″EU je daleko najvažniji partner zapadnom Balkanu″ | Politika | DW | 20.05.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

EU - Zapadni Balkan

"EU je daleko najvažniji partner zapadnom Balkanu"

Njemačka i dalje intenzivno radi na svojoj agendi vraćanja zapadnog Balkana među prioritete Europske unije. U to su se ovog tjedna u Berlinu uvjerili i političari s jugoistoka Europe.

Jadranka Joksimović i Michael Roth

Njemački državni tajnik Mochael Roth i srpska ministrica vanjskih poslova Jadranka Joksimović

Još uvijek traje razdoblje u kojem dobar dio svakih bilateralnih razgovora otpada na koordinaciju borbe protiv koronavirusa.

To je bio slučaj i u srijedu kada su u Berlinu s različitim misijama boravili srpska ministrica europskih integracija Jadranka Joksimović i slovenski ministar vanjskih poslova Anže Logar. Pristup temi pandemije je doduše bio drugačiji, Joksimović je hvalila sada već paneuropski poznat uspjeh Srbije u cijepljenju građana, Logar je isticao potrebu koordinacije covid-propusnica kako bi Slovenija uspjela spasiti svoj dio turističke sezone.

No pandemija se provlačila i kroz razgovore o vraćanju zemalja zapadnog Balkana na agendu Europske unije. Proces je to kojeg je početkom ove godine pojačanim diplomatskim aktivnostima započela Njemačka pozivajući jednog po jednog ministre vanjskih poslova zemalja zapadnog Balkana u Berlin. I to u vrijeme kada zbog tvrdog lockdowna u Berlin gotovo da i nisu dolazili strani političari.

Povratak na listu prioriteta

Njemačka vlada je već tada najavila ponovno oživljavanje Berlinskog procesa koji je ušao u slijepu ulicu ne samo zbog pandemijskih prilika nego i zbog nedostatka novih ideja ali i apsolutnog pomanjkanja zanimanja većine zemalja Europske unije za temu proširenja.

Heiko Maas i Anže Logar

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas (d) i njegov slovenski kolega Anže Logar

Djelomična motivacija za intenziviranje teme zapadnog Balkana su i pojačana medijske izvještavanja o silama poput Kine, Rusije i Turske koje su navodno sve prisutnije na Balkanu i koje tako koriste inerciju Europske unije i zauzimaju prazni prostor.

Njemački ministar Heiko Maas je već nakon posjeta svog srpskog kolege Nikole Selakovića početkom ožujka na konferenciji za novinare pomalo iritiran objasnio kako EU, usprkos svim medijskim pričama, najveći dostavljač cjepiva zemljama na zapadnom Balkanu.

U srijedu je uoči razgovora s Logarom također pokazao latentnu frustraciju općim dojmom kako je EU digla ruke od zapadnog Balkana. "Kao Europska unija mi možda nismo najglasniji na zapadnom Balkanu ali smo daleko najvažniji politički i privredni partner za sve zemlje u regiji", rekao je Maas.

Tabu riječ "proširenje"

Kao dio "Trojke" koja predsjeda Europskom unijom, Maas i Logar su dobar dio razgovora posvetili koordinaciji projekta vraćanja agende zapadnog Balkana na EU dnevni red. I jedan i drugi ministar su međutim vidljivo izbjegavali izgovoriti pojam proširenja iako postoji svijest, što je posebno bilo tematizirano prilikom posjeta Selakovića, da odgađanje i ne spominjanje ikakvih datuma mogućeg prijema ne doprinosi porastu popularnosti ideje o Europskoj uniji u regiji.

"Zato moramo poslati jasnu poruku ljudima koji žive u ovoj regiji: vaša budućnost je u Europskoj uniji i mi to svi želimo. Mi moramo pružiti kredibilnu perspektivu članstva kako bi dali podršku proeuropskim snagama u regiji što je opet potrebno za provođenje potrebnih reformi", poručio je Maas.

Uključiti građane zapadnog Balkana u planiranje budućnosti EU-a

Logar je pak najavio da će jedan od prioriteta slovenskog predsjedanja Europskim vijećem u drugoj polovici ove godine biti preuzimanja njemačke inicijative. "Mi moramo temu zapadnog Balkana držati jako visoko", rekao je Logar. Na pitanje DW-a koji se konkretno impulsi planiraju, Logar je naveo kako se osim nove konferencije u sklopu Berlinskog procesa pripremaju i susreti na višoj razini s ciljem boljeg uključivanja zemalja zapadnog Balkana u proces formiranja budućnosti EU-a.

"Mi ćemo predložiti i redovite sastanke sa svim članicama EU-a i zemljama zapadnog Balkana. Cilj nam je uključivanje građana zemalja zapadnog Balkana u raspravu o budućnosti Europske unije", rekao je Logar.

Njegov kolega Maas prije svega vjeruje u privrednu pomoć kao najbolju reklamu za EU. I to pogotovo u post-pandemijskom razdoblju. "Mi s partnerima iz regije zapadnog Balkana želimo položiti temelje za gospodarski oporavak pogotovo u ovom teškom razdoblju nakon pandemije. Važno nam je da ljudi to vide i da profitiraju od toga", rekao je Maas.

Sjediti na dvije stolice

U isto vrijeme srpska ministrica europskih integracija Jadranka Joksimović je kroz razgovore s Michaelom Rothom, državnim tajnikom unutar ministarstva vanjskih poslova, uvjeravala Njemačku kako je Srbija i dalje privržena EU putu. Ona je nakon razgovora s Rothom ali i predstavnicima zastupničkih klubova u Bundestagu rekla kako vjeruje u punu podršku Berlina u ostvarenju ciljeva Beograda po pitanju provođenja reformi ali i nastavka pregovora.

No u razgovoru za DW uoči susreta sa srpskom ministricom, predsjednik parlamentarne grupe za jugoistočnu Europu i jedan od boljih poznavatelja prilika u regiji, socijaldemokratski zastupnik Josip Juratović je naveo stare zamjerke koje predstavnici Srbije uvijek čuju kada u Njemačkoj razgovaraju o putu ka Europskoj uniji: nedostaci na području vladavine prava , pravosuđa i slobode mišljenja.

Njegova kolegica, zastupnica Renate Alt, u Njemačkoj liberalnoj stranci (FDP) zadužena za jugoistočnu Europu u priopćenju za DW je potvrdila te zamjerke. "Najveći kamen spoticanja za Srbiju leži u području pravosuđa, slobode mišljenja i vladavine prava. Na ovom područjima Srbija je načinila veće nazadovanje nego pomake", rekla je Alt i dodala kako "ne čudi da Srbija prošle godine nije otvorila ni zatvorila niti jedno pregovaračko poglavlje".

Juratović, koji je u srijedu bio jedan od sugovornika ministrice Joksimović, rezignirano kaže: "Srbija se mora odlučiti želi li Europu Orbana i Višegradske skupine koja je u Europskoj uniji samo zbog ekonomije ili želi Europu vrijednosti. Mi ne znamo što Srbija želi. Sa svima bi htjela imati dobre odnose i sjediti na svim stolicama", zaključio je Juratović.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android