Hrvatska i NATO u 2004. godini

Godišnji nacionalni plan

Godišnji nacionalni plan sastoji se od pet poglavlja. Prvo su politička i ekonomska pitanja, zatim vojna i obrambena, treće pitanja resursa i poglavlje financija, četvrtvo su sigurnosna pitanja uključujući obavještajni sustav i peto je poglavlje područje pravnih pitanja. Hrvatska koja teži u članstvo priprema prema navedenih pet poglavlja svoje planove koje namjeravaju ispuniti za iduće razdoblje, a na osnovu zapisanih planova NATO savez provjerava postignuća Hrvatske i ispunjavanje preuzetih zadataka. Svakim godišnjim planom otvara se početak novog ciklusa. Hrvatska se nalazi u razdoblju implementacije plana kojeg je sama zacrtala, a NATO i zemlje članice prate provedbu tog plana kroz mehanizme MAP-a (akcijskog plana za članstvo) koji se sastoji od čitavog niza sastanaka, provjera, razgovora i ocjenjivanja. Cijeli ciklus završava sastankom sjeveroatlanskog vijeća na razini veleposlanika sa ministrom vanjskih poslova i ministrom obrane RH negdje u proljeće iduće.

Predstavnici 26 zemalja članica ove godine u više navrata pohvalili su hrvatski godišnji plan ocijenjujući ga kao najboljeg programa do sada. Hrvatski plan jasno zacrtava zadatke koje Hrvatska sama sebi postavlja. NATO ističe da su ti zadaci izabrani na dobar način u odnosu na hrvatske prespektive članstva u NATO savezu.

Što se tiče pitanja zemalja članica pojašnjenja je zatražilo 19 od 26 zemalja članica, a radilo se o vrlo konkretnim pitanjima. Jedno od pitanja od središnje važnosti na kojem se provjerava hrvatska spremnost za članstvo kako u NATO savezu tako i u EU, bila je suradnja s Haaškim sudom koje se opet iskristalizirao oko slučaja generala Gotovine. Hrvatska strana prenijela je napore koje poduzima u svjetlu pune suradnje i u svjetlu konkretno generala Gotovine, naglasivši kako sve napore koje poduzima smatra da ulaze u kategoriju pune suradnje sa sudom u Haagu.

NATO također ističe pitanje koje je također od fundamentalne važnosti i koje je Hrvatska istakla u svojem godišnjem planu i dokumentu, a radi se o pitanju povratka izbjeglica i prognanika te povrata njihove imovine. Hrvatski predstavnici svojim kolegama iz članica NATO saveza ukazali su da se definitivno radi o pozitivnom trendu a prenijeli deklariranu odlučnost Vlade da učini sve što je potrebno na tom planu.

NATO je zainteresiran za odnose javnosti prema članstvu u NATO savezu i planu kojeg hrvatska Vlada ima oko tog pitanja glede promicanja transparentnog, otvorenog i konstruktivnog dijaloga sa javnošći i Parlamentom. Zapravo radi se o programu obaviješćivanja javnosti što NATO zazapravo znači za Hrvatsku, zatim koju korist ima Hrvatska time, što ona time dobiva, a također i u smislu hrvatske odgovornosti koja proizlazi iz članstva. U predstojećem razdoblju to će biti jedna od važnih točaka općenitog rada hrvatske Vlade na planu NATO saveza. Konkretno to znači vođenje i promicanje vrlo aktivnog i energičnog dijaloga s javnošću po pitanjima članstva u NATO savezu. Slovenija i Mađarska ponudile su pomoć u vođenju aktivnog dijaloga s javnošću pri promociji značaja članstva Hrvatske u NATO savezu.

Osim pitanja oko suradnje s Haaškim sudom i slučaja Gotovina te povratka izbjeglica i prognanika, u političkom dijelu postavljana su i pitanja oko reforme pravosuđa, privatizacije, zaštićene ekološko-ribolovna zone, gdje je Hrvatska objasnila da je državi stalo upravo do zaštite vrlo ugroženog ribarskog i ekološkog područja. Važno pitanje je bilo je li Hrvatska u kazneni zakon unijela odredbu o oštrom kažnjavanju trgovine ljudima, na što je Hrvatska odgovorila pozitivno te da od ljeta ima i takav zakon.

