Europska unija i planovi reforme | Politika | DW | 24.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Europska unija i planovi reforme

Konferencija "Budućnost Europe" trebala bi razjasniti kako građani zamišljaju budućnost EU-a. Ali tko smije diskutirati, kako će se provesti ideje, tko će predsjedati? Na neka od pitanja odgovorila je Dubravka Šuica.

Prvotno je to bila ideja francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je htio EU reformirati. Onda je Ursula von der Leyen iskoristila ideju "Građanske konferencije o budućnosti Europe" kako bi dobila potporu Europskog parlamenta da postane nova predsjednica Europske komisije. Obećala je zajedničke liste svih zemalja za europske izbore, nositelji lista na izborima za Europski parlament trebali bi imati pravo na vodeće poslove u Europskoj uniji. Sad bi to trebalo provesti u djelo. I odmah se između briselskih institucija rasplamsala uobičajena borba za utjecaj, postavlja se pitanje što je zapravo cilj građanskih konzultacija, tko može oblikovati postupak rasprave i što će na kraju biti od želja ljudi.

Mnoštvo velikih riječi

Prošlog tjedna je Europski parlament predstavio svoj prijedlog pri čemu sebe vidi u vodećoj ulozi kao izravno izabrana institucija EU-a. Sad Europska komisija izlazi sa svojim idejama i tu također ne manjka velikih riječi. Ali, već se pokazuje politički oprez s obzirom na osjetljivost teme: promjene Europskih ugovora se uopće ne spominju, reforme o kojima govori parlament vrlo šturo.

Načelno bi se trebalo razgovarati o svemu: promjeni klime, europskim vrijednostima, digitalnoj preobrazbi, socijalnoj pravdi, demokratskim temeljima. Je li slučajno da taj popis točno odgovara smjernicama koje si je kao zadaće zacrtala Ursula von der Leyen? Ni jedna tema nije izostavljena, izjavila je hrvatska povjerenica Dubravka Šuica prilikom predstavljanja planova: ako građani žele razgovarati o izbjeglicama ili o proširenju EU-a, oni to naravno mogu činiti, kaže ona.

Ursula von der Leyen (CDU) (Getty Images/AFP/F. Florin)

Ursula von der Leyen

Takozvani građanski forumi trebali bi biti reprezentativno popunjeni, sudionici na kraju odabrani izvlačenjem, osobito bi trebali biti odabrani mladi ljudi. Parlament i Komisija govore o procesu odozdol, poticaji i želje trebali bi doći izravno od građana. "Mi želimo doći i do onih koji su kritični prema Europi", kaže Šuica. Parlament predlaže šest građanskih skupova s po 200 sudionika.

Proces rasprave bi trebao početi na Dan Europe, 9. svibnja, i odvijati se u raznim oblicima: na rubu festivala i sportskih događaja, na višejezičnim platformama na Internetu i na puno priredaba na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. To je divovska zadaća.

Tko upravlja procesom?

Ali, već postoji prijepor oko institucionalnih sudionika. Koliko mjesta će dobiti nevladine organizacije i koje? Sindikati i aktivisti za zaštitu klime će biti uzeti u obzir, ali što je s ostalim predstavnicima civilnog društva? Već su se javile i vjerske zajednice. Kao i mnogi drugi i one kažu da imaju pravo u tomu sudjelovati. Ali, ako se prihvati sve organizirane interesne skupine, na kraju neće ostati mjesta za obične građane. Tu se vodi bitka oko oblikovanja i rezultata velike konferencije o budućnosti EU-a.

Plakati na prosvjedu za zaštitu klime (picture-alliance/dpa/G. Wendt)

Koje organizacije će moći sudjelovati u raspravi?

Borba se vodi i oko predsjedanja i Parlament smatra da ta zadaća pripada njemu. Manfred Weber će zastupati konzervativnu Europsku pučku stranku, stranke misle da bi predsjedatelj i lice Konferencije trebao biti bivši šef Liberala Guy Verhofstadt. Belgijanac je dobar govornik i veliki zagovornik europskog ujedinjavanja, ali on ima i puno protivnika na istoku Europe i među EU-skepticima. Europsko vijeće tu ima drukčije predodžbe: predsjednici vlada žele na mjestu predsjedatelja vidjeti neku priznatu i popularnu osobu koja je prihvatljiva za sve političke tabore.

Hoće li nastati još veća frustracija?

Ključno je pitanje, što će se dogoditi s idejama i željama koje će u ljeto 2022. nakon završetka Konferencije biti predstavljene EU-u i koje bi trebale odrediti budući smjer Europske unije. Hoće li završiti u ladicama Komisije u Bruxellesu? Jedan novinar iz Luksemburga upozorava da su studije pokazale da je frustracija još veća ako se građane pita, a onda se njihove želje ne provedu u djelo.

Dubravka Šuica (DW/D. Dobrić)

Dubravka Šuica

Ideje će biti ugrađene "u konkretnu politiku, pa i u zakone", obećava povjerenica Dubravka Šuica. Ali izbjegava odgovor na pitanje, hoće li biti promjena Europskih ugovora. "Ne želimo ništa unaprijed odlučivati." Brojne europske vlade polaze od toga da, s obzirom na sadašnju političku klimu, oko ugovora ne bi bilo moguće postići dogovor ako bi ih se jednom otvorilo. Predsjednik portugalske vlade Antonio Costa kaže da bi za reforme najprije trebalo iskoristiti brojne mogućnosti koje nudi sadašnji Lisabonski ugovor.

Parlament već ima vrlo preciznu predodžbu o tijeku građanske konferencije i želi uspostaviti plenarne sjednice, upravljački i izvršni odbor. Zastupnici znaju da su pitanja procedure uvijek i pitanja moći. Među predstavnicima pojedinih zemalja kruži jedan puno skromniji prijedlog u kojemu se govori o ravnopravnosti triju institucija EU-a (Parlamenta, Komisije i Vijeća) i izražava želja za smanjenjem nepotrebne birokracije. Još dakle nije jasno kako će biti provedena velika europska "vježba o budućnosti" i tko će imati glavnu riječ.

Preporuka uredništva