Hahn: 2025. je ambiciozan cilj za Zapadni Balkan | Politika | DW | 17.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Hahn: 2025. je ambiciozan cilj za Zapadni Balkan

Europska unija je naučila svoje lekcije i zato sada pristupne pregovore vodi pažljivo. Za njih će biti potrebno puno vremena, kaže europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn u ekskluzivnom intervjuu za DW.

DW: Danas su objavljeni izvještaji o napretku zemalja Zapadnog Balkana. Tko su lideri u ovom procesu?

Johannes Hahn: Zapravo, ne volim pojam lideri jer može biti pogrešno shvaćen. Ali pretpostavljam da mislite na dvije zemlje, Srbiju i Crnu Goru, koje se obično nazivaju liderima jer su već otpočele pregovore s nama. Ali ako pogledamo šest zemalja regije, na sreću mogu reći da manje-više svuda ima napretka. Naravno, ostaje još posla. Još smo daleko od točke kojoj težimo u pogledu europskih standarda. Ali ako promatrate unazad duže vremensko razdoblje, vidjet ćete da ima, rekao bih, dosta napretka.

Dajte mi, molim Vas, malo detalja. Gdje je taj napredak?

Na području vladavine prava, borbe protiv korupcije, ekonomskom razvoju. Ali htjeli bismo da na tim područjima vidimo održiv razvoj. Zato preferiram govoriti o procesu pristupanja, a ne jednostavno o pregovorima. Jer ne radi se samo o stavljanju kvačice pod neke stvari, da se kaže usvojili smo to i to, već se radi u o implementaciji. Tu bismo htjeli vidjeti više napretka u borbi protiv korupcije, jače, neovisnije i transparentnije pravosuđe. Ako uzmemo Albaniju kao primjer, tamo su usvojili vrlo opsežnu reformu pravosuđa i sada smo u fazi implementacije.

Infografik Karte EU Mitgliedschaft KRO
Beitrittskandidaten
Westbalkan
Infografik Karte Westbalkan und EU KRO

Zemlje zapadnog Balkana - otok unutar Europske unije

Shvatila sam da ne volite govoriti na taj način, ali ima li zemalja s većim problemima, gdje imate rezerve?

Ne bih rekao rezerve, ali nije posebna tajna da je Bosna i Hercegovina još uvijek veliki izazov jer je situacija tamo još kompliciranija nego u susjednim zemljama. Naravno, Kosovo je još jedno područje gdje moramo vidjeti kako će se nastaviti dijalog sa Srbijom. Cilj mora biti da Srbija i Kosovo definiraju odnose pravno-obvezujućim sporazumom. Svi cijenimo što je Kosovo konačno usvojilo nužne zakonske mjere kojima se nakon dvije i pol godine okončava granični konflikt s Crnom Gorom, a to je definitivno zasluga europske perspektive.

Kada govorimo o konfliktima, što očekujete od onog između Makedonije i Grčke?

Vrlo sam optimističan da može biti dogovora u idućih nekoliko tjedana. Mislim da su okrenuli novu stranicu u svojim odnosima. Također su poboljšani odnosi Skopja i Sofije uz dobrosusjedski sporazum o kojem se pregovaralo godinama. Nova vlada u Skopju radi prilično dobar posao. Također pozdravljam i cijenim što je oporba sada puno konstruktivnija i sudjeluje u parlamentarnom i političkom životu s glavnim ciljem europske perspektive.

Na kraju teža tema: vidimo proces razgradnje demokracije u Mađarskoj. Kada pogledamo jačanje nacionalizma recimo u Srbiji i tijesne veze vlada Srbije i Mađarske, mislite li da, kao Europska unija, ulazimo u nove probleme koje ne možemo riješiti?

Najvažnije je da u toj regiji i izvan nje postoji razumijevanje da mnoge tenzije i poteškoće mogu biti nadvladane jedino ako ova regija, prije ili kasnije, sa svim svojim dijelovima bude dio Europske unije. U regiji postoje određene fragilnosti i bilateralni problemi koji se mogu riješiti jedino ako postoji europska perspektiva. To je još jedan razlog što na ovo gledamo kao na proces. To znači da oni nama moraju dokazati da čine napretke i na području političke kulture, a to uključuje da se ne bude nacionalistički i populistički nastrojen već da se doprinosi većoj europskoj kulturi.

Zar nam nisu potrebni oštriji instrumenti kako bismo isposlovali te reforme?

Naš najoštriji instrument jesu upravo pregovori. Uvijek kažem: imamo neke adute prije nego što pregovori počnu, imamo mnogo aduta tijekom pregovora, a kako vidimo, nažalost, nemamo skoro nikakve adute nakon pristupanja EU-u. Naučili smo svoje lekcije. Jako vodimo računa o procesu tijekom pregovora. Zato će vjerojatno biti potrebno duže vrijeme. Proces i pregovori su u slučaju Hrvatske trajali sedam-osam godina. Radi se o tome da se vidi da li neka zemlja zaista pravi održivi napredak u pravom smjeru.

Je li 2025. godina realistična za sljedeće proširenje?

Zvuči i izgleda daleko, u političkim kategorijama i jest daleko – tek za sedam godina. Ali to znači zatvaranje pregovora 2023. U principu je moguće, ali je vrlo ambiciozno.

Pogledajte video 01:40

Planovi EU-a za Zapadni Balkan (video na njemačkom)

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.

Preporuka uredništva