Vojna pitanja

U prvom redu predstavnike članica NATO-a zanimala je obrambena politika i planiranje obrane. Postavljeno je i pitanje je li u Hrvatskoj donesena politička odluka o profesionalizaciji oružanih snaga. Američka je strana svoje pitanje dostavila u pismenom obliku s interesom za način borbene potpore, dizajniranja jedinica i njihove interoperabilnosti. Sve to pokazuje veliku širinu interesa članica NATO saveza. Hrvatski predstavnici su pojasnili da se do konca godine radi na dokumentu obrambene strategije. Hrvatski predstavnici su naglasili da se radi na dugoročnom planu koji bi trebao biti završen krajem iduće godine.

«Hrvatska se kao model može aplicirati na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju i Crnu Goru»

U razmjeni mišljenja Hrvatska je predstavila vrlo zanimljivu ideju: Hrvatska je voljna pružiti sve vrste pomoći i iskustava ostalim zemljama regije kako bi aplicirale hrvatski model smanjivanja broja pripadnika oružanih snaga a koji se, po ocjeni članica NATO saveza, u praksi pokazao izuzetno uspješnim zbrinuvši za krakto vrijeme desetak tisuća ljudi.

Pitanje vojnih nabavki Hrvatska će rješavati postupno. NATO-ovim članicama je primjerice priopćeno da je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina riješila pitanje radarskog sustava za idućih 30 godina te da na taj način doprinosi europskoj sigurnosti i zračnom prometu ali i zajedničkoj obrani. U tom konketkstu postavlja se pitanje što su druge zemlje, koje su već članice, doprinijele i unijele u NATO. Hrvatska može već danas kazati da u Savez unosi najmoderniji radarski sustav. Predstavnike članica zanimali su resursi obrane, zatim profesionalizacija vojske. Članice su zahvalile hrvatsko sudjelovanje u ISAF-u, vojnoj misiji u Agfrganistanu kao i potporu za NATO-ove misije na Balkanu.

Rasprava o godišnjem planu, najvjerojatnije predzadnjem uoči poziva u članstvo, za razliku od prošle godine, sadržavala je, dakle, vrlo konkretna i precizna pitanja, sugestije ali i ponude. Sam je MAP bitno se razlikuje prva dva. U trećem godišnjem planu postavljeni su svi elementi reforme na mjesta i utvrđeni rokovi, uključujući i izradu dugoročne obrambene strategije zemlje do 2015. godine.

Hrvatska kao pomorska zemlja

Za razliku od NATO-ovih članica Slovačke, Češle ili Mađarske, Hrvatske je prije svega pomorska zemlja i ima svoju mornaricu koja prema mišljenju iz hrvatskih krugova mora odrediti koje zadaće si može priuštiti. Primjerice osim primarnih, obrambenih zadataka i nadgledanja tu su i dopunske poput obalne straže ili spašavanja.

Hrvatska želi stvoriti najracionalniju sigurnost u prostoru i u tom smislu i svoju obranu učiniti racionalnom i zadovoljavajućom. Ono što je značajno u ovom trenutku je činjenica da se Hrvatska kao buduća članica pozicionira unutar NATO saveza u onoj mjeri koliko joj pripada. Hrvatska namjerava sačuvati količinu utjecaja primjerenom njezinoj veličini, a to je osnovna filozofija pozicioniranja svake zemlje u NATO savezu. Upravo zbog odgovora na klasično pitanje «Što je to da bi Hrvatska sjedila za stolom NATO saveza?» odgovor mora glasiti da Hrvatska mora zadržati svoju vojsku ukoliko želi zadržati svoju poziciju i utjecaj unutar NATO saveza.

Oko Hrvatske NATO savez pozdravlja napredak koje je postigla Hrvatska u primjeni i provedbi godišnjeg nacionalnog programa u okviru akcijskog plana za članstvo. NATO savez ohrabruje Hrvatsku, ali i Albaniju i Makedoniju da nastave s provedbom reformi koje su potrebne kako bi se približile članstvu u NATO savezu.

„Hrvatska ispunjava svoje obveze i igra aktivnu ulogu i mislim da je to jasno prepoznato u više govora danas, a ja sam istaknuo u svojem govoru istaknuo važnost integracija za cijelu regiju i nužnost da se integracije ispunjavaju kroz ispunjavanje kriterija ali na taj način da se uistinu uvažava što je koja država ispunila“.