Hrvatska čuva europsku granicu, a Kosovo svoju | Politika | DW | 18.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatska čuva europsku granicu, a Kosovo svoju

Nasilno i protuzakonito vraćanje izbjeglica iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu je tema kojom se u svojim osvrtima bave njemački mediji. Uz to se piše i o opasnostima koje sa sobom nosi odluka o osnivanju vojske na Kosovu.

Video snimke koje je prvi objavio prvi program njemačke televizije ARD, a na kojima se vidi kako naoružani hrvatski policajci provode kolone izbjeglica s hrvatskog na teritorij Bosne i Hercegovine, tema je kojom se izdašno bave komentatori i analitičari u njemačkim medijima. Tako u tekstu objavljenom u konzervativnom listu Die Welt s naslovom "Hrvatska, izbacivač na vratima Europe", autor piše: "Hrvatsko ministarstvo unutarnjih poslova i granična policija odbacuju optužbe, da hrvatski policajci protivno zakonu ilegalno izbacuje izbjeglice iz zemlje. Oni tvrde da vlada u Zagrebu djeluje u skladu sa zakonom te da se sve odvija uz 'poštivanje najviših standarda zaštite ljudskih prava'. Po tvrdnjama ministarstva, tu se ne radi o ilegalnim deportacijama, već o sprječavanju ilegalnog ulaska u zemlju. To, međutim, ne zvuči uvjerljivo. Na video snimkama se vidi kako policajci provode migrante na dužem putu. Prije toga su izbjeglicama oduzeti njihovi mobiteli i spremljeni u plastične vrećice."

U nastavku teksta se opisuje, kako ova vrsta prigovora u vezi djelovanja hrvatske granične policije nije nova - slične optužbe su poznate već mjesecima. Novost je ovaj put u tome što sada postoje i te video snimke, koje sve dokumentiraju. No na udaru kritike se na nalaze samo hrvatske vlasti - dio odgovornosti je i na Europskoj uniji, smatra autor: "Mada su glasine o ilegalnom vraćanju izbjeglica već duže vrijeme u opticaju, Europska komisija zasada o svemu šuti. Prihvaća li Bruxelles prešutno to da Hrvatska igra ulogu izbacivača na vratima Europe? Prema navodima europske agencije za zaštitu granica Frontex, u prvih 11 mjeseci ove godine je oko 138.000 ljudi neregularno ušlo na teritorij EU-a. To je oko 30 posto manje nego prethodne godine. Za europske vlade je to vrlo dobrodošla tendencija, tim više što u proljeće 2019. slijede izbori za Europski parlament. Ali to smanjenje broja izbjeglica ima očigledno i svoju cijenu: Recimo nasilje na vanjskoj granici EU-a u Hrvatskoj, što očigledno nije u skladu s europskim pravom", piše Krsto Lazarević u Die Weltu.

Predrasude o izbjeglicama u Hrvatskoj

Istom temom bave se i njemačke novine Die Tageszeitung. Autor tu posebnu pozornost skreće na kritiku prakse hrvatske granične policije od strane bosansko-hercegovačkih vlasti: "Sramota je za jednu članicu Europske unije, da njezina policija sudjeluje u krijumčarenju migranata i da ih prisiljava na ilegalne prelaske granice, kaže bosansko-hercegovački ministar sigurnosti Dragan Mektić. Bosna i Hercegovina je i ranije upozoravala na tu praksu. 'Mi imamo dokaze, da izbjeglice i fizički maltretiraju i tuku', napominje Mektić."

Screenshot tagesschau.de - Kroatien-Bosnien-Migranten (ARD)

Hrvatska policija vraća izbjeglice koje su pokušale ilegalno ući u Hrvatsku

Potom se u tekstu navodi mišljenje direktora Helsinškog odbora za ljudska prava iz Zagreba, Ivana Zvonimira Čička. On je uvjeren u autentičnost snimki: "Ono što smo vidjeli podudara se s istraživanjima Odbora. (...) U Hrvatskoj je stvorena užasna atmosfera naspram izbjeglica. Većinom se tu radi o muslimanima, a njih mnogi mediji predstavljaju paušalno kao teroriste, kaže Čičak. Osim toga se pridošlicama predbacuje, kako dolaze u Hrvatsku i tu postavljaju zahtjev za azil, samo da bi potom išli u druge zemlje EU-a", piše autor teksta u lijevo orijentiranom listu Die Tageszeitung.

Vučić: Kosovska vojska destabilizira regiju

Druga važna tema kojom se bave njemački mediji je nastup srbijanskog i kosovskog predsjednika Aleksanda Vučića i Hashima Thacija pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku povodom odluke Kosovskog parlamenta o formiranju Vojske Kosova. List "Volksstimme" iz Magdeburga u svom tekstu napominje: "Formiranje vojske je pravo svake države. Ali Kosovo nije normalna država. Ona je stvorena od strane EU-a i SAD-a nakon rata u južnoj pokrajini Srbije kao poklon kosovskim Albancima. Od tada se ta mala zemlja bori za svoju ekonomsku egzistenciju i za međunarodno priznanje. Sa Srbijom se Kosovo nalazi u stalnom sporu. Međunarodne mirovne snage drže sukobljene strane na rastojanju. U toj situaciji sada Kosovo na izričiti zahtjev Sjedinjenih Država treba osnovati svoju vojsku. To je avanturistički manevar koji će imati posljedice i za Njemačku. Već gotovo 20 godina je njemačka vojska Bundeswehr stacionirana na Kosovu u sklopu snaga KFOR-a. To je dosada najduži vojni angažman njemačke vojske - trenutno se tamo nalazi 700 vojnika. Ukoliko se Srbi i Kosovari sukobe, labilna sigurnosna struktura će se raspasti. To bi onda značilo da je dugogodišnji angažman bio uzaludan", piše komentator lista "Volksstimme" iz Magdeburga.

 Hashim Thaci u Vijeću sigurnosti

Thaci je u Vijeću sigurnosti UN-a dao svoje viđenje stanja

A u svom online izdanju utjecajni njemački news-portal Spiegel-Online (SPON) pozornost skreće na strahove koje najava formiranja kosovske vojske izaziva u Beogradu i Moskvi: "Pretvaranje dosadašnjih jedinica za pomoć u slučaju elementarnih nepogoda u vojne snage izazvalo je ogorčenje i veliko nezadovoljstvo u Srbiji i Rusiji, a kod zapadnih partnera je popraćeno s velikom dozom opreza i skepse. Prema dosadašnjim planovima bi buduća vojska trebala imati 5.000 vojnika. Srbija, s druge strane, raspolaže s 40.000 do 50.000 vojnika pod oružjem. Srbijanski predsjednik Vučić je izjavio kako je on vrlo uznemiren i pomalo uplašen posljedicama koje će formiranje kosovske vojske imati za cijelu regiju", stoji u osvrtu teksta objavljenog na Spiegel-Online.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic