Godina predsjednice, dvojbenih reformi i svjetonazorskih sukoba | Politika | DW | 27.12.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Godina predsjednice, dvojbenih reformi i svjetonazorskih sukoba

Iza Hrvatske je nevjerojatna politička godina obilježena brojnim skandalima. Premijer Plenković je uspio održati stabilnost vlade, najviše zahvaljujući potonuću oporbenog SDP-a. Nije nedostajalo ni sukoba sa susjedima.

Predsjednica kao državnica novog kova

Političarka ili pop-zvijezda? I jedno i drugo, ako se radi o Kolindi Grabar-Kitarović koja je brandirala sebe, a sada najavljuje i brandiranje Hrvatske. Bodrila je vatreno hrvatsku nogometnu vrstu na Svjetskom prvenstvu i time osvojila simpatije svijeta. Uz to, udomila je psa iz azila, pozirala u kreacijama domaćih dizajnera za strane modne žurnale i koristila svaku priliku da zapjeva. „Poslušne žene rijetko stvaraju povijest", odgovorila je kritičarima frazom koju neki pripisuju najpoznatijoj plavuši svih vremena – Marilyn Monroe. Svi njeni pokušaji utjecanja na politiku Vlade propali su, no kraj godine donio je relaksaciju odnosa Pantovčaka i Banskih dvora. Otkaz koji je dala savjetniku Mati Radeljiću, svojoj sponi s tvrdom desnicom, protumačen je kao ustupak premijeru i šefu HDZ-a Andreju Plenkoviću. To bi moglo rezultirati time da predsjednica službeno izrazi ambiciju za još jednim mandatom, a da joj HDZ pristane još jednom voditi i financirati kampanju. I sve to na temeljima neviđenog skandala. Jer Radeljić je optužio predsjednicu da je angažirala visokopozicioniranog obavještajca kako bi od njega iznudio ostavku, prijeteći mu da će ga udariti automobilom, ako bude trebalo. „Opoziv! Istraga zbog zlouporaba tajnih službi", povikali su oporbenjaci. No kalendar im nije išao na ruku, jer Hrvatsku je već obuzelo božićno raspoloženje.

Premijer je vladao bez stvarne oporbe

U okolnostima potpunog raspadanja SDP-a, premijer Plenković imao je oporbu tek unutar vlastitog HDZ-a. Uz prosvjed sindikata i negodovanje javnosti, vlada je progurala dvije reforme. Zastarjeli mirovinski sustav kreiran za uvjete u kojem puno ljudi radi, a malo ih uživa u dugoj mirovini, popucao je pod teretom krize i društvenih skupina s povlaštenim mirovinama. Za par dana počinju važiti nova pravila; radit će se duže, a kažnjavat će više one koji ranije odlaze u mirovinu. Radničke mirovine će i dalje biti nedostatne za dostojanstven život. Uz to, poreznom reformom, tvrde oporbenjaci, omogućeno je da oni s najvećim plaćama imaju još veće plaće. Dobar moment reforme je snižavanje PDV-a na ribu, meso, voće i povrće.

Kroatischer Ministerpräsident Andrej Plenkovic mit Mitarbeitern (DW/D. Dobric)

Premijer Plenković ostao je bez svoje potpredsjednice i ministrice Martine Dalić

Potpredsjednica Dalić je postala preveliki teret

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić podnijela je ostavku nakon što je otkriveno da je u kreiranju zakona kojim je država preuzela koncern Agrokor Ivice Todorića, daleko od očiju javnosti, konzultirala svoju neformalnu skupinu stručnjaka. Neki od njih su kasnije u istom tom Agrokoru dobili unosne savjetničke poslove. Premijer prilikom ostavke nije propuštao pohvaliti njen doprinos i zasluge u rješavanju krize i donošenju zakona „u zadnji trenutak kako bi se spasilo 50.000 zaposlenih, njihove obitelji i još 200.000 ljudi koji rade u kompanijama povezanima s Agrokorom". Gotovo nadrealno, pala ministrica o svemu je napisala knjigu na čije su predstavljanje u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu došli premijer i ministri, ali i brojni političari koji su davno sišli sa scene. „Vidjeli plejadu likova koji su 90-ih sudjelovali u kriminalnoj pretvorbi i privatizaciji čije posljedice osjećamo i danas. Jedini tko je falio je glavni državni odvjetnik", izjavio je šef SDP-a Davor Bernardić. „Netransparentnost nije bitno obilježje nijednog kaznenog djela“, kazao je, između ostalog, prozvani državni odvjetnik Dražen Jelenić.

Ministar Kujundžić je preživio sve skandale u zdravstvu

U godini za nama često se tražila ostavka ministra zdravstva Milana Kujundžića koji je preživio i pokušaj opoziva u Saboru. Nakon mirovinske i porezne reforme, Hrvatskoj slijedi i zdravstvena. Ali ona neće pomoći 21-godišnjem Matteu Ružiću, mladiću sa srčanom manom i astmom, koji je u kolovozu preminuo na cesti u Zaprešiću. Njegov je slučaj osvijestio činjenicu da u svim timovima Hitne pomoći nema liječnika, a da medicinske tehničare zakon bitno ograničava u pokušaju spašavanja života. Prosinac je donio novu stravičnu priču. Devetogodišnji G.B. iz Metkovića preminuo je  od posljedica sepse u KBC-u Split. Hitna pomoć u Metkoviću ga je nekoliko puta vratila kući ne prepoznavši u kakvom je teškom stanju. Raskrinkana je i okrutnost sustava prema ženama koje su, potaknute istupom Mostove zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić, javno svjedočile o bolnim ginekološkim zahvatima koji se rutinski obavljaju bez propisane anestezije.

Kroatien Zagreb Demonstration gegen Unterzeichnung der Istanbul Konvention (Reuters/A. Bronic)

U Zagrebu su održane demonstracije protiv ratificiranja Istanbulske konvencije

Svjetonazorski sukob i dalje traje

Uz veliki otpor konzervativaca, Hrvatska je prihvatila Istanbulsku konvenciju. Na prosvjedu u ožujku okupilo se, prema policiji, 5.000 prosvjednika. Neki od njih, priznali su pred kamerama, ne znaju protiv čega prosvjeduju. Drugi su pak tvrdili da se konvencijom ukidaju razlike između muškaraca i žena. „Istanbulska konvencija se bori protivi fenomena nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i nastala je iz potrebe jer sve zemlje nemaju istu razinu standarda zaštite“, poručivao je uzalud premijer koji je morao kršiti i otpor unutar vlastite stranke. Koja je, uzgred rečeno, imala ovu ratifikaciju u izbornom programu. Iz desno-konzervativnog miljea došle su i dvije referendumske inicijative; prvom se pokušala poništiti ratifikacija Istanbulske konvencije, drugoj je bio cilj promijeniti izborni sustav i izuzeti manjinske zastupnike iz glasovanja o podršci vladi i budžetu. Time bi im se poništio koalicijski potencijal. Ministarstvo uprave diskvalificiralo je velik broj potpisa kao falsifikate ili neispravne pa se referendumi neće održati. No bačena je sjena na cijeli postupak provjere, jer ministar Lovro Kuščević nije dopustio promatrače prilikom provjere potpisa. Prema najavama konzervativaca, borba se seli na polje ženinog prava na prekid trudnoće. Plenković je popustio kod donošenja novog Zakona o udomiteljstvu prema kojem istospolni životni partneri ne mogu biti udomitelji, usprkos prosvjedu 200 hrvatskih stručnjaka i znanstvenika. Licemjerje politike pokazuje fakt da homoseksualci koji nisu registrirali partnerstvo mogu postati udomitelji.

