1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatska, BiH i Srbija: zajednički EP u nogometu?

5. srpnja 2010

Raspoloženje u regiji za takvu manifestaciju postoji, barem u nogometnim savezima i nadležnim ministarstvima. No, dok su dužnosnici BiH i Srbije oduševljeni tom idejom, oni u Hrvatskoj su suzdržani.

https://p.dw.com/p/O9A3
Lopta sa znakovima zemalja
EP 2020. u Hrvatskoj, BiH i Srbiji?Foto: DW/BilderBox

Dužnosnici nogometnih saveza regije vjeruju da bi, unatoč brojnim izazovima, BiH, Hrvatska i Srbija mogli zajednički organizirati Europsko nogometno prvenstvo. Predsjednik Nogometnog saveza Srbije Tomislav Karadžić podsjeća da veliki broj članica UEFA-e živi i radi na ovim prostorima. "Zato bi bila kvalitetna i izuzetno dobra odluka UEFA-e ako se opredijeli za jedno takvo natjecanje. Što se tiče Nogometnog saveza Srbije, mi takvu ideju podržavamo", kaže Karadžić.

Predsjednik Nogometnog saveza BiH Sulejman Čolaković oduševljen je idejom da tri države zajednički organiziraju jedno tako veliko natjecanje. "Ako FIFA i UEFA budu htjeli prepoznati ovu našu sportsku i političku zbilju i ružnu nedavnu prošlost, mislim da bi mi bili najozbiljniji kandidati za domaćine prvenstva. Ima to još jednu poruku, sport veže i zbližava ljude", kaže Čolaković.

Maksimir u Zagrebu
I stadion u Maksimiru bi teoretski došao u obzirFoto: cc-by-sa-Suradnik13

Nema političkih prepreka

Glavni tajnik Nogometnog saveza Hrvatske Zorislav Srebrić ne odbacuje ovu ideju, ali ističe da bi trebalo provesti odgovarajuće procedure u svakoj od država. "Kako su to velike organizacije, naravno da niti jedan savez sam to ne može organizirati nego mora imati logističku podršku svoje vlade", ističe Zorislav Srebrić.

U Ministarstvu sporta Srbije svjesni su, i na primjeru Južnoafričke Republike, kako sport pozitivno može utjecati na promjene u društvu. Ministrica Snežana Samardžić smatra da je ideja odlična i da bi zajedničko organiziranje Europskog nogometnog prvenstva bilo veliki izazov, prije svega financijske prirode. "Mislim da više nema političkih izazova i da bi to bio integracijski, kohezijski faktor i jedva čekam da vidim kakvo će biti iskustvo Ukrajine i Poljske. Onda ćemo moći jednu takvu vrstu analize primijeniti i kod nas", kaže ministrica Samardžić.

Srbija i BiH još uvijek nisu zakonski uredili područje sporta, a BiH nema ministarstvo za sport na razini države. Suad Džafić iz Sektora za sport pri Ministarstvu civilnih poslova i komunikacija pozdravlja ovu ideju. "Mislim da bi to bila jako interesantna kandidatura, naravno, ako se slože Srbija i Hrvatska. Bez toga, ništa", kaže Dafić.

Gradski stadion Borik u Banja Luci
Gradski stadion Borik u Banja LuciFoto: DW

Podijeljena mišljenja građana

Ideju su pozdravili i građani Sarajeva, iako svjesni da države regije nemaju potrebne kapacitete:

"Mislim da je ideja odlična, ali i neizvediva. Tko će uložiti u bh. stadione tolika financijska sredstva?"

"Nemoguće je radi političke situacije u državi."

"Zašto ne bi mogli? U sportu smo jako bliski."

"Sigurno je moguće organizirati, samo treba malo volje i zajedništva."

Mišljenja Beograđana su podijeljena:

"Mislim da bi to bilo dobro organizirati na ovim prostorima, iako bi bilo teško zbog financijske situacije."

"Mislim da je to za sada nerealno jer imamo drugih, političkih problema."

"Možda tamo negdje do 2020. godine da se malo sredimo, ali to bi bila fenomenalna stvar."

"Nisam baš siguran da bi se mogli dogovoriti. Ništa se tu nije promijenilo."

Marakana u Beogradu
I Marakana bi mogla ugostiti europske reprezentacijeFoto: DW

Ulaganja bi se isplatila

Jasno je da bi za ovakvu sportsku manifestaciju bilo potrebno zasukati rukave i otvoriti blagajne. Hrvatska bi, najvjerojatnije, mogla ponuditi stadione u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, ali bi u renoviranja trebalo uložiti velika financijska sredstva, kaže glavni tajnik hrvatskog Nogometnog saveza Zorislav Srebrić. "To sigurno nisu samo simbolički iznosi, ali je ulog kod svakog organizatora bio isplativ i domaćini su, ne samo izgradili i obnovili sportsku infrastrukturu, nego i zaradili", kaže Srebrić.

Srbija bi, sasvim sigurno, za Europsko prvenstvo mogla ponuditi Marakanu i stadion Partizana. BiH je, kada se radi o sportskoj infrastrukturi, u najtežem položaju, no predsjednik Nogometnog saveza Sulejman Čolaković je optimističan: "To je možda i šansa da glavni grad BiH dobije novo Koševo. Uz Bilino polje to su dva terena na kojima bi se moglo igrati. Ne treba zanemariti ni Široki Brijeg i Banja Luku. Sport je čudo ako ga ljudi upražnjavaju na pravi način i ova ideja je odlična."

Prepoznaju li BiH, Hrvatska i Srbija zajedničke interese i prednosti ovakve sportske manifestacije, kandidaturu za organiziranje Europskog nogometnog prvenstva mogle bi podnijeti za 2020. godinu.

Autori: Samir Huseinović/Vladimir Minić/Goran Prokopec

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm