Europa je i dalje rob predrasuda | Kultura | DW | 19.01.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Europa je i dalje rob predrasuda

Protekla, europska godina međukulturnog dijaloga bila je pokušaj uklanjanja prepreka u razumijevanju na heterogenom Starom kontinentu. Nakon skandala oko češkog djela, postavlja se opravdano pitanje: čemu takvi projekti?

Kutija s Božićnim kuglicama s europskim zastavama

Europa je vrlo šareno novogodišnje drvce

Kulturni skandal oko "Entrope" zorno je ilustrirao koliko je Europa heterogen kontinent. Jedan od ciljeva protekle Europske godine međukulturnog dijaloga bio je i pokušaj da se kroz suradničke projekte upravo takve situacije izbjegnu, no iz spomenutog primjera opravdano se može postaviti pitanje o uspješnosti takve tematske godine, koju je već naslijedila aktualna godina kreativnosti i inovativnosti. Što, dakle, ostaje nakon takvih tematskih projekata? U Hrvatskoj je, primjerice, proveden niz literarnih i likovnih natječaja za učenike i studente u sklopu programa Kultura 2007-2013, kroz koji se nastavlja provođenje prioriteta godine međukulturnog dijaloga, financirano je 10-ak projekata u koje su uključene i organizacije iz Hrvatske, no ako od prosječnog građanina pokušate doznati kojom se temom Europa lani bavila, točan će odgovor znati tek nekolicina.

U rezultate godine međukulturnog dijaloga zato je dobro upućena Biserka Cvjetičanin, istraživačica sa zagrebačkog Instituta za međunarodne odnose, koja je tijekom 2008. godine i osobno bila uključena u taj projekt – i to kao članica znanstvenog komiteta koji je provodio francuske programe.

DW: Što mislite o uspješnosti projekta Europske godine međukulturnog dijaloga?

Biserka Cvjetičanin

Biserka Cvjetičanin

BISERKA CVJETIČANIN: Upravo je namjera Francuske bila ta da se programi i dalje nastave. Završna manifestacija u pariškome centru Pompidou imala je cilj, premda se već znalo da će iduća godina biti posvećena stvaralaštvu i inovacijama, da se međukulturni dijalog i dalje provlači kroz programe. Za Francusku je upravo ta tema jako važna jer je i ona multikulturno društvo, ali i zato što su sva društva sve izraženije multikulturna. I to nije samo zbog sve većega broja migranata, nego zbog sve veće opće mobilnosti. Prema UNESCO-vim podacima 175 milijuna ljudi danas ne živi u zemljama u kojima su rođeni.

Uspješnost i rezultate ovakvih projekata teško je mjeriti, ali što se može reći o konkretnim učincima, pomacima u svijesti građana koja su provjerena kroz nekakve ankete i istraživanja?

Veća participacija građana u tom dijalogu upravo je i bila cilj, kao i otvaranje novih prostora za međukulturni dijalog, ali isto tako i ukazivanje na teškoće. Jedno vrlo interesantno istraživanje provelo je Sveučilište u Dublinu u Irskoj. Ono je pokazalo da se irsko društvo tijekom posljednje 2-3- godine u velikoj mjeri iz mono-kulturnog promijenilo u multikulturno. Ljudi su se, naime, našli u jednom procijepu u kojem su se zapitali o vlastitom mjestu u društvu, jer je u roku od 2 godine gotovo 200 tisuća Poljaka nastanilo u Irskoj. Naravno da su oni došli sa svojim jezikom, tradicijama, običajima, i zahtijevaju određena prava. Došlo je do teškoća i u komuniciranju i u sudjelovanju u javnom životu… Upravo to je bio osnovni cilj godine međukulturnog dijaloga - da se suočimo s teškoćama i nađemo načine da međukulturni dijalog doista bude otvorena komunikacija među kulturama.

Puno veći angažman Hrvatske u godini stvaralaštva i inovacije

Hrvatska je tak kandidat za članstvo u Europskoj uniji, no to ne bi trebala biti prepreka za sudjelovanje Hrvatske u ovakvima projektima. Kako ocjenjujete hrvatsku uključenost u čitavi projekt?

Međukulturni dijalog tiče se svih, pa tako i Hrvatske. Premda je u Hrvatskoj samih manifestacija bilo vrlo malo, ipak nastojalo se nešto napravitI. Posebno važnim smatram postignuća u politikama i programima. Hrvatska kulturna politika je jedna od rijetkih koja je zacrtala razvoj i afirmaciju kulturnih mreža, a one su opravo mediji kojim se širi međukulturni dijalog. No, sigurno je da se moglo napraviti i više. Godina stvaralaštva i inovacije omogućit će daleko veće uključivanje Hrvatske.

Možete li predstavnicima „žive“ kulture, sugerirati kako da iskoriste aktualnu tematsku godinu?

Godina stvaralaštva i inovacija predviđa središnju ulogu mreža, a u Hrvatskoj civilno je društvo pokrenulo bogatu nezavisnu scenu i mreže. Upravo kroz te modele može se kvalitetno uključiti u pojedine aktivnosti. Jako je bitan i interdisciplinarni i intersektorski pristup, što se vidjelo i prošle godine. Tako da se tu trebaju uključiti i razna ministarstva – i kulture i znanosti i obrazovanja… Takav pristup sigurno bi pomogao uključivanju Hrvatske u pojedine akcije.

Preporuka uredništva

  • Datum 19.01.2009
  • Autor Razgovor vodio: Vid Mesarić
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/GbA3
  • Datum 19.01.2009
  • Autor Razgovor vodio: Vid Mesarić
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink https://p.dw.com/p/GbA3