Heiko Maas: Njemačka se zalaže za EU-perspektivu zemalja zapadnog Balkana | Politika | DW | 13.11.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Heiko Maas: Njemačka se zalaže za EU-perspektivu zemalja zapadnog Balkana

Uoči odlaska u Skopje njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas dao je intervju DW-u u kojem se zalaže za zadržavanje EU-perspektive za zemlje zapadnog Balkana.

Odbacivanje obećanog početka pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je težak udarac procesu integracije zemalja zapadnog Balkana u Europsku uniju. I posebno za Njemačku koja se intenzivno, između ostalog, i kroz Berlinski proces angažirala na zapadnom Balkanu i zalagala za početak pregovora. Vi sada putujete u Skopje kako biste regiji dali do znanja da može računati s njemačkom podrškom. Što konkretno možete ponuditi?

Za Njemačku je više nego jasno: zemlje zapadnog Balkana su dio Europe, njihova budućnost bi trebala biti unutar Europske unije. Više nego jasna većina članica EU-a se izjasnila za početak pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom zato što je to i u našem strateškom interesu. No unutar EU-a vlada pravilo jednoglasnosti, i na tomu radimo. Njemačka se svim silama zalaže za to da unutar EU-a dođemo do zajedničke odluke kako bi pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom uskoro mogli započeti. To bih još jednom htio istaknuti prilikom svog boravka u Skopju.

No uvjeravanje Francuske i ostalih protivnika proširenja još nije na vidiku. Koja je Vaša strategija za zapadni Balkan ako EU i dalje bude blokirao proširenje? Što će Njemačka tada učiniti?

Snaga Europske unije leži upravo u tomu da se i kod teških tema na kraju ipak pronađe neko rješenje. Siguran sam da će to i ovaj put uspjeti. Predsjednik Macron je jasno dao do znanja da je osim reformi u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji nužna i reforma postupka proširenja. Mi ćemo o tomu unutar EU-a sljedećih tjedana voditi intenzivne razgovore.

Ono što je sada važno: Albanija i Sjeverna Makedonija moraju bez zastoja nastaviti s reformskim procesom i pokazivati napretke na tom putu. Upravo je sada važno ovih nekoliko skeptika razuvjeriti uspjesima. Njemačka će se i dalje truditi u svojoj podršci zemljama zapadnog Balkana na njihovom putu k EU-u.

Što očekujete od Sjeverne Makedonije i Albanije u ovoj teškoj situaciji? Na kraju je i pristanak Francuske propao zbog dvojbi oko reformskog procesa u ove dvije zemlje...

Sjevernu Makedoniju i Albaniju, kao i ostale zemlje u regiji, želim iz još jednog razloga ohrabriti da se drže svog reformskog puta: reforme nisu samo tu zbog približavanja Europskoj uniji. One su važne jer su i u interesu građana ovih zemalja.

Jačanje pravne države, odlučna borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, to su osnovne zadaće svake vlade kojoj budućnost zemlje leži na srcu. I oporba tu nosi dio odgovornosti. Politička konkurencija i ideje koje međusobno konkuriraju, kako je to u demokracijama normalno i potrebno, ne smiju zemlju kočiti u njezinom razvoju.


Nord-Mazedonien Besuch griechische Premierminister Alexis Tsipras mit Zoran Zaev (Reuters/O. Teofilovski)

dALEKOVIDNOST I HRABROST: zAEV I tSIPRAS U TRAVNJU 2019.

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev je svoju političku sudbinu vezao uz pitanje otvaranja pristupnih pregovora. Sada su pred zemljom prijevremeni parlamentarni izbori. Najveća oporbena stranka VMRO-DPMNE, koja otvoreno odbacuje Prespanski sporazum (između Sjeverne Makedonije i Grčke oko pitanja imena) kotira dobro kod birača. Govori se i o tome da bi u slučaju povratka na vlast pokušali poništiti ovaj sporazum. Što ćete učinite kako bi se to spriječilo?

Prespanski sporazum se s pravom opisuje kao povijesni. Sjeverna Makedonija i Albanija su otklonile jedan sukob koji je trajao gotovo tri desetljeća. Sporazum je otvorio vrata za euroatlantske integracije Sjeverne Makedonije. Ove dvije zemlje su ovim sporazumom postale uzorom za ostale zemlje i to ne samo u regiji. One su pokazale da na prvi pogled nerješivi sukobi mogu biti riješeni ako su u igri jaki ljudi na vodećim pozicijama, hrabrost i dalekovidnost. I da su tako mogući kompromisi.

Uskoro ćemo Sjevernu Makedoniju pozdraviti kao 30. članicu NATO-a. I jedna prepreka na putu u smjeru EU-a je uklonjena. Ne mogu si zamisliti da bi netko sve to htio uništiti. Time bi Sjeverna Makedonija bila na međunarodnom planu dovedena u slijepu ulicu.

No koliko god je Njemačka zadovoljna reformskim procesom u Sjevernoj Makedoniji, utoliko je bilo teže postići konsenzus kad je u pitanju Albanija. Zemlja se već godinu dana nalazi u dubokoj unutarnjopolitičkoj krizi čije rješenje još nije na vidiku. Oporba traži nove izbore. Reforma izbornog zakona je jedan od uvjeta koje je Njemačka Albaniji postavila za europsku perspektivu. No ništa se ne miče s mjesta. Nije li možda ipak nužno revidirati pozitivnu odluku kada je u pitanju Albanija?

Naša odluka da se i s Albanijom započne pregovarati o punopravnom članstvu je bila ispravna. To je preporučila i Europska komisija. Pritom su jasno definirana i očekivanja oko preostalih reformi.

Reforma pravosuđa je na dobrom putu i Albanija je po tom pitanju uzor ostalima u regiji. Važno je da svi poduzmu napore da Ustavni sud ponovno započne s radom. I reforma izbornog zakona se provede uz sudjelovanje svih političkih snaga kao i predstavnika civilnog društva. Mi smo sigurni da reforme koje sadrže i prijedloge OESS-a i njegovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) brzo mogu biti provedene u djelo. Parlament je mjesto za politička sučeljavanja. Sada su ovdje potrebni konstruktivni prijedlozi i ozbiljna suradnja u interesu Albanije i njezinih građana.

Ne bi li Sjevernu Makedoniju i Albaniju trebalo tretirati odvojeno?

Tijekom pristupnog procesa se svaku zemlju procjenjuje na temelju vlastitih postignuća. Europska komisija je još 2018. zaključila kako i Sjeverna Makedonija i Albanija s obzirom na ostvarene reformske korake ispunjavaju uvjete za otvaranje pregovora. Shodno tomu je komisija i preporučila početak pregovora. U svibnju ove godine je to mišljenje još jednom potvrđeno. Njemačka vlada dijeli procjenu Europske komisije i unutar Vijeća EU-a se i založila za početak pregovora. I to je još uvijek naša pozicija.

Nakon posljednjeg samita EU-a je riječ o tome kako Europska unija ne ispunjava obećano te kako ionako nikome nije do proširenja. Pojavili su se i novi koncepti za ovaj dio Europe: mini Schengen, norveški model. Kako vi gledate na ove alternative EU integracijama?

Mi pristupnom procesu ne vidimo nikakve alternative ako želimo i dalje davati poticaje ozbiljnim i održivim reformama poput onih koji se odnose na sektor pravne države. Pitanje može li se trenutni proces poboljšati je, po mom mišljenju, jedno posve drugo pitanje.

Poboljšanje regionalne suradnje se upotpunjava s procesom približavanja Europskoj uniji. Od jačanja dobrosusjedskih odnosa i gospodarske suradnje profitiraju sve zemlje zapadnog Balkana. Ovi procesi jačaju cjelokupnu regiju. Kroz Berlinski proces već godinama podupiremo ova stremljenja i već smo mnogo toga postigli. Npr. osnivanje Regionalnog ureda za mlade (RYCO) kao i smanjenje pristojbi za roaming.

Treffen von Hashim Thaci und Richard Grenell (Office of the President of Kosovo photos for media)

SAD ponovno aktivne na Blakanu: izalsanik Bijele kuće Richard Grenell s predsjednikom Kosova Hashimom Thacijem

I dok je EU, kad je u pitanju zapadni Balkan, posvađan i paraliziran i time gubi na vjerodostojnosti i privlačnosti, SAD je na istom polju sve aktivniji. Ideja o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova je ponovno aktualna. Što EU i Njemačka nude u zamjenu? I kako procjenjujete utjecaj Rusije u ovoj regiji?

Europska unija predstavlja život u slobodi, sigurnosti i relativnom blagostanju. Nitko ne može ponuditi sličan model. Pored toga EU u regiji je i ostaje prisutan svojim milijardama pomoći i brojnim savjetodavnim instrumentima daleko najvažniji donator. Samo Njemačka se dodatno na bilateralnoj razini godišnje angažira svotom koja doseže troznamenkastu milijunsku razinu.

Što se tiče razmjene teritorija ili promjene granica između Kosova i Srbije, mi smo i dalje mišljenja da to ne doprinosi stabilnosti u regiji. Ono za što se zalažemo je skorašnji novi početak pregovora na inicijativu Europske unije s ciljem postizanja sveobuhvatnog sporazuma koji bi omogućio približavanje ovih zemlja EU-u.

Mi unatoč nekim razlikama u mišljenju želimo konstruktivnu suradnju s Rusijom. I razumijemo također koliko je važno održavanje dobrih odnosa i njegovanje prisnih kulturnih veza. To se ne kosi s članstvom u Europskoj uniji.

 

Preporuka uredništva