Hrvatska uskoro bez klevete?

Općinski sud u Zagrebu 2. studenog nepravomoćno je osudio književnika Predraga Matvejevića na pet mjeseci zatvora, uvjetno na dvije godine zato što je, kako je obrazloženo u presudi, oklevetao pisca Milu Pešordu nazvavši ga talibanom, odnosno jednim od onih koji su širili govor mržnje na početku rata u ex-Jugoslaviji.

Ta je presuda izazvala pravu buru kako u domaćoj, tako i međunarodnoj javnosti te iznova aktualizirala pitanje dekriminalizacije klevete. Dodatni je povod bila uvjetna zatvorska kazna za novinarku riječkog Novog lista Slavicu Mrkić Modrić, jer je, stoji u presudi, u jednoj humoreski oklevetala Kseniju Linić, suprugu bivšeg potpredsjednika Vlade Slavka Linića da je uoči krize Riječke banke podizala novac s računa koji ima u toj banci.

Škare-Ožbolt kaže "Mijenjajmo"

Zbog svega toga ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt odlučila je ponuditi Vladi i Saboru da dekriminilizira novinsku klevetu te da se ona uređuje u građansko-parničnom postupku : "Budući da to nije bio smisao zakonodavca, ja sam krenula s inicijativom da se u potpunosti kleveta, izražena u javnoj riječi, izbriše iz Kaznenog zakona."

Ubuduće ni obična kleveta i uvreda ne bi trebale biti sankcionirane zatvorskom već samo novinarskom kaznom, predlaže ministrica Šakre-Ožbolt, jer je usporednom analizom hrvatskog sa zakonodavstvima većine država, vidljivo da su uz zatvorske predviđene i novčane kazne : "U tom slučaju ćemo morati sva ova mala, minorna kaznena djela, za koja je predviđena kazna zatvora do tri mjeseca, pretvoriti u novčanu kaznu. Počet ćemo uvoditi rad za opće dobro, umjesto izricanja kazne zatvora" napominje ministrica.

Nezadovoljan i novinarski ceh

Dok jedni drže kako su političari i ovaj put iskoristili nesnalaženje sudova i ogorčenost javnosti za vlastitu promidžbu, a ne za skrb o pravnom poretku koji u Hrvatskoj i na tom pitanju opasno šepa, iz novinarskog ceha podsjećaju, kazao je predsjednik HND-a Dragutin -Lučić, kako se oni za dekriminalizaciju zauzimaju već godinama : "Još uvijek onaj koji je tuženi mora dokazivati svoju nevinost, umjeto da onaj koji tuži dokazuje da je nvoinar kriv. I dokazuje namjeru da kleveće. Prema tome, to je još jedan primjer i još jedan argument u prilog onoda što smo mi govorili, a to već govorimo tri godine, da klevetu treba dekriminalizirati."

Krivnju treba individualizirati

U Hrvatskoj su novčane kazne za novinare dosad plaćala uredništva, čime se gubi smisao individualizacije krivnje. HND upozorava kako bi trebalo, po uzoru na razvijene medijske sredine, u Kazneni zakon ugraditi drastične financijske kazne, kojima bi se na veću odgovornost tjeralo i novinare i vlasnike medija : "Tako da se ne bi poslije novinari ponovno pozivali na to da neko ide u zatvor jer neće platiti kaznu od 10 tisuća kuna. Naravno, to otvara novu vrstu pritiska za takve slučajeve - kaznu plaća nakladnik, a ne novinar. Prema tome, to će sad biti dodatni pritisak na nakladnike da paze što novinari rade."

Zbog osjetljivosti cijele teme, predlaže se da se sva ta pitanja dobro promisle i odvagnu a tek potom pristupi izmjenama zakona kako se novinari, pa i književnici ne bi tretirali kao nedodirljive svete krave, koji drugima drže lekcije i moralne prodike a sami se ne pridržavaju principa čije poštivanje od drugih traže.