Hedonizam odraslih na račun djece? | Panorama | DW | 07.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Koronavirus

Hedonizam odraslih na račun djece?

Ima li politika odgovor na veći broj novih zaraza koronavirusom u njemačkim školama nakon ljetnih raspusta? Dugo vremena se mislilo da djeca ne utječu znatnije na širenje virusa. Ali to očito nije tako.

Za djecu mlađu od dvanaest godina u Njemačkoj još ne postoji službeno odobreno cjepivo protiv koronavirusa. Zato se na djecu mora posebno paziti – sve druge skupine stanovništva mogu se cijepiti. I to se mora paziti sve dok i djeca ne dobiju cjepivo. A to bi se, po mišljenju mnogih stručnjaka, moglo dogoditi već početkom 2022.

No kako izgleda stvarno život u Njemačkoj? Nakon ljetnih raspusta djeca idu ponovno u škole, u pune učionice, s kompletnom nastavom, s punim rizikom – i to bez zaštite, odnosno distance. Za virologinju Jana Schroeder to je diskutabilno: „Pa mi smo u pandemiji", kaže ona u intervjuu za DW o aktualnoj situaciji. „Stvarno je komično praviti se da nema pandemije." Škole samo rade ono što im politika propiše, kaže naša sugovornica. „Nastava uz nazočnost u učionici ima prioritet", rekao je nedavno savezni ministar zdravstva Jens Spahn tijekom jedne TV-debate. On je tada ponovio devizu koju su u proljeće ove godine proklamirali ministri kulture saveznih zemalja u Njemačkoj, a nedavno ju je potvrdila i Svjetska zdravstvena organizacija te Organizacija Ujedinjenih naroda za djecu (Unicef).

Početak nove školske godine

U najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj zemlji Sjeverna Rajna-Vestfalija (Nordrhein-Westfalen, NRW) stopa incidencije među školskom djecom je u prva dva tjedna nakon raspusta eksplodirala – na vrijednosti veće od 700. Ostati kod kuće i ponovno krenuti na online-nastavu? Djeca i roditelji nemaju izbora.

"Političari poput mantre ponavljaju da su škole sigurne, a sad je očito da one baš i nisu tako sigurne", ljuti se Schroeder te napominje: „Pandemija i nastava u učionici ne funkcioniraju tako dobro u kombinaciji. Što je bilo sa svim tim dobrim iskustvima s digitalnom nastavom na daljinu?”

Jana Schroeder

Jana Schroeder

Mišljenja se razlikuju oko razloga većeg broja infekcija: jesu li se djeca međusobno zarazila u školi ili su mnogi koronavirus sa sobom "donijeli” s godišnjeg odmora? Za Schroeder je sve jasno: „I u školama se događaju infekcije." Njezin kolega Christian Drosten, jedan od najpoznatijih virologa u Njemačkoj, je nešto oprezniji: „Tek ćemo u idućim tjednima vidjeti kako će se stvari razvijati”, rekao je za radijsku postaju Deutschlandfunk. Drosten polazi od toga da su brojne infekcije – uvezene.

Popuštanje pravila o karanteni

U školama su i dalje na snazi pojačane higijenske mjere. U tijeku je ugradnja uređaja za ventilaciju zraka ili kupovina filtera – ali u brojnim školama se s tim dobrano kasni. Druga mogućnost za zaštitu djece od infekcije je karantena. U NRW-u je posljednjih dana oko 30 tisuća učenika bilo kod kuće zbog pojave koronavirusa u njihovom razredu.

"Škole se službeno ne zatvara, ali svejedno je puno djece pogođeno tom mjerom”, kritizira predsjednik Udruženja za zaštitu djece Heinz Hilgers. U intervjuu za DW on kaže da se politika s raznim konceptima morala bolje pripremiti na novu školsku godinu.

Broj novih infekcija u školama nakon ljetnog raspusta raste i u Berlinu. Liječnici iz berlinskih okruga berlinskom Senatu su predložili popuštanje pravila o 14-dnevnoj karanteni, a sve s ciljem osiguravanja školskog pogona. Zatvaranje škola, stoji u njihovom internom papiru, prouzročilo je previše duševnih i socijalnih šteta. Upravo to je bio zaključak i brojnih studija provedenih proteklih mjeseci o utjecaju školskog lockdowna.

