Gradiška konfuzija: od zatvaranja prijelaza do nastavka rada

Potpisivanje novog ugovora između Bosne i Hercegovine i Hrvatske o graničnim prijelazima preciznije definira mrežu prijelaza, olakšava protok putnika i robe te pojačava nadzor na granici koja je za BiH ujedno i granica s Europskom unijom.

Dokument su potpisali predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković. Najveća izmjena je prekategorizacija graničnih prijelaza Kamensko, Izačić i Svilaj, uz postojeće Gradišku i Bijaču, u tzv. BIP prijelaze, s potpunim inspekcijskim nadzorom.

Subota: Bit će zatvoren

„Sada imamo pet prijelaza za kontrolne preglede robe koja podliježe svim inspekcijskim nadzorima. Zapravo šest jer je tu Stara Gradiška", rekla je Krišto, odgovarajući na dan ranije izdano upozorenje Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UINO) da će novi granični prijelaz Gradiška biti zatvoren nakon potpisivanja ovog ugovora, s obzirom na neusvajanje izmjena pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta.

Dan prije potpisivanja sporazuma iz UINO-a je stiglo alarmantno upozorenje da, ukoliko ugovor bude potpisan bez usvojenog pravilnika, već od utorka na sjeveru BiH u području Gradiške neće biti u funkciji nijedan granični prijelaz. I to nepunih mjesec dana nakon što je novi most u Gradiški privremeno otvoren zbog rušenja dijela mosta na starom graničnom prijelazu.

„Početak primjene novog ugovora podrazumijeva postojanje nove organizacijske jedinice UINO-a na lokaciji novog graničnog prijelaza u Gradiški. To je moguće isključivo kroz izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji UINO-a, kojima bi se uspostavio Carinski referat Gradiška Novi most", priopćili su prije potpisivanja ugovora iz UINO-a.

Ponedjeljak: Neće biti zatvoren

No sada je Krišto izjavila da je predsjedništvo BiH je podržalo sporazum, a nju ovlastilo kao potpisnika, te da sada "svako treba raditi svoj posao". Ona smatra da je sada na potezu UINO da stvori sve uvjete, a do tog trenutka bit će upućena nota o privremenosti ovog prijelaza kako bi i ta privremenost imala utemeljenje.

Poslali smo upit UINO-u s pitanjem ostaje li novi granični prijelaz Gradiška u funkciji, kao što je ranije priopćeno. Uslijedio je potpuno suprotan odgovor u odnosu na onaj od prije dva dana, bez obrazloženja.

„Nakon potpisivanja Ugovora o graničnim prijelazima između BiH i RH, međunarodni promet robe i putnika preko graničnih prijelaza između ove dvije države od 8. lipnja 2026. godine privremeno će se nastaviti odvijati na isti način kao i do sada, uključujući i promet robe i putnika preko novog mosta između Gradiške i Gornje Varoši", priopćili su iz UINO-a.

Pravilnik i poravnanja

Slučaj Gradiške pokazuje da ni potpisani međunarodni ugovor ne može automatski riješiti ono što domaće institucije mjesecima ne uspijevaju usuglasiti. Također, pokazuje neozbiljnost institucija u tumačenju odluka, šaljući javnosti dvije gotovo nespojive poruke o sudbini jednog od najvažnijih graničnih pravaca u zemlji u razmaku od samo dva dana.

Gradiška nije periferna točka na karti, nego jedan od ključnih izlaza iz Bosne prema Hrvatskoj i dalje prema EU. Svaki zastoj na tom pravcu ne osjećaju samo putnici, nego i prijevoznici i gospodarstvo koji ovise o stabilnom protoku robe.

U svibnju je UINO pojašnjavao da u Gradiški nije otvoren potpuno novi granični prijelaz, nego da je postojeći GP privremeno premješten na novu lokaciju, odnosno na novi most. Taj privremeni režim uveden je kako se promet ne bi prekinuo nakon rušenja dijela mosta na starom graničnom prijelazu i kako bi se dobilo vrijeme za formalno i organizacijsko zaokruživanje novog sustava.

Međutim, za trajno funkcioniranje novog prijelaza potrebno je i da UINO unutar svoje organizacije uspostavi odgovarajuće radne jedinice, preraspodijeli ili sistematizira zaposlenike te pravno prilagodi unutarnju organizaciju novoj lokaciji. A to nije moguće bez izmjena i dopuna pravilnika o unutarnjoj organizaciji. Stoga se sve odvija na privremenoj osnovi, uz suglasnost Ministarstva sigurnosti BiH.

Taj pravilnik postao je točka blokade s obzirom na raspodjelu prihoda od PDV-a, odnosno njihovo poravnanje, zbog kojih je otvaranje novog graničnog prijelaza kasnilo šest mjeseci jer su predstavnici iz Federacije BiH u Upravnom odboru UINO-a tražili da se to pitanje prvo riješi kako bi dali suglasnost za novi pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta.

Mudrost i pravna osnova

Hrvatski premijer Andrej Plenković kaže da „ne bi bilo mudro u sezoni zatvarati ovaj granični prijelaz".

„Pripremili smo notu koju će naše Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputiti Ministarstvu vanjskih poslova BiH, u kojoj kažemo da će prijelaz u Gradiški nastaviti raditi kao i do sada. Mi uvažavamo te složenosti unutar BiH, dogovoriti, riješiti, donijeti. U vrijeme ljeta, turističke sezone i svih novih sustava na razini EU, ne bi bilo mudro vraćati se u situaciju da taj prijelaz ne radi", kaže Plenković.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ne spori važnost potpisivanja međudržavnog ugovora i podizanja kategorije pojedinih graničnih prijelaza. Ipak, podsjeća na kaznene prijave koje su podnesene zbog otvaranja novog graničnog prijelaza Gradiška bez suglasnosti bošnjačkih političara.

„Tegeltija (Zoran, direktor UINO-a, op. a.) prenio je cjelokupan sustav, odnosno, kako on to kaže, izmjestio. Neka pokaže pravnu osnovu što je to izmjestio i na što se pozvao kada je kompletnu tehniku i ljude prebacio s jednog mjesta na drugo mjesto. To zakon ne prepoznaje", kategoričan je Konaković.

Granični prijelaz Gradiška tako je ponovno „zapeo" ne zato što nema službenike, tehniku ili ostalu infrastrukturu, već zato što se u istoj instituciji isprepliću interesi države, entiteta, proračuna i političkih odnosa pa odluka o pravilniku postaje poluga za pritisak u sasvim drugom sporu.