Hrvatska postala članicom NATO-a | TEME | DW | 01.04.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Hrvatska postala članicom NATO-a

Predajom svih ratifikacijskih instrumenata State Departmentu, depozitaru Washingtonskog ugovora, Hrvatska je postala punopravna članica NATO-a, čime je ispunila jedan od svojih glavnih vanjskolitičkih prioriteta.

Zastava Hrvatske

Hrvatska konačno "plovi" NATO-ovim vodama

Nakon što je Hrvatski sabor ratificirao Washingtonski ugovor i poslao, na poziv glavnog tajnika NATO-a, ratificirani dokument u Washington, Hrvatska je postala punopravna članica i kao takva će sudjelovati na predstojećem summitu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu, na kojem se slavi 60. obljetnica utemeljenja Saveza. Hrvatska zastava bit će izvješena među 28 zastava zemalja članica ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu, a taj svečani čin predviđen je za 7. travnja. Isti dan pred zgradom Ministarstva obrane RH u Zagrebu bit će podignuta zastava NATO-a.

Logo: zastava NATO-a, Hrvatske i Albanije

I Albanija slavi

U travnju prošle godine na summitu u Bukureštu, Hrvatska je zajedno s Albanijom dobila pozivnicu za članstvo, nakon čega su u dva kruga održani pregovori o pristupanju, koji su završeni 7. svibnja prošle godine. Na tim pregovorima utvrđeno je da će Hrvatska kao članica Saveza uplaćivati u zajednički proračun između između tri i četiri milijuna eura, što je jedan najnižih doprinosa koji daje jedna zemlja članica. Nakon završetka pristupnih pregovora, Hrvatska je poslala NATO-u pismo namjere zajedno s utvrđenim vremenskim rasporedom za dovršetak potrebnih reformi, što je bio zadnji korak prije potpisivanja Protokola o pristupanju, koji je 9. srpnja prošle godine potpisalo 26 zemalja članica.

Slijedio je postupak ratifikacije Protokola o proširenju na Hrvatsku i Albaniju u svim zemljama članicama. Postupak je prošao glatko u svim zemljama osim u Sloveniji, čiji je parlament 9. veljače ove godine ratificirao protokol o pristupu Hrvatske NATO-u, ali je proces okončanja ratifikacijskog postupka zaustavljen nakon što je izvanparlamentarna Stranka slovenskog naroda (SSN) pokrenula postupak za sazivanje tzv. naknadnog zakonodavnog referenduma kojim bi se ratifikacija poništila. Slovenska je vlada morala čekati da istekne 35-dnevni rok za prikupljanje potrebnih 40 tisuća potpisa, što je završilo neuspješno, kako bi mogla poslati ratificirani dokument u State Department.

Dvanaest država sjeverne Amerike i zapadne Europe potpisalo je 4. travnja 1949. godine Washingtonski ugovor kojim je osnovana Organizacija sjevernoatlantskog ugovora (NATO), kako bi se osigurale od rizika širenja sovjetske kontrole iz istočne Europe na preostali dio kontinenta. Završetkom Hladnog rata NATO je ispunio svoju primarnu ulogu i od tada se počeo prilagođavati novim sigurnosnim izazovima poput međunarodnog terorizma, oružja za masovno uništavanje, sigurnosti izvora energije i prirodnih katastrofa. Države potpisnice Washingtonskog ugovora obvezale su se na međusobnu obranu u slučaju vojne agresije na bilo koju od njih.

Temeljno načelo kolektivne obrane

Ono je definirano je u Članku 5. u kojem stoji: "Ugovorne strane slažu se da će se oružani napad na bilo koju od njih u Europi ili sjevernoj Americi smatrati napadom na sve članice, te u slučaju takvog sukoba, svaka od članica, uzima za pravo da individualno ili kolektivno odgovori na taj napad prema Članku 51 Povelje Ujedinjenih naroda, te pomogne ugovornim članicama ako su napadnute, individualno i u dogovoru odnosno po pristanku ostalih članica, i to takvim načinom koji se smatra neophodnim, uključujući uporabu oružanih snaga, a u svrhu povrata i zadržavanja sigurnosti NATO područja".

Sanader i Sarkozy

I francuski je predsjednik Sarkozy sretan zbog ponovnog povratka njegove zemlje u NATO savez

Ulazak Hrvatske i Albanije predstavlja šesto širenje NATO-a od njegova osnutka, a broj članica narastao je s početnih 12 na današnjih 28 zemalja. Prvo proširenje dogodilo se 1952. godine kada su se Belgiji, Kanadi, Francuskoj, Islandu, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Norveškoj, Portugalu, Danskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama pridružile Grčka i Turska. Tri godine kasnije, 1955. u NATO je ušla Savezna Republika Njemačka, a 1982. Španjolska. Nakon završetka Hladnog rata i pada Berlinskog zida u Savez su ušle Češka, Mađarska i Poljska 1999. godine kao prve zemlje iz bivšeg Varšavskog ugovora. Godine 2004. u Savez je primljeno sedam zemalja - Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija i na kraju Hrvatska i Albanija 2009. godine.

Hrvatska je ulazak u Sjevernoatlantski savez definirala je još sredinom proteklog desetljeća ulazak u Savez jednim od svojih glavnih vanjskopolitičkih prioriteta.(Hina/dw)

Preporuka uredništva

WWW-linkovi