Hrvatska se drži kao da više ne želi Inu | Gospodarstvo | DW | 27.11.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Hrvatska se drži kao da više ne želi Inu

Nakon prestanka izjašnjavanja vrha države o otkupu nacionalne naftno-plinske kompanije, stručnjaci poručuju da je ona ipak i dalje strateški potrebna Hrvatskoj. I da je nužno konkretno raditi na njezinom preuzimanju.

Pune dvije godine prošle su otkako je aktualna hrvatska vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem najavila državni otkup Ine od njezinog sadašnjeg većinskog vlasnika Mola. Ali nije u međuvremenu poduzeto baš ništa. Točnije, prvo je proljetos izabran vladin vanjski konzultant - konzorcij triju stranih banaka – ali s njime nije do danas niti potpisan ugovor, bez objašnjenja. Ina tako i dalje propada, budući da mađarska kompanija Mol ne ulaže u razvoj Ininog poslovanja, pa ono naočigled stagnira.

Štoviše, ne stoje dobro niti izgledi RH na jednoj međunarodnoj arbitraži po tužbi Mola u Washingtonu. Riječ je o sporu oko izvjesnog ugovora o plinu sklopljenog 2009. godine, a odštetni zahtjev kreće se u rasponu od tri do pet milijardi kuna. Najindikativnija je ipak činjenica da se Vlada RH više uopće ne izjašnjava o otkupu Ine. Podsjećamo, u ono doba govorilo se da bi zbog toga mogla biti privatizirana Hrvatska elektroprivreda (HEP), no gotovo svi nevladini sudionici u javnoj diskusiji potom su odbacivali taj model otkupa.

Kontrola energetike je okosnica sigurnosti svake države

"Ne samo da se čini kako Hrvatskoj više ne treba Ina, nego se čini i da joj ne treba – ništa", gorko je na ovu temu zazvučao akademik Mirko Zelić kojega smo pitali kako vidi perspektivu nekadašnje hrvatske naftno-plinske kompanije. Ovaj rudarsko-naftni stručnjak i bivši član uprave Ine smatra, naime, da je tretman te kompanije simptomatičan za hrvatsku politiku u ovom sektoru generalno. "Zabrinjavajuće je kad vidimo", dodaje on, "da se ne poduzima ništa oko traženja novih izvora energije, a svjedoci smo kako i američki ministar energetike objašnjava u svojoj zemlji da je kontrola tog sektora okosnica sigurnosti države. Ako to vrijedi za velesile, pogotovo vrijedi za nas. Ne živimo u mirnim vremenima niti u mirnom okruženju i ne želimo doživjeti taj kaos kad se ostane bez opcija za uvoz."

Mirko Zelić smatra da je tretman Ine simptomatičan za hrvatsku politiku općenito

Mirko Zelić smatra da je tretman Ine simptomatičan za hrvatsku politiku općenito

Zelić ističe da priotitet uz povrat Ine ne bi trebalo biti tek istraživanje novih fosilnih i obnovljivih potencijala, nego i razvoj vezane industrije: "Priča se o razvoju vjetroenergije u RH, no sve se uvozi, od opreme do kapitala. Nažalost, nije slučajno što četiri milijuna ljudi ne može živjeti od tolikih bogatstava oko sebe. Nemojmo se čuditi Molu, on ide za svojim interesom, a njemu ne odgovara da istražuje Hrvatsku."

Neophodno pokretanje zapuštene istraživačke djelatnosti

"Oko 975 milijuna tona ekvivalentne nafte leži pod Hrvatskom. To tek treba istražiti, zatim ustanoviti što je nerizično, ekonomski i ekološki, pa odlučiti kako dalje. Ali treba uzeti stvari u svoje ruke, ne ići linijom manjeg otpora. Vjerujem da se izvori sredstava za otkup mogu naći, čak u dijaspori. Moj nekadašnji student Davor Štern predložio je npr. da se dijelom otkupi tzv. upstream, segment istraživanja i crpljenja plina, radi početka obnove djelatnosti", zaključuje Mirko Zelić.

Saborski zastupnik Slaven Dobrović, pak, bio je ministar zaštite okoliša i energetike RH do prije godinu i pol dana, dok se govorilo o nacionalizaciji Ine. O sadašnjoj situaciji veli kako primjećuje da je projekt "na ledu" pogotovo otkako je iz Vlade RH otišla potpredsjednica Martina Dalić: "Nismo se slagali u pristupu problemu. Most, politička grupacija kojoj pripadam, nije pozitivno gledao na prodaju HEP-a dok smo bili u vladajućoj koaliciji. A bilo je očito, pa je i sada, da treba aktivirati istraživanje koje Mol kronično zapostavlja. Inženjering koji je bio svjetska sila, danas odumire. Ozbiljnim pristupom došlo bi se i do ozbiljnog manjinsko-suvlasničkog strateškog partnera, a ovako nema ničeg."

Slaven Dobrović

Slaven Dobrović

Čeka se aktivna rasprava u cilju pomicanja s mrtve točke

Prijedlog koji Dobrović evocira za DW podrazumijevao je osnivanje trgovačkog društva posebne namjene na koje bi RH prenijela svoje udjele Ine. Također, tu bi ušli i udjeli u drugim društvima gdje je država manjinski vlasnik. "Oni bi predstavljali garanciju za izdavanje obveznica koje bi bile ponuđene na tržištu kapitala. Skupljenim novcem otkupljivali bi se udjeli Mola u Ini", pojašnjava bivši ministar energetike RH. Mostovci su pritom bili otvoreni za dodatne prijedloge i raspravu, samo da se to pitanje pomakne s mrtve točke.

A na njoj je Hrvatska, kao što vidimo, dan-danas. Bez znakova namjere da se poduzme nešto konkretno i svrhovito. Pritom treba spomenuti da je Zsolt Hernadi, predsjednik uprave Mola, sredinom studenog vraćen na međunarodnu tjeralicu Interpola po hrvatskoj optužbi da je s Ivom Sanaderom sudjelovao u korupcijskim radnjama oko preuzimanja Ine. No to baš neće tu kompaniju približiti povratu u ruke hrvatske države. Pa ili će Vlada RH aktivno pristupiti tom problemu ili ćemo o Ini zaista u tom smislu definitivno prestati govoriti.

 

Preporuka uredništva