G-20: U Rimu tek mlako o klimi, u Glasgowu možda bolje | Politika | DW | 01.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

G-20: U Rimu tek mlako o klimi, u Glasgowu možda bolje

Bilo je mnogo očekivanja kako će čelnici skupine zemalja G-20 u Rimu jasno odrediti ciljeve u zaštiti klime. No i to je odraz različitih interesa, tako da je i zaključak tek načelna namjera.

Domaćin susreta, talijanski premijer Mario Draghi je pripremio završni dokument po kojem se zemlje skupine G-20 - i koje su odgovorne za 80% emisije ugljičnog dioksida - obavezuju već do 2050. postati klimatski neutralne. Čak i papa Franjo je ove nedjelje pozvao sudionike kako je "vrijeme za djelovanje - za zajedničko djelovanje", ali se ipak sve svelo tek na traženje najmanjeg zajedničkog nazivnika različitih interesa. Tako je i u zaključku izrečena zajedničko obećanje "do sredine stoljeća" postići klimatsku neutralnost i zatopljenje planete ograničiti na najviše 1,5 stupanj. Što učiniti i kako - o tome nema riječi.

Talijanski premijer se na koncu pohvalio činjenicom što je uopće postignuto zajedničko priopćenje, ali je i dodao: "naša vjerodostojnost i kao pojedinaca i kao skupine se mjeri konkretnim djelima: nas se sud što činimo, a ne što govorimo." No tu se očito vide i različiti interesi: prije svega Zapad želi zaštitu klime iskoristiti za tehnološki razvoj - i biti na čelu u proizvodnji novih strojeva i pogona koji bi bili klimatski neutralni, ali već SAD tu imaju i drugih računica.

"Ljudi se moraju voziti na posao"

Optužba kako Australija vara kod zaštite klime

U plaćenom oglasu Australia Institute optužuje tu zemlju da čak povećava ovisnost o fosilnim gorivima

Američki predsjednik doduše planira golem investicijski program Build Back Better o kojem će ovih dana odlučivati Kongres i u kojem se "povratak" želi postići novim i ekološki održivim tehnologijama, ali ipak ne želi samo tako odustati od fosilnih goriva. Tako traži od Saudijske Arabije neka poveća kvotu nafte koju eksploatira kako bi pala cijena: "Mi ne možemo naftu odjednom učiniti skupom. Ljudi se moraju voziti na posao, to nije realistično očekivati ove ili sljedeće godine napustiti naftu."

Čak i kad je riječ o ugljenu, tu postoje razlike: njemačka kancelarka Angela Merkel je načelno zadovoljna sastankom jer su države G-20 barem načelno stale iza Pariškog sporazuma o klimi, ali dok se zalaže za prestanak korištenja ugljena - u čijem se sagorijevanju stvara ogromna količina ugljičnog dioksida, ukazuje kako će "odlučujuću ulogu" imati zemni plin - dakle opet fosilno gorivo.

"Ne želimo nekakve zabrane"

No Australija koja raspolaže golemim dnevnim kopovima ugljena tu ima drugo mišljenje: "Mi ne djelujemo na takav način mandata i zabrana", izjavio je australski premijer Scott Morrison nakon susreta s francuskim predsjednikom Macronom. I ta zemlja želi sudjelovati u zaštiti klime - ali na koji način, na tome se još radi. I Rusija, koju je u Rimu umjesto Putina predstavljao ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, ne razumije zašto se ustraje u nekakvim rokovima, nego smatra kako će postići klimatsku neutralnost 2060. i to je "naša realna obaveza i toga ćemo se držati".

Tu je onda i Kina koja je, obzirom na svjetsku cijenu nafte, nedavno odlučila čak ponovno početi eksploatirati ugljen u čitavom nizu rudnika koji su već bili zatvoreni: i ona želi biti među najvažnijim zemljama koje će proizvoditi klimatske održive strojeve i pogone, ali zaštita klime očito nije toliko bitna kad je riječ o vlastitom gospodarskom rastu. Još manje jasnih riječi se čuje iz Indije, zemlje koja i eksploatira i troši goleme količine ugljena jer su i investicije potrebne za tehnološku promjenu goleme.

Konferencija o klimi UN u Glasgowu

Sastanak u Rimu je završen bez nekih velikih rezultata, sad se nade polažu u Glasgow

Možda će sad u Glasgowu biti bolje

Toga su svjesne i zemlje G-20: tehnologije zaštite klime će koštati - a zemlje u razvoju taj novac jednostavno nemaju. Tu je opet potvrđeno obećanje kako će te zemlje uložiti 100 milijardi dolara do 2023. kako bi i siromašnije zemlje prihvatile nove tehnologije. Ali ne samo da još nije sakupljen taj novac nego i se obećanje da će pomoć u razvoju biti povezana s novim i klimatski održivim tehnologijama odnosi samo na državne potpore. Drugim riječima, to se ne odnosi i na ulaganja komercijalnih banaka i investitora.

Udruge za zaštitu okoliša su u Rimu priredile brojne prosvjede i manifestacije, ali ovakav tek načelan i okvirni zaključak je i za njih bio razočarenje. Friederike Röder iz udruge Global Citizen kaže kako "zemlje G-20 imaju odgovornost", ali bez jasnih rokova i ciljeva one očito "nisu dorasle toj odgovornosti". Organizacija World Vision ovaj summit smatra "sastankom na vrhu propuštenih prilika", a iz organizacije Greenpeace se čuje kako je "zaključak slabašan, bez ambicija i vizije".

I glavni tajnik UN-a Antonio Guterres nije zadovoljan: "Napuštam Rim neispunjenih očekivanja, ali moje nade barem nisu pokopane", piše na socijalnoj mreži. Jer počinje konferencija o klimi COP26 Svjetske organizacije u Glasgowu - i nada se kako će neke zemlje ipak malo popraviti ciljeve kojima teže.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu