalizacijom", kaže voditeljica projekta. Ona primjećuje da su savjetovališta za psihološku pomoć puna mladih i da to postaje sve veći problem.

„Imamo polaznike koji nikad nisu komunicirali ni sa kim osim sa svojim vršnjacima ili sa svojom obitelji. Imamo slučajeva da recimo nikada nisu otišli izvaditi neku potvrdu ili se susreli s birokracijom, što bi bilo normalno da osoba od dvadesetak godina to sama obavi", kaže voditeljica projekta.

Nedostaju i socijalne vještine

Nakon što porade na razvoju socijalnih vještina, na scenu dolazi Hrvatski zavod za zapošljavanje koji radi orijentacije za tržište. Polaznici programa će izabrati programe edukacije u kojima se pronalaze. Od njegovatelja do cvjećara ili menadžera EU-projekata. Program izobrazbe se odvija u Pučkom učilištu a po završetku im se upisuje u radnu knjižicu kao zvanje. No, kako napominju, najbitnije je da im se otvore vidici i da svoju situaciju vide kao priliku.

Nakon što završe programe, tko želi, može se usavršiti u poduzetničkim vještinama. Tu dolazi na red Razvojna agencija. Bitno je da se polaznici već u ranoj fazi povezuju s nekim poslodavcima kako bi stjecali iskustva i imali priliku što prije iskazati se na tržištu rada.

„Kada bi svi našli posao to bi bilo odlično, ali i ako se malo osnaže, obrate pozornost na sebe u bilo kojem obliku i to će već biti napredak. Možda će naći neki novi program, možda će se vratiti u formalni sustav obrazovanja, možda će im se dogoditi 'klik' pa će sami shvatiti što žele“, kaže Mikulić.

Sudionik programa Andrej Katić

Sudionik programa Andrej Katić

Ništa bez radnog iskustva

No, nisu svi polaznici projekta slabo obrazovani, ima ljudi koji su završili i fakultet, ali se nalaze u toj skupini jer ne mogu naći posao godinama. Jedan od njih je i Andrej Katić, mladić koji nije imao sreće prilikom odabira fakulteta. Završio je hortikulturu na Poljoprivrednom fakultetu, ali sa svojih trideset godina nema nijedan dan radnog staža.

„Nisam našao ništa u svojoj struci, ali nisam htio raditi poslove za koje nisam školovan. Imao sam tešku dijagnozu kada sam bio mali, izvadili su mi bubreg, imao sam rak, za vrijeme tog liječenja su me zarazili i hepatitisom B, imam ožiljak na srcu, pa ne bih ni smio raditi pretjerano teške poslove", kaže Andrej.

Opisuje svoje dosadašnje radno iskustvo kao dosta nesretno jer je radio preko studentskog ugovora kao daktilograf i dostavljač novina. Radio je poslove koji su honorarni i nepredvidivi. Trenutno radi kao vanjski anketar za Hrvatski zavod za statistiku, ali taj posao je povremen. Moglo bi se reći da su to poslovi za preživljavanje.

„Ovaj program mi je odličan jer se mogu nadograditi, a kada već nemam službenog radnog staža, da se barem vidi da sam nešto pokušavao i da nisam pasivan", kaže Andrej.

„Išao sam na intervjue za posao, ali tamo sam doživio da mi se skoro izruguju što nemam radno iskustvo. Pokušavao sam objasniti da nisam nikad besposlen sjedio kod kuće, da sam uvijek nešto radio, ali to nije službeno radno iskustvo – to nitko ne računa", objašnjava.

Andrej se kroz NEET program prijavio za menadžera EU-projekata, pa se nada bi se kroz to mogao afirmirati i zaraditi za život. I inače je uključen u nevladine udruge i civilnu scenu, očigledno je da u Andreju ima energije za aktivizam te vrste i nije tip mladića koji sjedi kod kuće i prepušta se depresiji.

Uglavnom, kada se u siječnju 2023. godine program završi, mnogi će iz njega izaći ako ne zaposleni, svakako samopouzdaniji.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic