1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Deutschland | Gaszähler
Foto: Christoph Hardt/Panama Pictures/picture alliance

EU i energenti: zajedno štedjeti, zajedno kupovati?

20. listopada 2022

Summit EU-a će obećati Ukrajini daljnju podršku. Ipak, posljedice ruskog rata za europsko gospodarstvo bit će glavna tema summita. Zemlje Europske unije ne mogu se složiti oko reakcije na porast cijena energenata.

https://p.dw.com/p/4IRlU

Belgijski premijer Alexander de Croo je suzdržan i proeuropski političar. Ali uoči summita Europske unije koji se održava u četvrtak i petak (20./21.10) njegove izjave su oštre: "Ovo je tjedan odluke”, naglasio je on i objasnio da se zapravo radi o tome ima li Europska unija još uvijek neko značenje usred dramatične ekonomske i energetske krize izazvane ruskim ratom protiv Ukrajine. "Ili ćemo uspjeti ili zakazati. Prošlo je vrijeme izgovora", rekao je premijer De Croo u belgijskom parlamentu. Dodao je da EU sada mora učiniti nešto ako želi zaštititi poduzeća i kućanstva od rasta cijena energenata.  

Belgijanac nije jedini premijer koji se zalaže za gornju granicu cijene plina pri kupovini na svjetskom tržištu. Otprilike polovica šefova država i vlada, od ukupno 27 koliko ih ima u Europskoj uniji, zastupa taj stav. Takozvani „poklopac" za cijenu plina po njihovom mišljenu ne bi ništa koštao zemlje članice, a mogao bi se brzo uvesti.  

Njemačka je protiv  

Druga polovica zemalja EU-a, među kojima je Njemačka, skeptična je prema tom prijedlogu, jer bi po njima, paušalna gornja granica cijene plina mogla dovesti do nestašica ako se izvoznici plina okrenu drugim kupcima. „Brodovi s ukapljenim plinom plove tamo gdje je najbolja cijena plina”, rekao je jedan njemački državni činovnik uoči briselskog summita. I Europska komisija odbija paušalni limit cijene plina. Umjesto toga predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je predložila cijeli niz mjera za reguliranje tržišta. Još nije odbačen model subvencionirane kočnice cijene plina. U Španjolskoj i Portugalu za struju koja se proizvodi od plina potrošači plaćaju fiksnu, nisku cijenu. Razliku između potrošačke cijene i cijene na svjetskom tržištu plaća država. „Isplati se da se o tome razmisli na razini Europske unije. Ima još neriješenih pitanja, ali ne želim zanemariti ni jednu mogućnost”, rekla je von der Leyen u srijedu (19.10.) u Europskom parlamentu u Strasbourgu. 

Ursula von der Leyen
Ursula von der LeyenFoto: Jean-Francois Badias/AP/dpa/picture alliance

Njemačko „dvostruko bum" 

U Njemačkoj bi od ožujka 2023. mogla biti uvedena kočnica za cijene plina koja bi važila za elektrane na plin, za kućanstva i poduzeća koja se griju na ovaj energent. Stručnjaci smatraju da je model vrlo skup. Zato je njemačka Vlada predvidjela novo zaduženje u iduće dvije godine koje bi iznosilo 200 milijardi eura. To su zapravo dvije mjere koje je njemački kancelar nazvao „dvostruko bum”, dajući im kolokvijalni naziv za eksploziju. Te mjere kritiziraju manje imućne zemlje u Europskoj uniji, jer bi one poremetile tržišno natjecanje u Europi. Te zemlje zahtijevaju fondove za pomoć zbog visokih troškova energije na europskoj razini, a ti fondovi bi se financirali iz zajedničkog proračuna. Europska unija bi se kao u slučaju fondova za obnovu posle pandemije morala zadužiti na zajedničkoj, europskoj razini i te kredite uložiti u subvencioniranje energije. Philipp Lausberg, analitičar briselskog trusta mozgova European Policy Centre, smatra da se to ne može dogoditi: „Vrlo je komplicirano financirati limit cijene plina na europskoj razini. Prije svih bogate zemlje kao Njemačka vrlo nerado daju dodatan novac na europskoj razini.”

