EU: „Suradnja i solidarnost“ sa Zapadnim Balkanom? | Politika | DW | 01.04.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

EU: „Suradnja i solidarnost“ sa Zapadnim Balkanom?

Mjesec dana od početka pandemije koronavirusom u Europi, EU stavlja na raspolaganje 410 milijuna eura za pomoć Zapadnom Balkanu. U regiji kažu da tu pomoć ne vide, a Bruxelles odgovara da ona ne dolazi uz veliku buku.

Na papiru, EU paket pomoći Zapadnom Balkanu, kao odgovor na pandemiju COVID19, sastoji se od 38 milijuna eura koji su stavljeni odmah na raspolaganje državama za nabavku medicinske opreme i realizaciju drugih potreba zdravstvenih sustava. Tu je i 373 milijuna kratkoročne i srednjoročne pomoći koja je namijenjena za razdoblje „nakon zdravstvene krize", a u cilju saniranja društveno-ekonomskih posljedica u šest država te regije (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, S. Makedonija, Srbija).

Novac za taj paket osiguran je prenamjenom postojećih sredstava iz fondova predpristupne pomoći (IPA) i namijenjen je svim državama te regije, bez obzira na kandidatski status odnosno stupanj pristupanja Uniji.

„U pitanju je globalna kriza kojom se svi zajedno moramo baviti i nitko ne smije biti izostavljen", kaže glasnogovornica Komisije Ana Pisonero za DW. Ona dodaje da EU stoji uz sve svoje partnere sa Zapadnog Balkana, uključujući i BiH, kojoj je osigurana „široka pomoć" od preko 80 milijuna eura.

„Radeći s UN-ovim Programom za razvoj financiramo projekt od dva milijuna eura koji osigurava nabavku zaštitne medicinske opreme i 80 respiratora, što je za 50 posto više nego što je BiH imala u ožujku", kaže Pisonero.

Glasnogovornica Komisije napominje da je EU u BiH pokrenuo i digitalnu kampanju „Ostani kod kuće" i „Heroj dana" kako bi, s jedne strane potakao građane da se pridržavaju mjera samoizolacije, a s druge pohvalio one koji moraju nastaviti raditi u ovim okolnostima. „U BiH je pokrenuta i kampanja suočavanja s dezinformacijama o koronavirusu", navode u Komisiji.

Koliki je „vidokrug" između EU i Zapadnog Balkana?

Europska unija je od početka širenja zaraze bila kritizirana, kako iz zemlja jugoistočne Europe, tako i od samih članica, da je „paralizirana" kada je riječ o pomoći, koordinaciji, solidarnosti. U EU-institucijama se može čuti ocjena da je na početku još „nedoživljene krize" bilo „problema", ali da je Unija polako „pohvatala konce".

EU tvrdi da šalje pomoć, ali da se o njoj malo govori

EU tvrdi da šalje pomoć, ali da se o njoj malo govori

Opća ocjena je da je u trenutku kada su zemlje-članice odreagirale po principu „spašavaj se kako tko može", Zapadni Balkan jednostavno „ispao iz vidokruga" Unije. A taj trenutak je bio dovoljan da se oni koji se već desetljećima kreću k obećanoj EU-budućnosti osjete izdani i napušteni u nevolji.

Bruxelles je nakon nekoliko tjedana sređivanja vlastitog stanja napokon „ugledao" Zapadni Balkan i ponudio mu novac i uključivanje u neke zajedničke inicijative i fondove kao odgovor na pandemiju. I dok se isti milijuni broje već danima unazad u priopćenjima EU-a, građani regije „broje" ono što oni vide, a to su respiratori, maske i liječnici koji stižu kao pomoć iz drugih zemalja, prvenstveno Kine.

Zato nije ni čudo kada se u Srbiji dogodi da prilikom slijetanja dva zrakoplova sa 130 tona što kupljene što donirane medicinske opreme iz Kine i Indije, jednostavno ne primijeti da je račun za taj transport platio EU.

