EU za postupan prekid uvoza ruskih energenata  | Gospodarstvo | DW | 09.03.2022
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Energetska kriza

EU za postupan prekid uvoza ruskih energenata 

EU se želi osloboditi ovisnosti od uvoza ruskih energenata. Komisija ubrzava planove za više obnovljivih izvora energije i okretanje drugim zemljama dobavljačima.

I dok su SAD uvele zabranu uvoza ruske nafte, EU ima srednjoročne planove: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objašnjava: „Moramo se osloboditi ovisnosti od plina, nafte i ugljena iz Rusije". Ali jasno je da te mjere neće odmah djelovati i da ih neće biti moguće kratkoročno sprovesti. Novi okvirni plan za budućnost energetike u Europi se u Bruxellesu već duže vrijeme pripremao, a sada, zbog rata u Ukrajini, se sve ubrzalo. 

Program koji predviđa postavljanje novih temelja za europsku energetsku opskrbu zove se "REPower EU". Šefovi zemalja EU-a o njemu će razgovarati već krajem ovog tjedna na zajedničkom samitu. „Znatno prije 2030. godine" EU bi, kako je najavljeno, trebala postati neovisna od fosilnih goriva iz Rusije i razviti sigurne, plative i održive izvore energije. Istodobno treba pronaći odgovore na rastuće cijene energenata za potrošače i također treba osigurati zalihe plina za narednu zimu. 

Sve se to ionako trebalo utvrditi kako bi se postigao klimatski cilj za 2050. godinu. Sada bi sve trebalo ići mnogo brže i upravo je to najveći problem: jer jasno je da su za Europljane trenutne energetske sankcije protiv Rusije posljednje sredstvo. Europska gospodarstva previše ovise od ruskog goriva: bugarski premijer Kiril Petkov upozorava da njegova zemlja sve energente uvozi iz Rusije i da si ne može dozvoliti da se to prekine. 

I njemački kancelar Olaf Scholz vjeruje da bi to bio preveliki zalogaj i za najbogatiju zemlju EU-a: trenutna opskrba se ne može osigurati drugačije, energija je “svjesno” izuzeta s liste sankcija koje je EU uvela Rusiji, rekao je Scholz nakon video konferencije s predsjednikom SAD-a Joeom Bidenom. S druge strane, ministar vanjskih poslova SAD-a Antony Blinken je objasnio: „Postoji potreba i šansa da se europske zemlje riješe svoje ovisnosti od ruskih energenata”. 

Kako izgleda plan? 

Demo Stoppt den Krieg! in Berlin

Putin ubrzao europsku energetsku revoluciju

Potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans širi optimizam: on želi da se do kraja godine dvije trećine uvoza ruskog plina zamijeni drugim vrstama plina. „Bit će jako teško, ali je izvodljivo“, poručuje. Kako bi se ostvario taj cilj, Komisija predlaže paket mjera. 

Više čiste energije: Poljoprivreda treba proizvoditi više bioplina. Uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) treba drastično povećati i istodobno treba izgraditi nova postrojenja za proizvodnju vodika. Pored toga bi EU bi morala „ubrzati revoluciju čiste energije“, kaže Timmermans. To recimo uključuje brže izdavanje odobrenja za vjetrenjače i poticaj solarnih ćelija i toplotnih pumpi, bez velike birokracije. Dugo očekivana sanacija zgrada mora se ubrzati, a važno je i ponašanje potrošača: ako građani smanje grijanje za jedan stupanj, godišnje bi se moglo uštedjeti deset milijardi kubičnih metara plina. "Moramo se brzo osloboditi Rusije i mi to možemo, kaže potpredsjednik Komisije. 

Bolja povezanost mreža: Planovi predviđaju i poboljšanje veza zemalja članica EU-a i sinkronizaciju električnih mreža. Do sada su planovi za prijenos plina propali, zbog različitih sustava cijevi i složenih tehničkih problema, jer mreže nisu međusobno usklađene ili su pogodne samo za određene vrste prirodnog plina. 

Sigurna opskrba: Sigurnost opskrbe trebao bi osigurati plan EU-a za izvanredne situacije. Recimo, zemlje koje nemaju svoja skladišta plina, bi se trebale opskrbljivati iz središnjih skladišta, ako na međunarodnoj razini nastanu problemi s opskrbom. Predlažu se nova europska pravila, koja bi osigurala pravednu ravnotežu resursa, izjednačavanje cijena, kao i mogućnost središnje kupovine. 

Kontrolirani rast cijena: Komisija istodobno naglašava kako potrošači moraju biti zaštićeni od ekstremnih skokova cijena. To se odnosi kako na ugrožene građane, tako i na manje kompanije. Državama članicama time se prepušta da same reguliraju cijene i sugerira se da bi države mogle nametnuti poreze na dobitke energetskih kompanija na tržištu, kako bi ih preraspodijelile potrošačima. Sve u svemu, napuštaju se uobičajena tržišna pravila u EU kada je riječ o opskrbi energijom. 

Pripreme za zimu: Svi stručnjaci se slažu u ocjeni kako EU trenutno ima dovoljno energetskih zaliha za ljeto. Problem je u pripremi za sljedeću zimu, kada se potrošnja drastično povećava. Komisija predlaže da se skladišta plina u Europi tijekom ljeta popune do 90 posto svojih kapaciteta. Skladišta plina trebala bi se proglase “kritičnom infrastrukturom”, a mehanizmi solidarnosti će pomoći sve dok novi zakonski paket ne utvrdi nova pravila. 

Ostaju mnogi tehnički i politički problemi 

Gas Transmission Operator I LNG-Terminal

Je li prekasno za LNG?

Stručnjaci vide opasnost od ekstremnih tržišnih rizika, ako spremnici za skladištenje plina moraju biti napunjeni tijekom ljeta. „700 teravata plina za EU trenutno bi koštalo 70 milijardi eura, u usporedbi s 12 milijardi u prošloj godini", podaci su istraživačkog instituta Bruegel. A bez ruskog plina to ionako neće biti moguće. Istraživači vide problem i s planiranim povećanjem uvoza ukapljenog plina: Španjolska recimo ima dosta LNG terminala, ali ranije planiran plinovod do Francuske još nije izgrađen. Situacija u zemljama članicama se vrlo razlikuje, zato što je pitanje opskrbe energijom u nacionalnim rukama. 

Planovi za zajedničku kupovinu energenata završili su u ladici još prije početka prošle zime, jer zemlje članice imaju različite ugovorne partnere, dijelom i dugoročne ugovore o opskrbi i do sada su pojedinačno na tržištu tražile najpovoljnije uvjete za sebe. I veća koordinacija u toj oblasti mogla bi biti izuzetno teška. 

Ukupno 60 posto svojih energenata EU dobiva iz Rusije i time je opasno ovisna od tih uvoza. „Dugo sam upozoravao na to", kaže potpredsjednik Komisije Frans Timmermans i dodaje kako nažalost ne može vratiti povijest. EU zato sada treba igrati s kartama koje ima u rukama. Njemačka je godinama bila ta koja je sve to kočila. Sada će njemačka vlada morati pomoći u traženju novih rješenja.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu