EU o okolišu: Packe Hrvatskoj, pohvale Njemačkoj | Politika | DW | 07.02.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

EU o okolišu: Packe Hrvatskoj, pohvale Njemačkoj

Izvješće Europskog povjerenstva za okoliš puno je hvale za njemačko gospodarenje otpadom - bolnom točkom Hrvatske. Ali ima i zajedničkih problema, kao što je na primjer zagađenost zraka.

Europsko povjerenstvo za okoliš je po prvi put objavilo opsežno izvješće o stanju okoliša u svim zemljama Europske unije (Pregled aktivnosti na području okoliša). Ono svakako pokazuje da na Starom kontinentu još uvijek ima golemih razlika, ne samo u kvaliteti okoliša nego i u društvenom odnosu prema zraku koji udišemo, vodi koju pijemo ili tlu po kojem hodamo.

Hrvatskoj kao mladoj članici je u više poglavlja malo "progledano kroz prste", ne na kraju jer su i podaci bili nepotpuni - na primjer kod važnog pitanja koliko se građane muči bukom najrazličitijih izvora. Ili Bruxellesu nije bilo baš previše jasno, što je Hrvatska mjerila - na primjer u kategoriji vode za kupanje: makar se kvaliteta ocjenjuje izuzetnom, nije jasno da li su iz Hrvatske uvijek poslani stvarni podaci ili tek ono što lokalna zajednica želi postići.

No kod nekih područja je potpuno jasno kako je pred Hrvatskom golem put da bi stigla barem na put onoga što provodi jedna stara članica poput Njemačke. To se prije svega odnosi na gospodarenje otpadom, točnije njegovom reciklažom i stvaranjem "kružne" proizvodnje koja bi uvijek iznova koristila sirovine koje se nađu na otpadu. Stopa recikliranja komunalnog otpada, makar se proteklih godina očito radilo na tome, još uvijek je na skromnih 17% (podatak 2014.) od ukupne mase otpada dok je europski prosjek 44%.

Bildergalerie Sehnsucht nach Europa Split (DW)

Hrvatskoj bi već zbog turizma trebalo biti stalo do čistijeg okoliša.

Krk uzor za Hrvatsku

Ali i Europsko povjerenstvo za okoliš navodi pozitivne primjere iz Hrvatske poput projekta Eko otok Krk u kojem su aktivno uključeni i građani tog otoka i za koji Bruxelles svakako savjetuje da bude uzor čitavoj zemlji. Hvale i ambiciozne hrvatske planove o zaštićenim područjima u programu Natura 2000 kojim je zahvaćena praktično trećina kopnenog dijela Hrvatske - što je druga po veličini pokrivenost u EU-u. Ali Bruxelles svakako savjetuje Hrvatskoj da takvih područja bude još više na moru - tim više što Hrvatska živi od svog turizma.

To nije jedini prigovor tim hrvatskim "zaštićenim" područjima. Zagrebu se preporučuje da donese i dosljednije provodi druge propise koji zadiru u ta zaštićena područja, prije svega u sektoru energetike ili ribarstva. Podsjeća se i da je protiv Hrvatske pokrenut postupak jer nije još niti donijela odgovarajuće propise o staništima divljih životinja i ptica. Hrvatska je zapravo urbanizirana ispod prosjeka EU-a, ali sad se proces zadiranja u prirodu vodi istom brzinom kao i u drugim članicama. U Hrvatskoj prirodna staništa nestaju i iz drugih razloga: grade se ceste koje "cjepkaju" divlja područja, ali problem su i šikare koje su niknule na područjima koja su prije služile za košnju i ispašu, a koje izbjegavaju i divlje životinje.

Autobahnen in Kroatien (HAC)

Infrastrukturni projekti u Hrvatskoj su "presjekli" mnoga staništa velikih divljih životinja. Ali i izgrađeni "mostovi" za njih funkcioniraju odlično, konstatira EK.

Hrvatska: preko 5.000 mrtvih i dvije milijarde eura štete

U poglavlju osiguravanja zdravlja i kvalitete života građana se Hrvatska doduše hvali što je već u postupku pristupa drastično smanjila emisije nekih štetnih tvari poput sumporovih i dušikovih oksida, amonijaka i hlapljivih organskih spojeva. Drugim riječima, to su valjda rijetke dobre vijesti zbog gašenja dobrog dijela hrvatske (teške) industrije. Ali niti u Hrvatskoj - baš kao niti u Njemačkoj, EK nije zadovoljan kvalitetom zraka. Osobito kod lebdećih čestica i dušikovog dioksida je stanje zabrinjavajuće. U Njemačkoj je Stuttgart bio prisiljen pozvati građane da ostave svoje (prije svega dizelske) automobile i koriste javni prijevoz, a problem su i stare peći i sustavi grijanja.

I Hrvatska je u tim kategorijama - uključujući i koncentraciju ozona - ili nešto preko, ili na samoj granici koju propisuje EU. To nipošto nisu bezazlene stvari: EK konstatira da se 4.820 slučajeva preuranjene smrti hrvatskih građana u 2013. može pripisati prevelikoj koncentraciji lebdećih čestica i onda kod još 400 smrtnih slučajeva razlog je ili dušikov dioksid ili koncentracija ozona. Šteta koju Hrvatska trpi zbog takvog zraka se procjenjuje na preko dvije milijarde eura ako se zbroje gubici zbog oko milijun radnih dana bolovanja uzetih iz tih razloga, troškovi poslodavaca, troškovi zdravstvenog sustava i gubici u poljoprivredi.

Berlin Luftverschmutzung Siegessäule Atemschutzmaske für die Goldelse (picture-alliance/dpa/P. Zinken)

"Bez daha kroz grad" je akcija Greenpeacea kojom su "ukrasili" i božicu Viktoriju na Stupu pobjede u Berlinu. I banu Jelačiću ili Grguru Ninskom bi također dobro došla maska...

Rekorder po - porezima

Gašenje mnogih nekadašnjih socijalističkih pogona u Hrvatskoj je uzrokovalo i da je i kvaliteta vode uglavnom dobra - i bolja nego u Njemačkoj koja sa svojom industrijom i intenzivnom poljoprivredom ima problema s nitratima koji su prodrli svugdje, od podzemnih voda do voda Sjevernog mora.

No makar Hrvatska ima još tek nekoliko pojedinačnih, "punktualnih" izvora onečišćenja, čak 94% vodnih tijela je ugroženo onečišćenjem iz raspršenih izvora. Upozoreno je i da Hrvatsku i dalje pogađaju poplave i da treba bolja, ali ekološki podnošljivija regulacija od "betoniranja obala rijeka" što stanje čini samo još gorim.

I kod pitanja vodoopskrbe je pred Hrvatskom još mnogo posla. I tu je istaknut pozitivan primjer Slavonskog Broda čija je infrastruktura modernizirana sredstvima EU-a od čega imaju koristi i stanovnici toga grada i stanovnici sliva Save i kasnije Dunava.

I na kraju, Hrvatska se u ovom izvješću Povjerenstva za okoliš može u još jednoj kategoriji naći na samom čelu: po količini poreza koji ubire od građana i tumači ih ekološkim argumentima je samo Slovenija ispred Hrvatske u čitavoj Uniji. Koristi li se taj novac za svrhe za koje je ubran, to je onda drugo pitanje.

Preporuka uredništva

WWW-linkovi