Federica Mogherini – iznevjerena očekivanja | Politika | DW | 29.10.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Federica Mogherini – iznevjerena očekivanja

Federica Mogherini smatra da je politika proširenja tijekom njezinog mandata bila „uspješna priča“. Ali oni koji su pratili rad šefice diplomacije EU-a smatraju da će njezin nasljednik morati zatvarati Pandorinu kutiju.

Federica Mogherini (picture-alliance/AA/J. Torres)

Federica Mogherini

Šefica diplomacije Europske unije Federica Mogherini još jednom okuplja lidere zapadnobalkanske šestorke na radnoj večeri u Bruxellesu. Radi se o posljednjem i oproštajnom sastanku Visoke predstavnice s regijom koja je, po riječima same Mogherini, bila prioritet njezine politike, odmah nakon pitanja europske sigurnosti i obrane.

Podnoseći izvještaj Europskom parlamentu Federica Mogherini je u travnju ove godine ocijenila da je politika proširenja bila jedna od „uspješnih priča“ tijekom pet godina njezinog mandata na čelu EU-diplomacije. „Naša politika prema Balkanu, na Balkanu, ali prvenstveno s Balkanom, je uspješna priča koja je imala težak početak i put od neočekivanja, do uspostavljanja povjerenja i zajedničkih izazova“, izjavila je Federica Mogherini.

S tom ocjenom se ne slažu oni koji su od 2014. godine do danas pratili rad visoke predstavnice. Dopisnici zapadnobalkanskih medija u Bruxellesu smatraju da postoji veliki raskorak između riječi i djela i da se odlazeća visoka predstavnica teško može pohvaliti nekim drugim rezultatom osim deklarativnog zalaganja za približavanje Zapadnog Balkana Europskoj uniji.

„Bosna i Hercegovina nije stigla ni do statusa kandidata, dijalog Beograda i Prištine je u slijepoj ulici, Srbija i Crna Gora ne napreduju u pregovorima, a Albanija i Sjeverna Makedonija nisu dobile zeleno svjetlo ni da počnu pregovore“, navodi za DW dopisnik Radiotelevizije Srbije Dušan Gajić.

On smatra da su za takvo stanje u procesu proširenja prvenstveno odgovorne zemlje-članice, ali i da je Mogherini kao visoka predstavnica gubila kredibilitet u brojnim situacijama u toj regiji. „Na primjer najavom vizne liberalizacije za Kosovo, koja se nije dogodila. Zatim o otvaranju pregovora sa Skopjem i Tiranom, do čega također nije došlo usprkos Prespanskom dogovoru. I najzad, brojnim najavama o postizanju konačnog sporazuma između Beograda i Prištine prije kraja njezinog mandata. Gledano unazad, sve to sada izgleda kao gomila praznih riječi i ne predstavlja posebno dobro naslijeđe za budućeg visokog predstavnika“, zaključuje Gajić.

Aleksandar Vučić, Federica Mogherini i Hashim Thaci

Uspjela je dovesti Vučića i Thacija za isti stol, ali ne puno više

Kako je Mogherini digla ruke od dijaloga

Europski dužnosnici često na novinarska pitanja znaju odgovoriti rečenicom da oni „nemaju čarobnu kuglu“ i da ne mogu znati „što i kada“ će se dogoditi. Odlazeća šefica EU-diplomacije može kazati i da je vjerovala u mogućnost da će se nešto od očekivanih pozitivnih koraka ostvariti. „Možda ne uspijete, ali ako ste uporni i jasni u ciljevima, vrijednostima i principima, ponekad dobri rezultati dođu. Možda poslije 25 godina, sedam godina ili samo dvije godine“, govorila je Mogherini.

Ali ni sama Federica Mogherini nije bila čvrsta u principima kada je riječ o politici prema toj regiji, a posebno u dijalogu Beograda i Prištine u kojem je posredovala, smatra briselska dopisnica Radiotelevizije Kosovo, Gjeraqina Tuhina. „Nije se pridržavala načela, jer joj je motivacija bila da se sporazum u dijalogu postigne tijekom njezinog mandata. Glasine oko mogućnosti dobivanja Nobelove nagrade za mir bile su pokretačka snaga da njezin prioritet bude konačno rješenje po svaku cijenu u tijeku njezinog mandata, a da kvaliteta i posljedice tog rješenja budu najmanje važne“, ocjenjuje Tuhina.

