Hrvatska i BiH: mostom protiv mosta | Politika | DW | 25.08.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Hrvatska i BiH: mostom protiv mosta

Saznajemo koliko ima istine u javnim nagađanjima da bi sporenja između RH i BiH oko Pelješkog mosta mogla uvjetovati i projekte dvaju mostova na Savi između te dvije zemlje.

Najava završne faze u pripremi Hrvatske za gradnju Pelješkog mosta izazvala je proteklih tjedana i određene negativne reakcije u državnom vrhu susjedne Bosne i Hercegovine. I dok su se lideri stranaka bosansko-hercegovačkih Hrvata i Srba izjasnili u prilog toj gradnji, bošnjački su se podijelili: SDA je protiv, dok SBB BiH načelno kritizira njihovo protivljenje. No, pokazalo se u međuvremenu i da glavna motivacija otpora nije vezana za sam most, koliko za čitav kompleks međudržavnog razgraničenja na moru. To je, inače, desetljećima neriješena problematika koja se može promatrati i u kombinaciji s ponekim zanemarenim razgraničenjima na kopnu.

Uslijed verbalnih okršaja na temu Pelješkog mosta, međutim, pojavila se u javnom prostoru BiH i sumnja da bi zbog tog spora moglo doći do zastoja u gradnji jednog drugog, sličnog objekta. Riječ je o mostu preko Save, između RH i BiH, kod mjesta Svilaj, a koji će biti dijelom autocestovnog koridora 5C, između Ploča i Budimpešte. Taj most sa šest kolnih traka gradi se od prošle godine, i trenutno se vrše radovi na upornjacima u riječnom koritu. Pretpostavka o uvjetovanostima – neslužbenim, ali faktičnim – između pelješkog i savskog projekta, pojavila se tek jednokratno u javnosti. Navedena je i pretpostavka da bi jednako mogao proći i drugi novi savski most, onaj kod Bosanske Gradiške čija se gradnja tek dogovara.

Federica Mogherin spricht im bosnischen Parlament

O Pelješkom mostu i mostu na Savi raspravljat će u rujnu i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH

Evidentna podijeljenost interesa unutar BiH

Igor Pejić, sekretar Ministarstva komunikacija i prometa BiH objasnio je tom prilikom da nema formalnih uvjetovanosti između projekta na Pelješcu i onog kod Gradiške, ali nije skrivao bojazan od indirektnog pogubnog utjecaja jednog slučaja na drugi. Očito je posrijedi strahovanje od neizravne opstrukcije hrvatske strane, u smjeru poduzimanja pritiska radi nesuglasja u BiH oko Pelješkog mosta. A podijeljenost interesa u vezi s tim je prilično evidentna, uzmemo li u obzir i očitovanje koje smo dobili od bosansko-hercegovačke parlamentarne Komisije za saobraćaj i komunikacije.

„Na inicijativu pojedinih članova, Komisija je u dva navrata razmatrala informaciju Ministarstva komunikacija i prometa BiH u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta i mosta na Savi kod Svilaja. Komisija je izrazila nezadovoljstvo dostavljenim odgovorima o navedenim pitanjima, te nije usvojila nijedan zaključak ili preporuku vezano za ovu informaciju“, rekao je za DW Ahmed Jalovičić, sekretar rečene komisije, a uz suglasnost Momčila Novakovića kao predsjedavajućeg. Nadalje, saznali smo da se komisija nije bavila pitanjem mosta kod Gradiške, no stav je Novakovića da se taj projekt i onaj pelješki - ne mogu međusobno uvjetovati. Za sljedeću sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, 6. rujna, uvrštena je u dnevni red i točka „Izvještaj o aktivnostima u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta i dešavanjima u vezi s izgradnjom mosta na Savi kod Svilaja".

Karte Kroatien Pelješac-Brücke

U BiH su podijeljena mišljenja o gradnji Pelješkog mosta

Politička statika u mostogradnji

Kroz naredne dane do prvog sljedećeg okupljanja bosansko-hercegovačkih zastupnika, za nadati se da će se stajališta potonjih nekako približiti. Iz Hrvatske za to vrijeme dopiru poruke samo u vezi s Pelješkim mostom, pa je upravo potvrđeno skoro prikupljanje ponuda mogućih izvođača radova – natječaj već traje - i ubrzo nakon toga početak gradnje. Razgraničenje na moru i ostala neriješena pogranična pitanja između RH i BiH očito će čekati bolja vremena, mada upada u oko da se Hrvatska u tome predmetu baš i ne žuri. Bosna i Hercegovina, s druge strane, željela bi čim prije izregulirati svoj status pomorske zemlje, a zbog određenih međunarodno-pravnih pogodnosti.

Za mišljenje o aktualnim okolnostima i eventualnim poveznicama između tih dvaju ili triju građevinskih projekata, obratili smo se i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture RH. Odgovor nismo mogli dobiti do zaključenja ovog članka, no iz vrha te institucije neslužbeno saznajemo da se dotični mostovi zasad niukoliko ne uvjetuju – kao što ni projekt Pelješkog mosta ne posustaje - niti je o svemu tome bilo novih kontakata između Zagreba i Sarajeva. Bilo kako bilo, ostaje utisak da je u mostogradnji na tim prostorima ipak kudikamo važnija politička statika, negoli ona fizička.

 

Preporuka uredništva