Hoće li nas nakon korone onda lupiti i inflacija? | Gospodarstvo | DW | 05.03.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Pandemija i posljedice

Hoće li nas nakon korone onda lupiti i inflacija?

Već uoči pandemije su se proricali crni dani: slom gospodarstva, besparica i recesija. Zapravo smo prošli dobro - cinici će reći previše dobro, ali tu su i bilijuni dugova. Slijedi li sad inflacija?

Gotovo sve gospodarske prognoze u doba pandemije su se pokazale jedva vrijednim papira na kojima su napisane. Razlog je jasan: još nikad nismo bili suočeni s takvim mjerama zabrane i nema nikakve škole iz prošlosti gdje bi se, barem otprilike moglo vidjeti, kamo to vodi.

Ali pogotovo kod onih kojima je račun u banci još uvijek dobro popunjen sad se javlja nova briga: sve te milijarde pomoći i novih državnih dugova - bez adekvatnog gospodarskog rasta u doba pandemije, neminovno će u jednom trenutku "puknuti" i odletjeti u inflaciju.

Nervoza je velika i to se vidjelo nakon izjave šefa američkog Feda, Jeromea Powella. Za Wall Street Journal je za doba nakon korone procijenio kako će doći do oživljavanja tržišta rada i određenog povećanja cijena. Ali on je uvjeren kako će to biti tek kratkotrajni fenomen i kako poskupljenja neće potrajati. U svakom slučaju, najavljuje kako će američka središnja banka ostati "strpljiva" i kako ništa neće mijenjati na brzinu.

Jerome Powell na konferenciji u Washingtonu

Već i realna najava predsjednika Feda kako će nakon korone vjerojatno i doći do kratkotrajnog poskupljenja je izazvala rasprodaju vrijednosnica na Wall Streetu. Jer sluti se kako će se najveće zlo tek dogoditi...

Cijene već rastu

No već i takva izjava predsjednika Vijeća američkog Feda - tradicionalno sklonog višeznačnim izjavama gdje su i proročanstva iz Delfa primjer upravo matematičke preciznosti - je bila dovoljna za nervozu na Wall Streetu i užurbanu prodaju vrijednosnica. Jer nitko ne želi biti zatečen u inflaciji bez novca na sigurnom.

Prvih naznaka već ima: stopa poskupljenja u Njemačkoj je još od prošlog srpnja bila ispod nule, u studenom i prosincu je to bilo -0,3%. Ali onda u siječnju je skočila na 1%, u veljači na 1,3%, banke su polako postale opreznije i kod izračuna kamata za kredite - a pravo ukidanje zabrana još nije ni počelo. Ekonomisti uvjeravaju kako je tu i mnoštvo objektivnih okolnosti: cijena energenata je opet počela rasti, njemački PDV se vratio na "normalnu" razinu, a tu su i novi izdaci za izlučivanje CO2 koji se onda nalaze i u konačnoj cijeni.

Benzinska crpka

Cijene su početkom godine doista nešto narasle, ali tu ima i "normalnih" čimbenika kao što je porast cijene energenata.

Opasne "neželjene uštede"?

No stara je spoznaja ekonomske misli kako vrijednost novca ne ovisi samo o njegovoj količini, nego i o brzini kojom se novac "obrće". A tu je došlo do golemog zastoja: Stefan Kooths, direktor istraživačkog centra za konjunkturu i gospodarski rast pri Institutu za svjetsku ekonomiju (IfW) iz Kiela za list Capital kaže kako se samo u Njemačkoj stvorio zastoj u potrošnji i kako je takva "neželjena" ušteda negdje oko 200 milijardi eura.

Ukidanjem zabrana se može očekivati da će građani htjeti nadoknaditi ono što su propustili u doba pandemije: nekamo otputovati - navala na turističke urede se već vidjela u Velikoj Britaniji, otići u restoran, obnoviti svoju garderobu... Već i ovo otvaranje frizerskih salona je dovelo do goleme gužve i mušterija koji su bili spremni platiti gotovo svaku cijenu da bi konačno sredili svoju frizuru. Jer u mnogim slučajevima ponuda je razmjerno ograničena - dakle rasti će cijene.

Frizerski salon

U Hrvatskoj su frizeri radili tako da niti ne shvaćaju koliko je Nijemcima laknulo što konačno mogu urediti frizuru. Navala je golema - i ne pita se za cijenu. Hoće li tako biti i kod svega ostalog kad nestane zabrana?

Tek jedna "rupa na cesti"

Ali i on upozorava kako će to biti, u najgorem slučaju prolazni fenomen koji će potrajati možda tek koji mjesec. Nema naznaka da će to dovesti i do značajnog porasta prihoda i veće potražnje na tržištu rada - receptura inflacije kakva je Europu zadesila u sedamdesetima prošlog stoljeća. To mišljenje dijeli čitav niz drugih ekonomskih stručnjaka: da, hoće, krivulja inflacije će vjerojatno skočiti, ali će se brzo vratiti na normalnu. Konačno, tu će i Europska središnja banka znati naći načina kako da obuzda inflaciju na željenu granicu od najviše 2%.

Opet: takav i zapravo politički izazvan (pa makar i iz zdravstvenih razloga) poremećaj svjetskoga gospodarstva u doba korone se još nikad nije dogodio i nemoguće je reći, što će doista biti dalje. Jer Alexander Kriwoluzky iz odjela makroekonomije Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) u Berlinu ne isključuje mogućnost da i inflacija bude - politička odluka.

Ako odluče političari...

Tu će Nijemci teško ikad biti "za", ali inflacija bi mogla postati dugoročna ako neke zemlje - tu se naravno prije svega misli na Italiju ili Francusku - budu uvjerene kako će to, a ne gospodarski rast, biti jedini način smanjenja realnog volumena državnog duga koji se nagomilao u doba pandemije. Inflacija će tako i konačno prekinuti ovu praksu otkupa državnih vrijednosnica Europske središnje banke, dakle politika novca u prostoru eura bi se vratila u "normalno" stanje.

Talijanska lira

Ma koliki je državni dug, inflacija će napuniti državnu blagajnu tek sve manje vrijednim papirom - to se zna i u Italiji. Ali treba li vjerovati da se to neće dogoditi - kod sve većeg utjecaja populista?

No isto tako Kriwoluzky podsjeća kako inflacija nikad nije uspjela napuniti državnu blagajnu - to bi Talijani najbolje trebali znati. Pogotovo kad ESB više ne bi kupnjom državnih vrijednosnica stabilizirao njezine vrijednosti, to bi se brzo pretvorilo u upravo neizdrživ teret za državne blagajne.

Hoće li zato nadvladati razum? Racionalno - svi se mogu složiti oko toga. Iracionalno - pogotovo zbog tolikog utjecaja populizma u politici - teško će itko staviti ruku u vatru (ili svoj novac na rub prozora) tvrdnjom što će biti nakon pandemije i hoće li vrijednost novca ostati stabilna. Zato će se i dalje histerično slušati svaki zarez direktora središnjih banaka - a već i to stvara potrese na burzama.