Novinarka Raditoelevizije Kosova, koja dijalog Beograda i Prištine prati od samog početka 2011. godine, smatra da je Federica Mogherini prema osobnoj sklonosti birala sugovornike u dijalogu („mijenjajući formate ovisno o pozicijama na kojima su bili njezini štićenici“), ali i mijenjajući faze bez objašnjenja što je u kojoj postignuto.

Tuhina zaključuje da je visoka predstavnica „okrenula leđa dijalogu“ kada je shvatila da konačno rješenje neće biti moguće u njezinom mandatu. „Normalizacija odnosa između Srbije i Kosova je praktično siroče, jer je ’kuma’ digla ruke od kraja travnja, od kada je pokrenuta francusko-njemačka inicijativa, a čiji je glavni cilj bio da nekako amortizira štetu koju je Mogherini napravila tijekom svog mandata kao pregovaračica“, kaže Gjeraqina Tuhina za DW.

S njezinom ocjenom rezultata Federice Mogherini u dijalogu Beograda i Prištine slaže se i dopisnik Radiotelevizije Srbije: „Negdje na polovici mandata pojavili su se znaci da je ona dijalog ispustila iz ruku, a u posljednjoj godini mandata to je već bilo sasvim očigledno. Osobni angažman, ali bez dovoljno liderstva ili posvećenosti da se stvari zaista drže pod kontrolom, manjak autoriteta i podrške (nekih, ali važnih) zemalja-članica, na kraju je doveo do neuspjeha“, kaže Dušan Gajić.

Je li Borrell spreman za Balkan?

Poslije višegodišnjeg verbalnog entuzijazma, kako o ishodu, tako i o angažiranosti dviju strana, posljednjih mjeseci vrlo je očito da Federica Mogherini dijalog Beograda i Prištine više i ne spominje. O Bosni i Hercegovini, kojoj je početkom svog mandata Mogherini poručivala da je „u fokusu EU-politike“, izgubio se svaki spomen.

Pri kraju mandata, govoreći o rezultatima zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a na Balkanu, Federica Mogherini je uglavnom spominjala potpisivanje Prespanskog sporazuma između Atene i Skopja. Međutim, i pored tolikih pohvala, ni u Sjevernoj Makedoniji odlazeća šefica EU-diplomacije nije ostavila poseban dojam.

Josep Borrell (picture-alliance/AP/V. Mayo)

Josep Borrell će imati pune ruke posla

„Osim kada se potpisivao Prespanski ugovor, Mogherini nije bila prisutna u makedonskoj javnosti“, navodi dopisnica nacionalne makedonske agencije MIA, Tanja Milevska. „Jedna hipoteza koja se može čuti u makedonskim političkim krugovima jest da Mogherini nije pomogla Makedoniji, jer je navodno inzistirala da Makedonija i Albanija ostanu u tzv. paketu za pregovore, što je i stav Italije načelno. Prema toj teoriji, Makedoniji bi bilo lakše početi pregovore da nije bi bila s Albanijom u paketu, što je, na posljednjem summitu EU-lidera i potvrdilo nekoliko zemalja-članica, kao što su Nizozemska i Danska“, kaže za DW Milevska.

Ona dodaje da je u Sjevernoj Makedoniji Mogherini prisutna uglavnom kroz prizmu dijaloga Beograda i Prištine što, kako kaže, također izaziva brigu u makedonskoj javnosti. „Mislim da je Makedonija očekivala od Mogherini, a i od EU-a načelno, jasniji i čvršći stav protiv teorije o razmjeni teritorija“, kaže Milevska.

Federica Mogherini pritom nikada nije jasno ni podržala, ali ni odbacila ideju o mogućoj razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, odnosno još jednoj promjeni granica u toj regiji. Tu su i drugi nejasni i neizrečeni stavovi i dogovori, promjenljive crvene linije i netransparentnost u radu, posebno u dijalogu Beograda i Prištine.

Možda je u pitanju neiskustvo, nesretne okolnosti ili jednostavno „Balkan takav kakav je“, ali Federici Mogherini se nije dalo da sa Zapadnim Balkanom načini taj „povijesni i nepovratan“ iskorak ka EU-budućnosti. Njezin nasljednik Josep Borrell kaže da zna gdje ga čekaju pune ruke posla i da zato u svoj mandat šefa EU-diplomacije kreće upravo sa Zapadnog Balkana.

Preporuka uredništva