Umjesto da se kompletne razrede šalje kući, ubuduće bi se trebalo izolirati inficirano dijete, zahtijevaju berlinski liječnici. I dodaju kako se mora prihvatiti i činjenicu da će se dogoditi veći broj infekcija. Necijepljena djeca će se „ionako zaraziti” zbog zaraznije delta-varijante, stoji u tom dokumentu.

I drugi medicinari i znanstvenici otvorenim pismom zahtijevaju „primjereni balans između broja oboljenja koja je moguće spriječiti i broj nastavnih dana koji su propali zbog karantene”. I zbog toga oni traže da se iznova razmisli o pravilima karantene, drugim riječima da se ta pravila – ublaži.

Različita mišljenja

No, prijedlog berlinskih liječnika za sada nije proveden u djelo. Ali je barem inicirao široku društvenu debatu. Obrazovanje je u Njemačkoj u nadležnosti vlasti samih saveznih zemalja, a ne savezne vlade. Po novom Zakonu o zaštiti od infekcija posljednju riječ ima čak lokalna samouprava. A mišljenja oko tog pitanja se znatno razlikuju. „Zaštita zdravlja u ovom trenutku ovisi o tome u kojoj saveznoj zemlji živite”, kritizira Schroeder.

Baden-Württemberg je u potpunosti ukinuo karantenu za ljude s kojima je inficirana osoba bila u kontaktu u školi, i to, kako se kaže, kako bi se spriječilo ograničenja u provođenju nastave. Umjesto toga se, između ostaloga, svaki dan treba raditi test na koronu. Slično je i u Saskoj. I druge savezne zemlje najavljuju da ubuduće žele češće testirati. U Bremenu i Brandenburgu se ne mora nositi masku na nastavi. U Hessenu djeca mogu prekinuti karantenu već nakon dva dana, odnosno vratiti se u školu – ali samo nakon negativnog testa.

Nova školska godina doduše još nije počela u svim saveznim zemljama. Ali virologinja Schroeder upozorava da studije pokazuju da 1-2% inficirane djece završi u bolnici: "A kod devet milijuna djece u Njemačkoj mlađe od 12 godina, to znači 90.000-180.000 slučajeva.”

Uz sve to i dalje je prisutna velika nepoznanica zvana Long-Covid, odnosno druge kasne posljedice infekcije, kaže naša sugovornica: "Ne isplati se dobiti tu bolest, mi jednostavno još uvijek znamo premalo o njoj.” Situacija u SAD-u za nju je opomena. Tamo je broj hospitalizirane djece zaražene koronavirusom velik kao nikada do sada.

Pogledajte video 01:59

Zakleti protivnik cijepljenja promijenio mišljenje

Na teret djece?

U Njemačkoj se vodi diskusija oko toga treba li ustvari pustiti virus da se slobodno širi među djecom, odnosno u društvu.  Ali ta strategija ima i puno kritičara. Virolog Drosten kaže da „se to ni u kom slučaju ne smije napraviti". Hilgers dodaje da je „cinično" nadati se da će na taj način djeca „apsolvirati" koronavirus: „Jer će na taj način veći broj djece ozbiljnije oboljeti."

Hilgers se sa svojim udruženjem već godinama bori za bolju percepciju djece u društvu – pa i sada: „Mi odrasli si redovito dozvoljavamo brojne ugodne 'slobode'. Putujemo, idemo na stadion, feštamo. A oni koji zbog toga pate, to su djeca." Za njega cijela priča oko povratka prava na slobodu ima više veze „s hedonizmom nego s liberalizmom".

"Ne mislim da možemo pustiti da se sad širi val na račun onih koji su se godinu i pol dana ograničavali i tako štitili starije", kaže Schroeder. Naravno da je ispravno tijekom neke pandemije u jednom trenutku reći: „Ok, sad je dosta”. „Ali ne u trenutku kad je ljudima dosta pandemije nego tek onda kada se bude moglo cijepiti i djecu.”

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva