Europa od Schüssela očekuje konkretne inicijative

Wolfgang Schüssel očito je vrlo dobro prostudirao svoja dva prethodnika na funkciji predsjednika Europskog vijeća i stoga izabrao drukčiji pristup: Schüssel ne pokušava biti dojmljiv retorikom i prije svega izbjegava bilo kakvo određivanje.

Na samim reakcijama u Europskom parlamentu moglo se uočiti da Schüsselov govor nije posebno oduševio europske parlamentarce, a najbolji pokazatelj je da je pljesak nakon govora trajao svega 13 sekundi. S takvim mlakim nastupom koji je sadržavao neambiciozno nabrajanje različitih europskih projekata i koje je nadmašio samo još predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, ne predstavlja onaj polet koji je neophodan upravo u ovoj fazi daljnjeg razvitka Europe.

Nije dovoljno samo ukazati na otvorena pitanja i sumnje europskih građana. Neophodno je ponuditi odgovore i prijedloge kojima bi se reagiralo na deficite i pogrešan razvoj na razini Europske Unije, primjerice projekte poput europskog ustava. Međutim, ako se nastupa kao Schüssel koji izbjegava čak spomenuti riječ “ustav” i umjesto toga radije govori o “europskom modelu življenja” tada to ne odaje stanje odlučnosti primiti se u koštac s gorućim temama.

No teško da će Schüssel moći izbjeći sporne projekte. Tu je direktiva o uslužnim djelatnostima koja traži prava rješenja. Prijelazna razdoblja za uslužne djelatnosti iz novih zemalja članica nisu rješenje. Kao što su pokazali prosvjedi lučkih radnika i neobično jasno odbijanje direktive o liberalizaciji luka od strane zastupnika u Europskom parlamentu pokazuje da je osjetljivost za socijalna pitanja u porastu u cijeloj Europi. Potrebno je dati odgovore na temelja pitanja, na primjer, koji socijalni model vrijedi u Europi i da li su otvaranje tržišta i liberalizacija svugdje pravi put i pravo rješenje.

No kako bi se postigao dogovor oko nečega neophodno je da se na stolu nađe i nešto o čemu bi se pregovaralo. Upravo tu je uloga austrijskog predsjedništva. U Europskom parlamentu se pokazalo da Schüssel može računati na veliku podršku kada je bio konkretan. Austrijski kancelar zatražio je reformu vlastitih sredstava Europske Unije. U međuvremenu najveći dio uplata u europski proračun dolazi iz nacionalnih proračuna, što pak dovodi do nedostojnih prijepora između zemalja članica.

Činjenica da se Schüssel jasno zalaže za uvođenje poreza za Europsku Uniju te da je reklamirao izdvajanja za kratkoročne međunarodne financijske poslove ili za zračni i pomorski promet, pokazuje da je austrijski kancelar odlučan na tim područjima otići korak dalje. Kako bi se tijekom austrijskog predsjedanja Europskom Unijom zaista ostavrio napredak možda je potrebno još samo malo više hrabrosti.