EU u Trumpovom Vijeću za mir u Gazi: da ili ne?

Prišivali su mu svakakve epitete, od „neo-kolonijalne farse" do „uvrede međunarodnog prava". Pa ipak, neki europski čelnici i dalje govore da žele mjesto u novom Vijeću za mir u Gazi (Board of Peace, skraćeno BoP), administrativnom tijelu koje će igrati ključnu ulogu u sljedećoj fazi mirovnog plana za rješavanje dugogodišnjeg sukoba između Palestinaca i Izraelaca.

Prema mirovnom planu od 20 točaka za Gazu, koji je prošle godine predložio američki predsjednik Donald Trump, Vijeće za mir će nadgledati pomoć i obnovu te biti supervizor za tehnokratsku palestinsku administraciju u Gazi.
Trump je rekao da će predsjedavati Vijećem za mir (BoP), koje će imati 15 članova. Mirovni plan, uključujući BoP, formaliziran je Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2803 sredinom studenoga prošle godine.

Do sada su glavni argumenti protiv BoP-a bili da Palestinci nemaju glas u odlučivanju o svojoj budućnosti i da nema krajnjeg datuma za istek rada ovog vijeća, što bi moglo omogućiti nastavak onoga što UN klasificira kao ilegalnu izraelsku okupaciju palestinskih teritorija i kršenje međunarodnog prava na više načina.

Na primjer, za razliku od mišljenja Međunarodnog suda pravde u Nizozemskoj iz 2024. godine o sukobu u Gazi, Vijeće za mir pretvara ono što je sud nazvao „neotuđivim pravom palestinskog naroda na samoodređenje" u „uvjetovanu privilegiju", napisala je istraživačica prava Safia Southey u tekstu za Američko društvo za međunarodno pravo prošlog mjeseca.

Prva imenovanja u Vijeću za mir u Gazi

Krajem prošlog tjedna izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio je da će bugarski diplomat Nikolaj Mladenov biti direktor BoP-a. Mladenov je bio specijalni koordinator UN-a za mirovni proces na Bliskom istoku između 2015. i 2020. godine i poznat je i izraelskim i palestinskim političarima.

Vrlo je vjerojatno da će uskoro biti objavljena i imena drugih članova BoP-a, iako nije jasno kada. Ranije su izvještaji sugerirali da će Trump objaviti imena ovaj tjedan, uoči prvog sastanka Vijeća na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Švicarskoj. Pored Saudijske Arabije, Katara, Egipta i Turske, europske države za koje se očekuje da će biti pozvane su Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Francuska i Italija.

Međutim, u utorak je izraelski list Haaretz objavio članak koji sugerira da bi Trumpova administracija mogla poželjeti promijeniti mandat Vijeća za mir. Izvori su rekli Haaretzu da bi, ako BoP dobro obavi posao u Gazi, mogao dobiti zadatak da se bavi i drugim sukobima, uključujući rat u Ukrajini, te da bi u budućnosti mogao služiti kao neka vrsta alternative UN-u.

Već je bilo jasno da će Vijeće za mir djelovati izvan okvira UN-a na način koji promatrači smatraju do sada neviđenim. Ali ideja da se u budućnosti potpuno zaobiđe UN izazvat će zabrinutost među potencijalnim europskim članicama BoP-a.

„Suprotno onome što je najavljeno, možda u idućim danima neće doći do imenovanja članova BoP-a, nego tek kasnije ovog mjeseca", kaže za DW Muriel Asseburg, stručnjakinja za Bliski istok pri njemačkom think-tanku SWP. „Novi mandati BoP-a bi najprije morali biti podijeljeni potencijalnim članovima. Ali, ako postoje razmišljanja da bi ovo trebalo postati alternativni mehanizam UN-u, tada bi entuzijazam mogao biti znatno manji."

Europljani žele biti članovi Vijeća za mir

U studenom je europska povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica izjavila da članice Unije trebaju biti zastupljene u BoP-u. U prosincu su europski lideri izjavili da podržavaju tu ideju, rekavši: „EU je spreman podržati uspostavljanje Vijeća za mir i aktivno će se angažirati na predstojećim koracima."

Ali, s obzirom na brojne kritike koje se odnose na ovo tijelo, trebaju li europski čelnici zaista biti toliko entuzijastični? U listopadu je briselski think tank Carnegie Europe postavio stručnjacima slično pitanje. Većina je odgovorila: „da – ali…"

„EU bi trebao težiti mjestu u Vijeću, ali samo ako retoriku pretvori u konkretnu politiku", rekao je H.A. Hellyer iz instituta Royal United Services Institute u Londonu. „U suprotnom, to postaje samo prisustvo za tuđim stolom koje daje legitimitet i kredibilitet procesu, koji ne nudi ni pravedan ni održiv mir."

„EU bi trebao razmotriti pridruživanje predloženom Vijeću za mir, ali samo ako se ispune ključni uvjeti", složio se Hussein Baoumi, zamjenik direktora za Bliski istok u Amnesty Internationalu. „Ipak, okvir rada vijeća ostaje nejasan, a politički i pravni rizici kao i rizici, koji se tiču reputacije, su značajni."

„Ako se Europa uključi, to bi trebalo biti uvjetovano poštivanjem zakonskih okvira i normi", kaže za DW Zaha Hassan, odvjetnica i stručnjakinja za ljudska prava iz Carnegie Endowment for International Peace. „U suprotnom, to će cementirati ratne zločine i razgradnju našeg sustava zasnovanog na zakonu i vladavini prava", kaže ona.
U svom članku, objavljenom u prosincu, Zaha Hassan je ukazala na nemogućnost usklađivanja mirovnog plana za Gazu, kako je definirano Rezolucijom 2803, s međunarodnim pravnim sudovima.

Više utjecaja na rješenje sukoba

Ako bi bili članovi Vijeća za mir, Europljani bi mogli imati više utjecaja na ovaj sukob, nego što su imali u protekle dvije i pol godine, istakla je Asseburg iz SWP-a. Postoji niz stvari koje mogu učiniti da rade na održivom rješenju, „iako je u kratkom roku realno nemoguće očekivati izraelsko-palestinske pregovore o rješenju koje bi podrazumijevalo dvije države", napomenula je, misleći na ideju o palestinskoj i izraelskoj državi koje bi egzistirale jedna pored druge.

Europljani mogu iskoristiti svoju ulogu donatora u obnovi Gaze i nastaviti tehničku podršku kroz postojeće europske misije, poput obuke palestinske policije, smatra Asseburg i dodaje: „Da bi imali utjecaj, Europljani bi trebali djelovati ujedinjenije i mogli bi surađivati s arapskim državama, s kojima imaju više zajedničkih interesa po ovom pitanju nego sa SAD-om".

„Hoće li Europljani imati uspjeha?" pitala je Asseburg. „Pa, napredak nećemo vidjeti bez SAD-a i to je jedina opcija u igri. Zato bi Europljani trebali ući u Vijeće za mir i nastojati utjecati, koliko god mogu, da politika BoP-a bude u skladu s međunarodnim pravom i humanitarnim standardima, te pokušati postići održivo rješenje."

S obzirom na dosadašnji europski angažman na Bliskom istoku i činjenicu da je EU mnogo više fokusiran na rat u Ukrajini i potencijalne američke planove za Grenland, direktor briselskog European Middle East Projecta Martin Konecny, koji promovira politike zasnovane na činjenicama u izraelsko-palestinskom sukobu, nije bio previše optimističan.

„S obzirom na šire europsko priklanjanje SAD-u, postoji rizik da će europsko prisustvo u Vijeću za mir biti 90 % formalno odobravanje i 10 % utjecaj", smatra Konecny. „To znači da će Europljani primarno služiti legitimiranju planova koje Amerikanci budu promovirali, a koji će biti koordinirani s Izraelom."

S druge strane, on vjeruje da ni neuključivanje u Vijeće za mir u Gazi nije rješenje, jer tada sve ostaje na SAD-u. „Dakle, ovo će za Europljane biti vrlo težak akt balansiranja", zaključuje Martin Konecny.