Hoće li korona revolucionirati čitavu medicinu? | Panorama | DW | 30.07.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Hoće li korona revolucionirati čitavu medicinu?

Zapravo neviđenom brzinom je stvoreno cjepivo protiv korone tehnologijom kojom se do sad prije svega tražio lijek protiv karcinoma. Hoće li ta saznanja pomoći i protiv raka i drugih bolesti?

Cjepivo protiv malarije zapravo postoji, ali ono je daleko od pouzdanog sredstva: već dugo postoji preparat koji djeluje u otprilike trećini slučajeva, ove godine je pušteno u promet cjepivo R21/Matrix-M za kojeg autori vjeruju kako bi moglo biti djelotvorno u 75% slučajeva. Ali može li bolje od toga?

Osnivač tvrtke BioNTech, Ogur Sahin koji je zaslužan za prvo cjepivo protiv COVID-19, vjeruje da - može. Kako je nedavno objavio u Frankfurtu, oni će se sad baviti cjepivom protiv malarije i već koncem sljedeće godine se planira početak kliničkog ispitivanja.

Komarac na ljudskoj ruci

Uzročnik malarije je neopisivo veći od virusa COVID-19, ali se pokazao vraški izdržljiv i sposoban za promjene. Možda će mu nova tehnologija ipak doći glave...

I u ovom slučaju se pouzdaju u tehnologiju mRNA, genetskog "kurira" (messenger) ribonukleinskoj kiselini kojom je i nastalo cjepivo ove tvrtke protiv korone. Ali odakle dolazi ta tehnologija i kako se daleko odmaklo u istraživanju? Tu su neka najvažnija pitanja i odgovori.

Kako funkcionira mRNA?

Zadaća ribonukleinske kiseline (RNK, ili "acid" u RNA) jest na temelju informacija iz našeg genetskog materijala, "dvostruke spirale" deoksiribonukleinske kiseline (DNK) stvarati molekule bjelančevina. To čini u "tvornici" stanica, ribosomima.

To koristi medicina: u cijepljenu se dostavlja umjetno stvoreni RNK da ribosomima dostavi "građevinski plan" proizvesti antitijela koja će djelovati protiv uzročnika koji je neprijatelj - na primjer bodljikava bjelančevina virusa korone.

Modeli molekule DNK

U školi smo učili o "jednostrukoj" i "dvostrukoj" spirali RNK i DNK, ali tu se otišlo mnogo dalje od puke teorije

Lijek onda zapravo stvara naše tijelo jer se naš imunološki sustav bori protiv nametnika. Najveća tajna jest naći zajednički nazivnik tog "neprijatelja" protiv kojeg se treba boriti, kao što je u ovom slučaju bio taj "spike protein".

Makar je već bilo napisa po medijima kako smo tom novom tehnologijom na pragu otkrića lijeka protiv karcinoma, tu još ima mnogo problema. Najveći je zapravo što karcinom nije rezultat nekog stranog tijela - to su "podivljale" vlastite stanice našeg organizma. Još se pokušava otkriti svojstvo koje je osobitost samo stanica raka, ali ne i naših zdravih stanica i na koje bi se onda mogao usmjeriti naš prirodni sustav obrane metodom mRNK. I kod drugih istraživanja, kao što je malarija, ima problema koji još nisu riješeni.

Što razlikuje mRNA od drugih cjepiva?

Uobičajeno je da se cijepljenjem u naše tijelo unose oslabljeni živi ili mrtvi uzročnici bolesti kako bi se tijelo "naučilo" boriti se protiv njega. Kod mRNA se to ne čini, nego se sve zapravo stvara u našim stanicama.

To zapravo olakšava stvaranje cjepiva i njegovu prilagodbu na druge uzročnike jer se pritom moraju prilagoditi samo određene platforme cjepiva, dakle u već prokušanom postupku.

Pripremljene injekcije za cijepljenje

Kod tehnologije mRNA su onda dovoljen tek manje preinake za drugačija svojstva uzročnika.

Koliko je nova ta ideja?

Zapravo uopće nije nova: već 1961. su biolozi Sydney Brenner, Francois Jakob i Matthew Meselson otkrili da RNA prenosi nasljedne informacije koje mogu poslužiti za sintezu proteina u našim stanicama. To je bila teorija, u tome je uspio tek virolog Robert Malone godine 1989.

Prvi pokušaji stvaranja cjepiva tom tehnologijom su bili 1993. i 1994., ali tek na miševima. Tražilo se cjepivo protiv Semikli-Wald virusa koji je lokaliziran tek 1942. u Ugandi i koji napada samo glodavce.

No već od početka se razmišljalo o mogućoj koristi za zdravlje ljudi i osobito u borbi protiv raka. Prva klinička ispitivanja s mRNA preparatima su bila 2002. i 2003. i bila su usmjerena protiv stanica karcinoma. To je zapravo ostalo glavno područje istraživanja ove tehnologije.

Protiv čega se želi primijeniti mRNA tehnologija?

Ima čitav niz uzročnika kod kojih se tom metodom želi postići uspjeh. U prvom redu su to virusi, kao što je HIV, bjesnoća, virusi Zika, Chikungunya i Denga, ali i "obične" gripe. Tu je velika nada istraživača da se brzo mogu postići dobri rezultati, baš kao što se dogodilo u borbi protiv COVID 19.

Liječnik ispituje kožu pacijenta

I tvrtka BioNTech već užurbano radi na sredstvu protiv osobito smrtonosnog oblika karcinoma - melanoma, raka kože.

No kod raka, tu su još uvijek svi oprezni, ali se istražuje i dalje. U tome sudjeluje i BioNTech koji je ovog lipnja počeo drugu fazu istraživanja protiv izuzetno smrtonosnog raka kože. Ali to je mnogo složenija bitka nego protiv "bodljikavih bjelančevina" korone.

I uzročnik malarije se pokazao kao izuzetno žilav protivnik: on je neopisivo veći od virusa - to je zapravo jednostanični parazit, ali se on brzo mijenja i prilagođava tako da ni sredstva protiv njega nisu osobito djelotvorna. Zadaća u ovoj tehnologiji je zapravo dvostruka: treba se naći "zajednički nazivnik" koji će biti ključan za funkciju nametnika, ali i "građevinski plan" našim stanicama mora biti takav da će izazvati živu reakciju proizvodnje antitijela. A ona, naravno moraju napadati samo "pravog" protivnika, ne i stanice našeg tijela.

Bi li to mogla biti revolucija u medicini?

Tu su i stručnjaci vrlo oprezni: svakako, polaže se velika nada u mRNA tehnologiju, ali liječnici bi bili sretni već kad bi se našlo djelotvornije cjepivo protiv gripe - točnije, koje bi djelovalo protiv više vrsta virusa gripe nego što je u "koktelima" kakvi se danas koriste: tu je najviše četiri ili pet vrsta virusa za koje se smatra da su najviše rašireni te godine.

No naravno da nema tog liječnika - i još više pacijenta koji ne sanja da će biti otkriveno sredstvo koje će ciljano napasti patološki modificirane stanice u karcinomu. To bi onda doista bila revolucija u svakom pogledu - čak i financijski jer to bi bilo daleko bolje i uspješnije od kemoterapije ili zračenja. Na to istraživanje su se potrošili već milijuni eura daleko prije nego što se pojavila korona, no pravog rezultata još nema.