Prilikom posljednjeg neformalnog summita Europske unije u Pragu Olaf Scholz je odbio ideju paušalnog limita za cijene plina i odbacio kritiku svojih mjera, rekavši da su na kraju krajeva sve zemlje uvele pakete pomoći. I zaista, Francuska, Italija, Španjolska, Nizozemska kao i druge zemlje izdvojile su na desetke milijardi eura za rasterećenje građana i gospodarstva. Belgijski premijer Alexander de Croo je priznao da je za ostatak EU-a naravno od koristi ako Njemačka spriječi kolaps svoje ekonomije. Ne samo da je Njemačka najveća europska ekonomija i izdvaja najviše novca za europski proračun, već je njezino gospodarstvo tijesno isprepleteno sa svim drugim zemljama Unije.  

Prosvjedi u Francuskoj protiv visoke cijene energenata
Prosvjedi u Francuskoj protiv visoke cijene energenataFoto: Benoit Tessier/REUTERS

Zajedno štedjeti, zajedno kupovati 

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel koji će voditi summit u Bruxellesu, više bi volio da se raspravlja samo o prijedlozima Komisije kako bi izbjegao svađu. Za njega je štednja energije na prvom mjestu. Onda dolazi zajednička kupovina plina, koju će obavljati europske tvrtke, kako bi objedinile snagu na tržištu. Ideja je da se 15 posto plina za skladištenje kupi po najnižoj mogućoj cijeni. Osim toga, članice EU-a bi se trebale obavezati na uzajamnu pomoć ako dođe do nestašica. Michel smatra da se mora osnažiti europsku solidarnost. Europska komisija je predložila da promijeni namjenu za 40 milijardi eura iz regionalnih razvojnih fondova, kako bi subvencijama za energiju pomogla najsiromašnijim članicama.  

Prema prijedlogu Komisije Europske unije u zajednicu nabave plina i u solidarnost EU-a trebalo bi uključiti zapadnobalkanske zemlje, kao i istočne kandidate za prijem u EU, Ukrajinu i Moldaviju.  

Fer cijena ukapljenog plina trebala bi se formirati na osnovi novog mehanizma, koji bi zamijenio stari mehanizam (TTF) koji je bio usmjeren na plin iz plinovoda. Stručnjak Lausberg smatra da je to teoretski dobra ideja, ali u praksi je teško ostvariva: „Ako uvedete novi indeks, onda bi sudionici na tržištu morali  htjeti primijeniti ga, iako je nov i nemaju u njega povjerenja. Za to je potrebno vrijeme i morate stimulirati upotrebu indeksa.”  On dodaje da je upitno bi li tako pala cijena plina.  

Podrijetlo zemnog plina trošenog u Njemačkoj 2021. i 2022.
Podrijetlo zemnog plina trošenog u Njemačkoj 2021. i 2022. (Rusija, Nizozemska, Norveška, ostale zemlje, domaća proizvodnja)

Nove sankcije za Iran? 

Više sloge je primjetno među članicama EU-a kada se radi o stavu prema Iranu. Šefovi država i vlada žele kazniti Teheran novim sankcijama jer Iran šalje Rusiji svoje vojne dronove. Njihova upotreba protiv civilnog stanovništva u Ukrajini posljednjih dana je izazvala veliko negodovanje. Iako i Iran i Rusija negiraju optužbe iz Bruxellesa, jedna glasnogovornica Komisije je izjavila da EU sad raspolaže s dovoljno dokaza da bespilotne letjelice koje upotrebljava Rusija potječu iz Irana.  

U ponedjeljak (17.10.) šefovi diplomacije zemalja Europske unije su usvojili paket sankcija protiv iranskog vodstva. Pripadnici iranske „policije za moral" koje EU smatra odgovornim za smrt dvadesetdvogodišnje Mahse Amini neće smjeti putovati u EU ili raspolagati imovinom u EU-u. Amini je bila uhićena zbog „pogrešnog" nošenja svoje marame i pretpostavlja se da je umrla nakon što su je pripadnici „policije za moral" zlostavljali. Njezina smrt prije četiri tjedna izazvala je prosvjede širom Irana, a režim je reagirao primjenom sile. 

 

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi
Preskoči sljedeće područje Srodne teme