EU: Ministri vanjskih poslova uveli sankcije Bjelorusiji | Politika | DW | 22.06.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Jedinstven stav

EU: Ministri vanjskih poslova uveli sankcije Bjelorusiji

Protiv režima u Bjelorusiji šefovi diplomacije zemalja-članica Europske unije uveli su sankcije. Osim proširenja liste sankcioniranih pomagača režima, dogovorene su i mjere u sedam privrednih područja.

Ministar vanjskih poslova Luksemburga Jean Asselborn u Europskoj uniji uživa ugled zbog otvorenosti s kojom nastupa u javnosti. U stanju je izgovoriti jezgrovite rečenice kao što je ova: „Staljinizam i državni teror nemaju više mjesta u 21. stoljeću“.

A o upravo usvojenim sankcijama Bjelorusiji on je rekao da bi one trebale „zaboljeti”. Dodao je i da je EU odlukom od ponedjeljka (21.6.) pokazao da može kad hoće – ta izjava se odnosi na čestu kritiku upućenu Bruxellesu da vanjska politika EU-a oklijeva. Ovaj put Asselborn može biti zadovoljan jedinstvom svojih kolega i njihovom spremnošću da djeluju.

Mjere protiv glavnih privrednih područja

Zabrana izvoza i blokade sada su usmjerene protiv sedam privrednih područja kojima dominiraju bjeloruske državne firme, a koje, prema procjeni EU-a, doprinose održavanju Lukašenkovog (naslovna fotografija) režima. Tako bi se trebao obustaviti uvoz kalijevog gnojiva iz Bjelorusije koji spada u najvažnije izvozne proizvode te zemlje. Bjelorusija je druga u svijetu po izvozu kalijeva karbonata.

Heiko Maas

Njemački šef diplomacije Heiko Maas

Sankcije se odnose i na petrokemijski, duhanski i financijski sektor, ali i tehnologije dvojne uporabe (koje se mogu koristiti i u vojne i u mirnodopske svrhe) koje nisu bile obuhvaćene sankcijama prema vojnom sektoru, kao na primjer tehnologije nadzora i praćenja. Zamrzavanje imovine i zabrana ulaska u EU uvedena je za članove bjeloruskog rukovodstva koji su, prema Bruxellesu, odgovorni za prisilno slijetanje putničkog zrakoplova kompanije Ryanair. Sankcije se odnose na ukupno 160 osoba.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je nakon samita bio vrlo zadovoljan: „EU je isporučila ono što je trebala“. Maas je dodao da će nove sankcije po sektorima pogoditi Bjelorusiju, obzirom da su usmjerene protiv državnih pogona koji financiraju režim. „Trebalo bi ih isušiti“, rekao je Maas.

Litvanski liberalni zastupnik Europskog parlamenta, Petras Auštrevičius, uvjeren je da usvajanje odluke o sankcijama predstavlja „vrlo jaku, čak i pravovremenu poruku Lukašenkovom režimu“. Istovremeno on očekuje da EU pronađe bolje načine za podršku bjeloruskom civilnom društvu, kojem je „naša podrška toliko potrebna".

Svi se slažu, pa i Austrija

Izgleda da su u ranijim pregovorima o sankcijama među nekim veleposlanicima u Bruxellesu postojali i neki otpori. Posebno se Austrija istakla blokadom. To je sada demantirao austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg, tvrdeći da njegova vlada nikada nije imala namjeru suprotstaviti se ekonomskim sankcijama. Dodao je da Austrija pokazuje „jasan stav“, na primjer u pogledu sankcija u zračnom prometu: „Nakon bezobzirnog akta zračne piraterije moramo (režimu u Minsku, nap. ur.) zavrnuti ruku“.

Naravno, ni civilno društvo ni privatne tvrtke u Bjelorusiji ne bi trebali biti pogođeni ekonomskim sankcijama, već samo državne firme. Šef austrijske diplomacije je izjavio da izvještaji po kojima je njegova zemlja protiv sankcija jednostavno „nisu točni“. On je upozorio da bi sankcije morale biti u stanju da pravno “opstanu” i pred sudom, jer su takve mjere često bile osporavane pred europskim sudovima.

Austrija je ekonomski vrlo angažirana u Bjelorusiji, pa će 80 austrijskih firmi biti pogođene sankcijama. Nakon Rusije, Austrija je po obujmu investicija na drugom mjestu stranih ulagača, a 80 posto stranih kredita u Bjelorusiji potječe iz austrijskih banaka. Bjeloruski Telekom je u vlasništvu austrijske kompanije A1. Od svih zemalja Europske unije Austrija će imati najveću štetu od sankcija.

EU konačno govori „jezikom moći“

Umjesto simboličnog bockanja, sada su uvedene „ozbiljne sankcije“, smatra čelnik Zelenih u Europskom parlamentu Reinhard Bütikofer. Nakon neviđene provokacije, kada je Minsk oteo putnički avion koji je letio iz Atene prema Vilniusu, krajnje je vrijeme da Europska unija bude nedvosmislena, kako ne bi ohrabrila one koji bi htjeli oponašati Bjelorusiju, dodaje.

Naravno, sankcije će nešto koštati i EU. „Ne možeš napraviti kajganu, a da ne razbiješ jaja“, kaže političar Zelenih i dodaje da nisu iscrpljene sve moguće mjere. EU je već spomenula mogući prekid financijskih transakcija i isključenje Minska iz međunarodne bankarske mreže SWIFT. Bütikofer je sve u svemu zadovoljan jer Europljani konačno govore „jezikom moći“.

Bjeloruska oporbena političarka Svetlana Tihanovskaja upozorila je ministre vanjskih poslova Europske unije da bi bjeloruski režim mogao pokušati trgovati i ponuditi puštanje pojedinih političkih zatvorenika na slobodu. Kako bi ilustrirala opasnost kojoj su izloženi protivnici režima, ona je pokazala policijski metak uklonjen iz pluća mladog aktivista koji je u Bjelorusiji demonstrirao protiv Lukašenka.

Reinhard Bütikofer

Reinhard Bütikofer

Tihanovskaja već odavno zahtijeva pooštravanje sankcija protiv službenog Minska. Sada je izrazila zadovoljstvo mjerama koje su usvojene. Sankcijama će se, kako je priopćeno, priključiti SAD, Velika Britanija i Kanada. Time će one imati još veći učinak.

Europska narodna (pučka) stranka, klub zastupnika u Europskom parlamentu koji okuplja konzervativne stranke, zahtijeva da se protiv bjeloruskog predsjednika Lukašenka podigne optužnica pred međunarodnim sudom zbog zločina protiv čovječnosti. Šef kluba Manfred Weber podsjeća na još jedan pokušaj ucjene koji dolazi od režima u Minsku – ilegalne migrante šalje se naime natrag s bjelorusko-litvanske granice kako bi se izvršio pritisak na Vilnius. Weber podržava „mobilizaciju osoblja Frontexa“, a na Twitteru je naglasio kako Lukašenko ne može odlučivati o tome tko smije u EU, a tko ne.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva