Grčke šanse u krizi | Gospodarstvo | DW | 04.05.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Grčke šanse u krizi

Pandemija određuje život u Europi. Ali jedna zemlja se ističe u suzbijanju zaraze koronavirusom – Grčka. Vlada situaciju drži pod kontrolom, stanovništvo je disciplinirano.

Poslije desetogodišnje krize u Grčkoj postojali su znaci ekonomskog oporavka. Ali koronavirus je prekinuo taj trend. Zdravstveni sustav je bio iscrpljen višegodišnjim mjerama štednje. Zbog toga je pandemija u Grčkoj mogla imati katastrofalne posljedice.

Prvi slučaj oboljenja je u Grčkoj registriran 26. veljače, a prvi smrtni slučaj 12. ožujka. Do sredine mjeseca je umrlo još 14 osoba. Javni život je od tada u Grčkoj potpuno zaustavljen. Zatvorene su obrazovne ustanove, ugostiteljski objekti, kulturne ustanove, prodavaonice i parkovi kao i plaže i sportska borilišta. Mediji su danonoćno pozivali stanovništvo da ostane kod kuće. Oni koji su kršili pravila morali su računati s drastičnim kaznama.

„Mjere su uvedene ranije nego u većini zapadnih zemalja", kaže politolog i ekonomski stručnjak George Pagoulatos, koji je na čelu Zaklade za europsku i vanjsku politiku (ELIAMEP). „Vlada je reagirala vrlo kompetentno, slušala je savjete pravih ljudi i donosila je ispravne odluke", kaže on dodajući da je grčka vlada na pravi način komunicirala s građanima i motivirala ih da ostanu kod kuće. Pagoulatos kaže da je spremnost Grka da primijene vladine mjere rezultat ekonomske krize: „Grčka je skoro neprestano bila u kriznom modusu. Tako je društvo bilo bolje pripremljeno na izvanrednu situaciju." On naglašava da jedva da postoji Grk koji nije bio pogođen ekonomskom krizom pa je tako izgrađen „kolektivni imunitet protiv samodopadljivosti“.

Starije osobe su dio obitelji

I struktura društva je možda odigrala određenu ulogu. „Mjere su bile usmjereno prije svega na to da starije osobe prežive. Kod većine Grka njihovi stariji članovi obitelji žive u blizini", kaže Alexia Liakounakou, koja predaje na jednom londonskom sveučilištu, a tema njezinog doktorskog rada je bila struktura grčkog društva. Ona kaže: „Većina Grka shvaća do koje mjere je zemlja loše opremljena za zdravstvenu krizu, koja može izmaknuti kontroli."

Rafina bez turista: ulice su prazne, trgovine i restorani zatvoreni

Rafina bez turista: ulice su prazne, trgovine i restorani zatvoreni

15. travnja, 50 dana nakon izbijanja epidemije, u Grčkoj je zabilježeno 2.200 zaraženih i 102 smrtna ishoda bolesti. Italija je na pedeseti dan od prve infekcije imala 41.000 inficiranih i 3.400 mrtvih, a Španjolska 17.200 zaraženih i 767 umrlih. Statistika s intenzivne njege je također indikator uspješnosti obrambenih mjera. Najviše ljudi na respiratorima Grčka je imala petog travnja – 93. Od tada taj broj skoro neprestano opada. Od prvog smrtnog slučaja u grčkoj su umirale prosječno tri osobe dnevno od zaraze.

Ekonomija pod pritiskom

Krizni menadžment u Grčkoj je dobar, ali ekonomska cijena bi mogla biti velika. Međunarodni monetarni fond je upozorio da bi u eurozoni Grčka mogla zabilježiti najveći pad bruto domaćeg proizvoda – čak deset posto. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj OECD procjenjuje moguće ekonomske posljedice zdravstvene krize s više pesimizma – mogući pad bruto domaćeg proizvoda bi po njoj mogao iznositi čak 35 posto. A stopa nezaposlenosti bi sa siječanjskih 16 posto mogla skočiti na 26 posto.

Maria Demertzis, zamjenica direktora briselskog trusta mozgova Bruegel, smatra da će Grčkoj biti potrebna pomoć partnera. U to pripada i odluka Europske središnje banke da prihvati grčke državne obveznice kao jamstva. Ona kaže da je Grčka imala „veliki peh“ da je naišla pandemija, jer je država upravo bila na izlasku iz desetogodišnje recesije. Maria Demertzis naglašava da je sada važno da zemlja ne izgubi reformski zamah.

Grčko zdravstvo je znatno oslabljeno višegodišnjim mjerama štednje

Grčko zdravstvo je znatno oslabljeno višegodišnjim mjerama štednje

Pandemija kao šansa

Pagoulatos vidi u pandemijskoj krizi šansu da se gospodarstvo, koje je snažno orijentirano prema turizmu, postavi na širu osnovu. „Kriza je Grčku katapultirala u digitalizaciju. To otvara mogućnost da se nadograde tehnološki sektori kao što su sigurnost digitalnih informacija i pohranjivanje podataka u oblacima." Tako su neke šalterske usluge, za koje je u Grčkoj bilo normalno čekanje u redu, preko noći digitalizirane. Maria Demertzis kaže da bi u Grčkoj mogla postati važna održiva proizvodnja energije, s obzirom da je potencijal zemlje veliki.

Vlada od danas (4. 5.) korak po korak ublažava restriktivne mjere. Glavni epidemiolog kojem Grci vjeruju je po naravi tih čovjek – Sotiris Tsiordras. On se naciji obraća svaki dan u 18 sati s najnovijim informacijama o pandemiji. Nedavno je zaklinjao Grke da ne popuštaju: „Situacija je dobra, ali može brzo izmaknuti kontroli. Nemojte da postanemo samodopadljivi, nemojte da izložimo riziku ono što smo postigli. Moramo i dalje sprječavati širenje virusa."

Preporuka uredništva