Hoće li Njemačka ubuduće preuzeti više izbjeglica? | Politika | DW | 22.03.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Hoće li Njemačka ubuduće preuzeti više izbjeglica?

Sud EU-a je presudio da manjkavosti socijalnog sustava u nekoj članici EU-a nisu prepreka vraćanju tražitelja azila u druge države. Ali što ta presuda znači u praksi? Donosimo najvažnija pitanja i odgovore.

Što je odlučio sud Europske unije?

Sud Europske unije je konkretizirao preduvjete za vraćanje izbjeglica u domovinu ili druge zemlje EU-a. Manji opseg socijalnih davanja u nekoj članici EU-a sam po sebi nije dovoljan kriterij za donošenje odluke o ostanku tih ljudi u nekoj zemlji. Na drugoj strani to znači i da vlasti i sudovi unutar EU-a moraju uvažiti i „rizik nehumanog i ponižavajućeg tretmana" tih ljudi.

Što se skriva iza formulacije „nehumani i ponižavajući tretman"?

Sudeći po presudi Suda EU, tražitelje azila smije se vratiti u neku drugu članicu Unije samo onda ukoliko se može poći od toga da će tamo biti zadovoljene njihove „elementarne potrebe". A u to spadaju posebice prehrana i tjelesna higijena, smještaj te psihičko i fizičko zdravlje. Vraćanje tražitelja azila u druge zemlje nije dozvoljeno ukoliko se „osoba koja je u potpunosti ovisna od javne potpore nalazi u situaciji ekstremne materijalne nestašice, i to neovisno o njezinoj volji i osobnim odlukama".

Kako se sada mijenja Sporazum Dublin-III?

Vjerojatno nikako. Sporazum Dublin-III od 26. lipnja 2013. je sporan. Jedno pravilo posebno nailazi na otpore – pravilo po kojem je za osobu koja se nalazi u bijegu u načelu nadležna ona zemlja u koju je ta osoba prvi put kročila na tlo EU-a. Mnogi tražitelji azila pokušavaju zaobići to pravilo kako bi dobili pravo boravka u nekoj bogatijoj zemlji Unije – kao što je Njemačka. Pritom se pozivaju na loše uvjete života u zemljama koje bi, po važećim pravilima, bile nadležne za njih.

O kojim se konkretnim slučajevima radi?

U jednom od slučajeva radilo se o jednom čovjeku iz Gambije, koji je svoj zahtjev za azilom podnio najprije u Italiji, a onda kasnije u Njemačkoj. Kada su ga vlasti htjele vratiti iz Njemačke u Italiji, on je podigao tužbu. Osim toga radilo se o nekoliko Palestinaca (bez državljanstva) iz Sirije i o jednom čečenskom Rusu kojima je u Bugarskoj, odnosno Poljskoj već bio priznat međunarodno regulirani status osoba koje uživaju zaštitu.

I oni su podnijeli nove zahtjeve za dodjelom azila u Njemačkoj i tužili su nakon što su oni bili odbijeni. I sad njemački sudovi moraju presuditi u skladu s novom presudom Suda EU-a

Hoće je sada biti jednostavnije vraćanje tražitelja azila?

Ne, kaže Bellinda Bartolucci, pravno-politička referentica organizacije za zaštitu ljudskih prava Pro Asyl: "Sud EU-a je konstatirao dodatnu obvezu nadležnih vlasti i sudova." Oni su, kaže naša Bartolucci, sada dužni uvažiti i individualnu situaciju tražitelja azila i osoba koje su dobile status zaštićenih osoba u drugim članicama Unije. Tek će se pokazati hoće li zbog toga biti više ili manje vraćanja tražitelja azila, dodaje ona. Pojedinačne provjere mogle bi ipak rastegnuti trajanje postupka vraćanja tih osoba u druge zemlje.

Hoće li se sad češće mijenjati nadležnost za tražitelje azila između članica EU-a?

Pogledajte video 02:08

Izbjeglice se žale na uvjete i hrvatsku policiju

"U Grčkoj, Italiji, Bugarskoj i Mađarskoj postoji puno dokaza da bi ljudima mogao prijetiti nehumani tretman", kaže glasnogovornica Pro Asyla Bartolucci. Presuda je uvažila i jedan izvještaj organizacije Švicarskih pomoći izbjeglicama (Schweizerische Flüchtlingshilfe) o Italiji, koji navodi „konkretne dokaze" da su tamo i priznate izbjeglice izložene povišenom riziku „da osiromaše i postanu beskućnici vodeći život na rubu društva". Relativno niska socijalna davanja u Italiji se kompenzira preko obiteljske solidarnosti – na koju doseljenici u pravilu ne mogu računati.

Koliko je ljudi pogođeno presudom?

Njemačka je u 2018., sudeći po navodima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF) u drugim članicama Unije podnijela ukupno 64.275 zahtjeva za preuzimanjem tih osoba. Na drugoj strani ostale zemlje EU-a od Njemačke traže da preuzme 24.333 tražitelja azila. Otprilike isti broj slučajeva registriran je i u 2017.

Hoće li Njemačka ubuduće preuzeti više izbjeglica?

To tek treba vidjeti. Moguće je da će se sada više osoba koje su dobile azil potruditi kako bi dobile taj status u Njemačkoj, jer će moći vjerodostojno dokazati da ih u drugim zemljama očekuje nehuman tretman. Njemačka je u prošlosti relativno rijetko mogla „prebaciti" postupke o dodjeli azila na druge zemlje članice EU-a.

Pro Asyl zato govori o „igri sa sumom nula s gigantskom birokracijom" i navodi ovu računicu: u 2017. godini iz Njemačke je u druge članice EU-a prebačeno 7.102 tražitelja azila. Na drugoj strani u Njemačku je „prebačeno" 8.754 postupaka iz drugih država. Uglavnom iz Francuske, Nizozemske i Grčke. Iako je dakle Njemačka podnijela dva puta više zahtjeva drugim zemljama da preuzmu tražitelje azila nego što je takvih zahtjeva primila – u stvarnosti Nijemci su u 2017 prihvatili više ljudi nego što su ih „predali" drugim državama EU-a.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

WWW-linkovi

Audios and videos on the topic