„Europska unija je platila dva milijuna eura za pokrivanje transportnih troškova za pet zrakoplova koji dostavljaju Srbiji medicinsku opremu. Dva su već sletjela, tri se očekuju u idućim danima", kažu u Komisiji.

Dodaju da je pored navedena dva milijuna eura za transport, EU „pustio" i 4,9 milijuna za nabavku medicinske opreme za ranjive skupine građana u Srbiji, a da su u tijeku procedure koje će osigurati realizaciju preostalog novca od predviđenih 15 milijuna eura trenutne pomoći EU-a Srbiji u situaciji pandemije.

Kada je riječ o ostatku te regije, u Bruxellesu navode da je Crna Gora od EU-a dobila ukupno 53 milijuna eura od čega je do sada podijeljeno 600 paketa „hitne pomoći" za najugroženijih 400 obitelji romske i egipatske populacije.

Sjevernoj Mekedoniji, Albaniji i Kosovu EU je stavio na raspolaganje dva puta po četiri milijuna eura, a za Kosovo još pet milijuna eura trenutne EU-pomoći, od čega su, nakon mjesec dana od početka epidemije, financirane samo kampanje na društvenim mrežama i televiziji namijenjene informiranju građana o zaštiti od koronavirusa i ponašanju tijekom krizne situacije.

Mediji na Balkanu naveliko izvještavaju u prvom redu o pomoći iz Kine

Mediji na Balkanu naveliko izvještavaju u prvom redu o pomoći iz Kine

Mnogi će se zapitati: je li to zaista bilo ono najpotrebnije tim zemljama u ovom trenutku?

Jesmo li nešto naučili?

U situaciji globalne zdravstvene krize i pandemije koja u Europi tek treba dosegnuti svoj vrhunac po broju zaraženih i preminulih, brojanje novca nije najvažnije, niti najprimjerenije. Ono što je bitno u ovoj situacije jeste osjećaj i efekt solidarnosti i zajedništva, kaže EU.

„Solidarnost ne može biti samo riječ koja ne podrazumijeva i obvezu", kaže šef diplomacije EU-a Josep Borrell i dodaje: „Europska unija ne zaboravlja građane Zapadnog Balkana. Vrijeme je da budemo ozbiljni u suradnji i solidarnosti", zaključuje Borrell.

Kao dio „suradnje i solidarnosti" sa Zapadnim Balkanom, EU je omogućio državama regije da budu dio zajedničkih nabavki medicinske opreme, da koriste sredstva Fonda za solidarnost i Mehanizma civilne zaštite. Međutim, u ovom trenutku ta europska solidarnost se ne može iskoristiti, jer medicinske opreme još nema na tržištu, a Fond za solidarnost je namijenjen za pokrivanje „dokazane štete" nakon što trenutna kriza prođe.

I dok jedni kritiziraju Bruxelles, jer ekonomske mjere koje donosi „ne idu dalje od preusmjeravanja postojećih fondova i davanja odriješenih ruku zemljama-članicama da raspolažu svojim proračunima", drugi upozoravaju na potpuni izostanak europske solidarnosti i čak predviđaju „smrt EU-a" kao posljedicu toga. Europska komisija na to odgovara da je „EU preživio mnoge druge krize i da će preživjeti i ovu". EU-dužnosnici naglašavaju da bi isto trebalo vrijediti i za Zapadni Balkan i njegove odnose s EU-om.

„Moramo raditi zajedno jer nitko ne može sam izaći na kraj s trenutnom situacijom", upozorava visoki predstavnik EU-a.

Izvjesno je da će regija Zapadnog Balkana i Europska unija zajedno prebroditi i ovu krizu, ali i dočekati sljedeću. Neizvjesno je hoće li tada biti bolji jedni prema drugima ili bar iskusniji i spremniji.

Preporuka uredništva