Hormuški tjesnac i Trumpov ultimatum Iranu

 

Nakon svog ultimatuma za otvaranje Hormuškog tjesnaca, američki predsjednik Donald Trump sada govori o produktivnim razgovorima s Iranom. On je naredio da se u sljedećih pet dana ne izvode napadi na iranske elektrane i energetsku infrastrukturu. To je rezultat „vrlo dobrih i produktivnih razgovora o potpunom i konačnom okončanju naših neprijateljstava“ u protekla dva dana, napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.

Prethodno je američki predsjednik želi prisiliti Iran da otvori Hormuški tjesnac, koji je ključan za tržište nafte. Zaprijetio je Iranu uništenjem njegove energetske infrastrukture ako u roku od 48 sati tjesnac ne otvori u potpunosti i „bez prijetnji". U suprotnom bi Sjedinjene Američke Države mogle napasti i uništiti iranske elektrane, „počevši od najveće!“, napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.

Prijeti eskalacija

Iz Teherana je nakon te prijetnje brzo stiglo upozorenje: ako iranska infrastruktura za gorivo i energiju bude napadnuta, iranska vojska će uzeti na metu svu energetsku infrastrukturu povezanu sa SAD-om i postrojenja za desalinizaciju širom Perzijskog zaljeva, prenosi agencija bliska Revolucionarnoj gardi.

To bi značilo eskalaciju rata, koji su prije tri tjedna započeli SAD i Izrael – s nesagledivim posljedicama za regiju i svjetsko gospodarstvo. Sukob oko Hormuškog tjesnaca već sada ima ogromne posljedice na globalna tržišta, a cijene nafte su naglo porasle. Posebno je Azija pogođena nestašicom nafte i plina.

Japan bi se, prema riječima ministra vanjskih poslova Motegija Toshimitsua, mogao uključiti u deminiranje Hormuškog tjesnaca. No uvjet za to je prekid vatre između SAD-a, Izraela i Irana. Japan uvozi oko 90 posto svoje nafte preko tog tjesnaca. Trump je prethodno vršio pritisak na japansku premijerku Sanae Takaichi da se snažnije angažira oko otvaranja ove ključne pomorske rute.

Merz: „To nije naš rat"

Ovakav zahtjev upućen je i europskim državama koje su, slično Japanu, reagirale suzdržano. Trump ih je potom nazvao „kukavicama".

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je prije nekoliko dana da to nije rat Njemačke i da se ne treba pitati kako bi se njemačka vojska Bundeswehr vojno uključila dok borbe traju: „Nećemo to učiniti.“ Ponuda pomoći u osiguranju Hormuškog tjesnaca vrijedi tek nakon rata, rekao je Merz.

U nedjelju je njemački kancelar telefonski razgovarao s Trumpom. „Danas popodne sam s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom razgovarao o situaciji u Iranu, Izraelu i Ukrajini. Dogovorili smo da ostanemo u bliskom kontaktu“, napisao je Merz na platformi X.

Retoričke prijetnje i vojni napadi

Prema izvještajima američkih medija, američki borbeni zrakoplovi i helikopteri pojačano napadaju iranske dronove i ratne brodove kako bi oslobodili tjesnac. Također, američke snage koriste tzv. bunker-bombe za uništavanje dobro utvrđenih iranskih raketnih položaja.

Trump je u petak poručio: „Ne želim primirje. Primirje se ne sklapa kada doslovno brišete drugu stranu.“ No Iran i dalje pokazuje borbeni stav i nastavlja napade na ciljeve u Izraelu, posebno na Tel Aviv. Iranska vojska je priopćila da je dronovima napala međunarodnu zračnu luku Ben Gurion kod Tel Aviva, što izraelska vojska nije potvrdila.

U subotu navečer više od 100 ljudi je ozlijeđeno u iranskim raketnim napadima na južne pustinjske gradove Dimona i Arad, od kojih 11 teško. Nastala su velika razaranja. Izraelska protuzračna obrana nije uspjela presresti najmanje dvije rakete. Iranski državni mediji tvrde da su napadi bili usmjereni na izraelsko nuklearno istraživačko postrojenje u blizini Dimone.

Zaljevske države i dalje na meti

Napadi su zabilježeni i u državama Perzijskog zaljeva. Ministarstvo obrane Saudijske Arabije priopćilo je da su tri rakete gađale područje oko Rijada – jedna je presretnuta, a dvije su pale na nenaseljena područja. Također je presretnuto pet dronova.

Prema navodima Ministarstva obrane Ujedinjenih Arapskih Emirata, sustavi protuzračne obrane te zemlje više puta su reagirali na raketne i napade dronovima iz Irana.

Tjesnac ispred iranske obale predstavlja ključnu arteriju za svjetsku trgovinu naftom i tekućim plinom. Oko jedne petine globalne potražnje za naftom transportira se kroz taj prolaz. Većina ide prema Kini, Indiji i drugim azijskim zemljama. Također, oko 20 posto svjetske trgovine tekućim plinom prolazi kroz ovaj tjesnac.

Teheran je od početka američko-izraelskih napada više puta prijetio napadima na brodove u tom području. Za Iran bi bilo relativno jednostavno nanijeti veliku štetu. Prema pisanju The New York Timesa, načelnik Združenog generalštaba SAD-a Dan Caine upozorio je Donalda Trumpa u Ovalnom uredu da je dovoljno da samo jedan iranski vojnik na brzom čamcu ispali raketu na spori tanker ili postavi minu.

Brodarske kompanije više ne šalju tankere kroz tjesnac zbog prijetnje, izjavio je sigurnosni stručnjak Peter Neumann u emisiji „Maybrit Illner" na javnoj televiziji ZDF. „Zbog toga je tjesnac blokiran, čak i bez fizičke blokade i bez napada na svaki tanker.“