Bandićevo utočište za saborske prebjege

Osebujni gradonačelnik Zagreba Milan Bandić nije mogao ni sanjati da će njegov saborski klub s jednog narasti na čak 11 zastupnika. „Sakupi ih sve – kao Pokemone“, komentiralo se Bandićevu vještinu nagovaranja HNS-ovaca i SDP-ovaca da pređu u njegov tabor. Tako se dogodilo i ono što nismo mogli ni sanjati – nekadašnja SDP-ova ministrica Milanka Opačić čuvala je HDZ-u kvorum prilikom glasovanja o mirovinskoj reformi za koju je i digla ruku.  Prije četiri godine bila je za lomljenje Državnog inspektorata na 17 inspekcija. Sad je glasala za njegovo ponovno formiranje. Bandić pak poručuje da će njegov klub i dalje rasti: "Nije kraj! Ne daj Bog da je kraj, to je tek početak!" I u zagrebačkoj Gradskoj skupštini gradonačelnik lako pronalazi nove saveznike. Iako se špekuliralo da će mu, nakon svađe s desnim Nezavisni za Hrvatsku, pasti proračun podržala su ga tri zastupnika iz HSLS-a, HSS-a i Nezavisne liste Zagreb. Brojne afere i optužnice kao da ne mogu naštetiti gradonačelniku za kojeg gotovo nitko ne može reći koje je političke orijentacije.

Der serbische Präsident Aleksandar Vucic, links, und seine kroatische Kollegin Kolinda Grabar Kitarovic in Zagreb, Kroatien (picture-alliance/D.Bandic)

Hrvatska predsjednica pozvala je svog srbijanskog kolegu u posjet bez suglasnosti Vlade

Vučić „pobijedio“ u Zagrebu

Na poziv hrvatske predsjednice na dva je dana u Hrvatskoj boravio predsjednik Aleksandar Vučić. Pozivnica mu je uručena bez suglasnosti Vlade. Nakon što su ga hrvatski novinari podsjetili na govor koji je održao u okupiranoj Glini, Vučić je kazao kako u njemu nije spominjao veliku Srbiju. No snimka ga je demantirala. „Zanimljivo mi je da je mjera vaše podrške, poštovanja i ljubavi direktno proporcionalna mjeri poniznosti koju očekujete od nekoga koga očekujete da dođe među vas. Kod mene nećete vidjeti potrebu da vam se dodvoravam", kazao je novinarima i iz Hrvatske otišao s gardom žrtve koja je obranila dostojanstvo Srbije. U travnju je pak srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin proglašen nedobrodošlim, jer je izjavio da o njegovom dolasku u Republiku Hrvatsku (na spomen žrtvama Jasenovca) može odlučiti samo vrhovni komandant Vojske Republike Srbije, Aleksandar Vučić, a ne hrvatski ministri. Srbija je potom personom non grata proglasila hrvatskog ministra obrane Damira Krstičevića.

Miješanje u politiku BiH ili briga za Hrvate?

Izbor Željka Komšića u tročlano Predsjedništvo BiH izazvalo je veliko negodovanje hrvatskog državnog vrha pa je Sabor donio i Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH. Deklaracija je pojačala dominantan stav o Hrvatima u Bosni i Hercegovini kao žrtvama izbornog sustava i političke borbe ostalih dvaju naroda. Dio saborske oporbe usprotivio se ovom dokumentu tvrdeći da je riječ o deklaraciji o položaju HDZ-a BIH. „Ostavite se Bosne i Hercegovine“, poruke su koje su prema Zagrebu dolazile iz susjedne države, a oglasili su se i hrvatski Bošnjaci. Koordinacija bošnjačkih organizacija pozvala je Bošnjake na bojkot saborske zastupnice Ermine Lekaj Prljaskaj. Naime, Prljaskaj, etnička Albanka, ali i predstavnica Bošnjaka, priklonila se HDZ-u prilikom glasovanja o Deklaraciji.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic