Europa osigurala rekordni budžet za neovisnost u svemiru

Europska svemirska agencija (ESA) je u utorak objavila kako je osigurala rekordni budžet od 22.1 milijardi EUR za financiranje svojih programa u iduće tri godine. Europa nastoji ostvariti više neovisnosti u svemiru.

ESA je također odobrila plan za jačanje obrambene suradnje i izložila planove za znanstvene svemirske misije na sastanku ministarskog vijeća u Bremenu. Zemlje članice ESA-e, njih 23, su se obvezale na pet milijardi EUR više nego u proračunu za 2022. godinu, a ukupan iznos predstavlja gotovo cijeli iznos financiranja od 22,2 milijarde EUR (25,7 milijardi USD) koje je agencija tražila.

„Tako nešto se još nikada nije desilo, količina skupljenih financija puno govori – to je znak povjerenja u Agenciju", rekao je na sastanku glavni direktor Josef Aschbacher.

U središtu rasprava u Bremenu bio je European Resilience from Space programme (Europski svemirski program za jačanje otpornosti) koji uključuje promatranje Zemlje, navigaciju i telekomunikacije. Program s procijenjenim budžetom od 1.35 milijardi EUR ima civilnu i vojnu namjenu. „Obrana je uvijek stvar nacionalne suverenosti", rekao je Aschbacher. „Ali udruživanje i dijeljenje imovine također ima europsku dimenziju."

Jedan primjer bilo je povećanje "broja promatranja i satelitskih snimaka u obavještajne i nadzorne svrhe", rekao je on.

Ukoliko Sjedinjene Države i Kina nastave graditi velike konstelacije satelita, a Europa ne učini ništa, Aschbacher se boji da će se „ista stvar desiti kao i sa Starlinkom - dominirat će američka kompanija koja će prijetiti europskim firmama i našoj poziciji“.

Njemačka je najviše pridonijela budžetu, s više od pet milijardi EUR, a slijedi ju Francuska s 3.7 milijardi EUR.

Rakete i teleskopi

Industrija se značajno mijenjala u proteklim godinama kako je Elon Muskov SpaceX počeo dominirati lansiranjima u svemir. Europa je izgubila neovisan način za lansiranje svoje misije u svemir nakon što je Rusija povukla svoje rakete uslijed invazije na Ukrajinu 2022.

Nakon nekoliko odgađanja, nova europska raketa Ariane 6 konačno je lansirana prošle godine. Međutim, za razliku od SpaceX-ovog radnog konja Falcona 9, ona se ne može koristiti više puta. ESA planira povjeriti razvoj prve višekratno upotrebljive rakete na kontinentu vanjskim tvrtkama i objavila je uži izbor potencijalnih kandidata.

U Bremenu je European Launcher Challenge primio više od 900 milijuna EUR doprinosa — dvostruko više nego što je bilo predloženo, rekao je Aschbacher. Povećanje financiranja za ESA-u dolazi u trenutku kada se američka svemirska agencija NASA suočava s velikim proračunskim rezovima pod vlašću predsjednika Donalda Trumpa. Međutim, ESA je ovog tjedna priopćila da je NASA potvrdila kako će pridonijeti europskom marsovskom roveru Rosalind Franklin.

Misija je zakazana za 2028. godinu, a podrazumijeva bušenje površine Marsa u potrazi za tragovima izvanzemaljskog života. Među znanstvenim projektima koje je ESA predložila za budućnost, ali koji još nisu odobreni, nalazi se prvi svemirski laserski opservatorij namijenjen proučavanju gravitacijskih valova. To su valovi u prostor-vremenu koje je prvi predvidio Albert Einstein.
Drugi je rendgenski teleskop NewAthena koji bi proučavao ekstremne pojave u svemiru poput supermasivnih crnih rupa. Također postoji plan za slanje letjelice na Saturnov mjesec Enceladus, za koji znanstvenici sumnjaju da bi mogao imati tekući ocean ispod svoje ledene kore u kojem je moguć život.

ESA također ima zajednički prijedlog s Japanom o slanju letjelice nazvane Ramses koja bi proučavala asteroid Apophis koji će proletjeti kraj Zemlje 2029., u nadi da će se saznati više o tome kako se ubuduće obraniti od opasnih svemirskih stijena.

Europski astronauti na Mjesecu?

ESA je u četvrtak također najavila da će prvi europski astronauti koji će sudjelovati u NASA-inom programu Artemis, koji će vratiti ljude na Mjesec, biti iz Njemačke, Francuske i Italije. „Danas mogu najaviti da će prvi let biti dodijeljen njemačkom astronautu", rekao je Aschbacher na marginama sastanka.

Prva posada programa koja će putovati na Mjesec, a koja neće stupiti na njegovu površinu, planirana je za lansiranje u prvoj polovici iduće godine. Francuski astronaut Thomas Pesquet, jedan od vodećih kandidata iz svoje zemlje, rekao je da “to još nikada nije bilo službeno potvrđeno, tako da je ovo pozitivno”.

“Znači da Europa ima svoje mjesto u ovoj avanturi,” dodao je.