Europski izbori: stalna utrka između laži i istine | Panorama | DW | 17.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Europski izbori: stalna utrka između laži i istine

Uoči izbora za Europski parlament činjenice i istina stalno se moraju dokazivati nasuprot lažima. Je li EU dovoljno naoružan za borbu protiv dezinformacija?

Europskoj uniji je kasno postalo jasno da bi predstojeći izbori mogli biti meta ruskih manipulacija i da bi se Rusi mogli umiješati isto kao što su se umiješali u izbore u SAD-u 2016. godine. Tek prije godinu dana je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker shvatio da mora zaštititi europsku demokraciju.

Dva mjeseca kasnije Europsko vijeće je usvojilo "Akcijski plan", kako bi se povećala svijest, komunikacija i praćenje kampanja čiji je cilj dezinformiranje, ali i kako bi se uveo prekogranični sustav upozoravanja.

Internetski divovi uključili se u obranu istine

Facebook, Google i Twitter uključili su se u akcijski plan. Pristali su brže brisati lažne adrese i provoditi efikasniju provjeru elektronske pošte kada su u pitanju netočne informacije. Tome je prethodila prijetnja EU-a da će ih, ako to ne urade dragovoljno, na to prisiliti.

Lutz Güllner (picture-alliance/Aurore Belot)

Lutz Güllner

Lutz Güllner, voditelj Strateške komunikacije pri Europskoj službi za vanjsku trgovinu, smatra da EU nema razloga, kada je u pitanju vremenski okvir ovog plana, sramiti se ili skrivati. "Bila je to zajednička odluka zemalja članica o tome koliko hoćemo investirati. Zajednički moramo provoditi razne mjere i to je jedini put u smjeru napretka."

Koliko je realan vremenski plan EU-a? To je predmet spora. Jakub Kalensky, danas član američke organizacije Atlantic Council, prethodno je tri godine djelovao u radnoj skupini "East StratCom". To je najvažnija europska jedinica za obranu od ruskog utjecaja. Kalensky smatra da EU za to mora izdvojiti više vremena. "Nadati se da se problem može riješiti u posljednja dva mjeseca, a znajući pri tome da Rusi već pet godina rade na dezinformiranju, bilo bi vrlo naivno."

Ali ne radi se samo o planu i njegovom vremenskom okviru već i o financiranju. Europsko vijeće procjenjuje da najveće "tvornice" za propagandu i fabriciranje informacija u St. Peterburgu mjesečno troše milijun američkih dolara za svoje kampanje dezinformiranja. S druge strane "East StratCom", osnovan 2015. godine, polako se širio. Sada ima16 suradnika i proračun od svega pet milijuna - godišnje.

Upozorenja velikim crvenim slovima

Ne oslanja se svatko na birokratski prikupljena sredstva EU-a, kako bi nešto poduzeo protiv ruskih "tvornica" za dezinformiranje. U seoskoj idili u belgijskoj Flandriji u podrumu obiteljske kuće borbu vodi Maarten Schenk. Svako jutro, dok pije kavu, on ispituje Trendolizer-Software, koji je sam razvio. Software odmah nanjuši članak koji ima osobito puno reakcija ili se posebno često i brzo širi.

Maarten Schenk (DW/Teri Schultz)

Maarten Schenk

"Kada mi se učini sumnjivim", priča dok mišem prelazi preko članka, "onda bacim još jedan pogled na tekst." Maarten provjerava prije svega priče na koje ljudi reagiraju s ljutnjom i izljevima bijesa. Ili članke koj potkrjepljuju predrasude protiv određenih skupina ljudi ili pojedinaca. Maarten Schenk radi skupa s jednim kolegom iz SAD-a. Sve otkrivene tekstove s dezinformacijama postavljaju na svoju stranicu LeadStories.com. Velikim crvenim slovima ispisana su upozorenja: "Pogrešno!" ili "Fakenews!"

Schenkov posao ne završava na tome. Za svaku priču koju otkrije on Facebooku šalje izvještaj s provjerom činjenica. Tamo se onda uz pomoć algoritama onemogućava često dijeljenje toga članka. Pored toga, Facebook na takav članak stavlja znak upozorenja.

Stalna utrka

Schenk se koncentrira na to da za američku publiku otkrije fake news. Povremeno radi i za "FactCheckEU". Riječ je o 20 udruženih medija koji pred izbore u Europskoj uniji zajednički vode borbu protiv lažnih vijesti.

Nathaniel Gleicher (picture-alliance/AP Photo/J. Chiu)

Nathaniel Gleicher

Schenk svoj posao naziva stalnom "utrkom u naoružanju". "Nikada nećemo biti u stanju sve otkriti", priznaje on. "Ali to ne može poslužiti kao izgovor da ne pokušamo!" To je, nastavlja Schenk, posebno važno pred izbore u EU-u. "U nekim okruzima nekoliko stotina glasova može kompletno preokrenuti rezultat. Kada netko drugi dobije mjesto u parlamentu, to može otvoriti put nekoj novoj koaliciji ili zatvoriti ga. U svakom slučajufake news ostavljaju velike posljedice!"

Na jednoj telefonskoj konferenciji s novinarima voditelj Facebookovog odjela za internetsku sigurnost Nathaniel Gleicher pozdravlja ovu vrstu suradnje i kaže: "Nitko to sam ne može odraditi". Facebook je uveo i druge mjere kako bi poboljšao transparentnost. Sve političke reklamne kampanje moraju proći kroz proces registracije i odobravanja. Mora biti i jasno navedeno tko plaća reklamu.

Prednosti, ali i mane

Nove mjere imaju i nedostatke. Dok pojedine stranice s lažnim vijestima prate milijuni ljudi, nekim kandidatima na europskim izborima nije moguće probiti se sa vojim idejama do korisnika.

 Aura Salla sudjeluje u raspravi (Romania EU Presidency)

Aura Salla (na podiju druga s lijeva) je sudjelovala u raspravi Europske unije o lažnim vijestima, održanoj 1. travnja 2019.

Finkinju Auru Sallu, bivšu savjetnicu pri Europskoj komisiji, to jako frustrira. "Ne možete uključiti reklamu, ako je na Vašem profilu druga zemlja. Kod mene je to Belgija, tako da u Finskoj ne mogu ništa uraditi." Aura dodaje i da dugo traje dok Facebook uključi reklamu. Jedini put za žalbu ili postavljanje pitanja je online-put. A onda kao odgovori stižu automatske poruke. "Na kraju ni ne znate zbog čega neka izborna reklama nije prihvaćena."

Zdrava skepsa

Juliane von Reppert-Bismarck odabrala je drugi način za borbu protiv propagande. Jako su je zabrinjavale kampanje širenja dezinformacija i nedostatak kritičnog odnosa mladih korisnika društvenih medija. Stoga je okončala karijeru novinarke i osnovala "Lie Detectors". Ona i njezin tim obilaze škole i obučavaju učenike koji će sutra biti birači kako da prepoznaju manipulaciju. To za sada rade u Austriji, Belgiji i Njemačkoj.

Ona mladima poručuje: "Prije su vam govorili: 'Ne uzimaj slatkiše od nepoznatih ljudi.' A ja vam sada kažem: 'Ne vjerujte tweetovima nepoznatih ljudi'."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva