Hrvatska ide na izbore dok kriza nije eskalirala | Politika | DW | 18.05.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Hrvatska ide na izbore dok kriza nije eskalirala

Na prijedlog hrvatskog premijera Andreja Plenkovića danas je raspušten Hrvatski sabor. Predsjednik Zoran Milanović sada treba odabrati datum kada će građani izaći na birališta kako bi izabrali novi sastav parlamenta.

Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković (DW/D. Dobrić)

Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković

Parlamentarni izbori prema ustavnim rokovima mogu se održati 21. i 28. lipnja te 5. i 12. srpnja. HDZ je tako odlučio iskoristiti popularnost stečenu na valu uspješne borbe protiv epidemije koronavirusa. Naime, prividno je vlast u protekla dva mjeseca prepuštena medicinskim stručnjacima koji su donosili protuepidemijska pravila, zatvarali škole i trgovine, proglašavali karantene i svakodnevno izvještavali o postignutim rezultatima. „Stručni, a ne podobni“, komentirali su oduševljeni građani ovaj potez, no s jenjavanjem epidemije jenjavala je i potpora proglašenim mjerama, a otkrilo se i da Nacionalni stožer Civilne zaštite čini stručan, ali ipak HDZ-ov kadar.

Neradna nedjelja za trgovce koju je krajem travnja kao protuepidemijsku mjeru proglasio Stožer bila je jasan signal da će se izbori održati već ovoga ljeta, a ne najesen kako se pretpostavljalo. Naime, Hrvatska je dva puta do sada proglašavala neradnu nedjelju, a što snažno zagovaraju Sindikat trgovine i Crkva, ali oba je puta takvu odluku srušio Ustavni sud. S obzirom na neformalno izvanredno stanje, ovakva mjera preskočila je parlamentarnu proceduru, a oni koji je podržavaju nadaju se da će je u trajno stanje prevesti HDZ, ako pobijedi na izborima.

Birači vjeruju HDZ-u i Plenkoviću

Sve je dovelo do visoke potpore birača vladajućoj stranci pa je prema istraživanju javnog mnijenja CRO Demoskop HDZ-u u svibnju porasla potpora za dva postotna boda na 30,2 posto čime se vladajuća stranka vratila na vrh. SDP ju prati s 27,8 posto. Što se omiljenih političara tiče, na vrhu je premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković s 20 posto, predsjednik Zoran Milanović s 18,6 posto te član Stožera i Plenkovićev ministar zdravstva Vili Beroš s 15,6 posto.

Razloge ljetnim izborima treba tražiti i u državnoj blagajni. Naime, ako se ne dogodi turističko čudo, Hrvatska bi već u rujnu mogla opako financijski posrnuti zbog koronavirusom razrušenog gospodarstva, upozoravaju iz oporbe.

No kao i pred svake izbore HDZ-u, koji se deklarira kao desni centar, važni su glasovi desnijih birača za koje će se boriti s Domovinskim pokretom bivšeg predsjedničkog kandidata Miroslava Škore. Ujedno, to je delikatan posao za Plenkovića koji se, i zbog svojeg političkog habitusa, ali i europskog imidža, ne smije pretjerano „kontaminirati" tvrdom desnicom. U svemu mu je možda i pomogao predsjednik Zoran Milanović oštrom reakcijom na protokol pri obilježavanju 25. godišnjice akcije Bljesak. Branivši svoju dosljednost, Milanović je napustio ceremoniju kada je ispred sebe vidio polagatelje vijenaca u majicama s HOS-vim grbom i pozdravom „za dom spremni", što je jasno kritizirao HDZ-ov vođa dobivši tako koji bod i kod onih koji ga smatraju „nedovoljno hrvatskim, a previše briselskim".

Tko će s kim?

Davor Bernardić

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić nada se pobjedi i preuzimanju premijerske funkcije

Glavni Plenkovićev suparnik Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, oko sebe je okupio Restart koaliciju čije jezgro, uz njegovu stranku, čine Glas Anke Mrak-Taritaš, Hrvatska stranka umirovljenika Silvana Hrelje i Snaga Gorana Aleksića. Nedovoljno karizmatičan, nedovoljno sposoban, nedovoljno politički odrastao, riječi su koje se i među simpatizerima ljevice čuju o Bernardiću koji je, kažu, uskočio u prevelike cipele Zorana Milanovića. Možda je baš to bio razlog da prostačkim rječnikom napadne HDZ-ovog glavnog tajnika i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, nazvavši ga Plenkovićevim rektalnim alpinistom, no malo tko je pozdravio uvođenje takve retorike u politički prostor.

„Nema koalicije sa strankom koja je na optuženičkoj klupi zbog korupcije, iz čije je Vlade otišlo 11 ministara zbog sumnje na korupciju, sa strankom koja se održava na vlasti zahvaljujući kupovini zastupnika u Hrvatskom saboru, a to je HDZ. S njima nema koalicije ni u najgoroj, najjezivijoj noćnoj mori", kazao je jučer Bernardić. „Već puno godina nisam vidjela nekoga tako nesposobnog u politici kao Bernadića. Bernardić traži povjerenje, a ne razumije apsolutno ništa. Nesposoban je, onako klaunovski“, uzvratila je HDZ-ova Sunčana Glavak.

Škoro će obaviti posao na desnici?

Istovremeno se odvija još jedan pokušaj okrupnjavanja desnih malih stranaka koje već tradicionalno za svoj politički probitak koriste HOS-ove ratne žrtve, preslikavanje ustaškog pozdrava 'za dom spremni“ na cijeli Domovinski rat te privatiziranje domoljublja. Suverenistički Domovinski pokret predvodi Miroslav Škoro, bivši predsjednički kandidat, nekadašnji član HDZ-a, poslovni čovjek i pjevač. Usprkos očekivanjima, u ovo jato nije ušao Most, isprva nekoherentan projekt koji je okupljao načelnike i gradonačelnike, a koji danas zastupaju konzervativne i Crkvi bliske političke stavove.

„Most ide samostalno na izbore zato što želimo da čisti, pošteni, čestiti ljudi budu u tom Hrvatskom saboru. Ako je to jedini način da to možemo napraviti, idemo tim putem. Ne možete s vragom tikve saditi“, poručio je Božo Petrov. „Ti pregovori nažalost nisu uspjeli. Domovinski pokret neće, neposredno pred izbore koji su nam nametnuti, dodatno zaoštravati javnu retoriku sa strankom koja se već puno puta do sada pokazala kao težak i nepouzdan politički partner", odgovorio je Škoro, pozvavši Petrova da svoju konačnu odluku ovjeri kod javnog bilježnika. Naime, Petrov je 2015. godine ovjerio izjavu u kojoj piše da će "podnijeti ostavku na mjesto predsjednika, ako se MOST jednostrano pridruži nekoj koaliciji ili koalira s nekom strankom koja je upravljala Hrvatskom u proteklih desetak godina i time joj omogući većinu u Saboru”. Pa ipak je s tadašnjim šefom HDZ-a Tomislavom Karamarkom sastavio neuspješnu vladu Tihomira Oreškovića, da bi nakon nje složio još jednu vladu s Plenkovićem. No iz nje su Mostovi ministri najureni.

SDSS i dalje uz HDZ

Milorad Pupovac (DW/Z. Arbutina)

Milorad Pupovac

Hoće li biti „treće sreće“ u suradnji Mosta i HDZ-a? Nije isključeno. Kao što je umjesto velike koalicije o kojoj se priča uoči svih izbora, lakše za povjerovati u postizbornu suradnju HDZ-a i Domovinskog pokreta koji bi vladajuću politiku mogao skrenuti u nešto desnije vode. Sa službenim početkom kampanje bit će jasnija i HDZ-ova taktika, hoće li desnicu prepustiti Škori ili će se potruditi oko nje i tako možda žrtvovati dio birača koje bi mogao osvojiti na centru. Za sada se čini da je jedino izvjesno da će Plenkovića, ako pobijedi, i dalje podržavati Samostalna demokratska srpska stranka Milorada Pupovca. Da je upravo on Plenkoviću i prednost i teret, naglašava sam Pupovac.

„Andrej Plenković čini sve da se međuetnički odnosi i politička kultura tolerancije i dijaloga unaprijede. To nisam ni u jednom trenutku posumnjao, no činjenica je da kada Plenković napravi nešto da se otkloni etnički motivirano nasilje idu optužbe na njegov račun i ide nedemokratska kampanja da služi Pupovcu“, kazao je Pupovac za N1 navodeći da se temeljne vrijednosti demokracije u zadnje četiri godine HDZ-ove vladavine ipak – nisu ugrožavale.

 

Preporuka uredništva