EU 2021.: Dugovima protiv korone | Politika | DW | 02.01.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

europska unija

EU 2021.: Dugovima protiv korone

Europska unija želi potaknuti konjunkturu nakon korone pomoću jednog fonda po prvi put financiranog zajedničkim dugovima. Pritom je potrebno ponešto strpljenja.

1. siječnja 2021. počinje važiti novi sedmogodišnji proračunski okvir Europske unije. To samo po sebi ne bi bilo tako interesantno, ali je ovaj put sve drukčije. Mnogi stručnjaci taj financijski paket smatraju povijesnim. Zašto?

EU povjerenik za proračunska pitanja Johannes Hahn je taj proračunski okvir u razgovoru za Deutsche Welle nazvao "revolucijom". On s 1,8 bilijuna eura obuhvaća najveću sumu koju je Europska unija ikad isplanirala. Dodatno uz regularni proračun od 1,1 bilijun eura dolazi 750 milijardi eura. Taj novac se nalazi u jednom "Fondu za obnovu" gospodarstva pogođenog korona-pandemijom.

Nije samo po pitanju izdataka došlo do pravog preobrata, već i po pitanju prihoda. 750 milijardi eura u Fondu za obnovu se ne financiraju kao inače u proračunu od doprinosa država članica, već dugovima. Europska komisija će po prvi put u tolikom obujmu uzeti kredite na financijskim tržištima, a nešto manje od polovice toga novca usmjeriti kao izravne doprinose u blagajne zemalja članica.

Zajednički dugovi su sve do izbijanja korona-pandemije bili nepojmljivi za mnoge vlade, pa tako i za njemačku kancelarku. No galopirajuća gospodarska kriza je i Angelu Merkel prisilila na preokret u razmišljanju. Dugovi u ime Europe su odjednom bili odlično rješenje, prije svega što na prvi pogled u narednih sedam godina neće skoro ništa koštati i ne opterećivati nacionalne proračune.

Nakon napornih pregovora usvojen je novi budžet Europske unije

Nakon napornih pregovora usvojen je novi budžet Europske unije

Novi izvori prihoda za EU

Te dugove bi Unija trebala otplatiti do 2058. godine. U tu svrhu Bruxelles želi uvesti nove poreze na plastiku, financijske transakcije, trgovanje emisijama kao i jedan novi ekološki porez na proizvode iz trećih zemalja. Ovim poreznim ovlastima se ujedno jača moć EU-središnjice u Bruxellesu. Tako bi se trebao povećati i utjecaj predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, jer ona sada sjedi na ogromnim vrećama novca te će skupa s Europskom komisijom kontrolirati korištenje tih novaca.

Fond za obnovu je EU Komisija optimistično nazvala "Naredna generacija EU". Tim novcem bi se trebali financirati prije svega investicije u skladu sa zaštitom klime i projekti digitalizacije gospodarstva. "Kod 'Next Generation EU' se radi o više toga nego o pukom poticajnom financiranju jedne digitalne dekade u Europi. S više od jedne trećine tih sredstava će se financirati europski 'Green Deal'. Taj zeleni plan je strategija rasta za Europu", obećala je Ursula von der Leyen u prosincu u jednom govoru pred poduzetnicima srednjih poduzeća.

Tko plaća na kraju?

Dugove će otplaćivati i naredna generacija u Europi, smatra stručnjak za EU-pravo profesor Frank Schorkopf sa Sveučilišta Göttingen. On u časopisu "Cicero" obrazlaže kako će otplaćivanje tih kredita do 2058. godine teći putem doprinosa članica za EU-proračun te da će tako građani EU-a "neizravno kroz nacionalne poreze plaćati te europske izdatke".

Schorkopf osim toga vidi moguće sukobe s presudom njemačkog Saveznog ustavnog suda o granicama europske integracijske politike. Zajedničkim dugovima i porezima EU-a je moguće da bi se te granice mogle prekoračiti, ističe Schorkopf.

Još nema novca

Zbog toga što je proračun uslijedpoljske i mađarske blokadedonesen tek sredinom prosinca, isplata prvih tranši iz korona-fonda za spas će uslijediti kasnije nego što je to planirano. Zemlje kojima je ta isplata prijeko potrebna poput Italije i Španjolske su požurivale taj proces.

No, Rim i Madrid će se morati strpiti do sredine godine, kazao je novi predsjedatelj EU Vijeća, portugalski ministar vanjskih poslova Augusto Santos Silva. "Nadamo se da ćemo u prvoj polovici godine postići iskorake koji će omogućiti isplatu prvih deset posto iz Fonda za pomoć", kazao je Silva u izjavi za novinsku agenciju "Lusa".

Prije nego što novac bude mogao biti ispaćen, 27 parlamenata država članica moraju ratificirati taj model financiranja. Osim toga, sve zemlje moraju predati investicijske planove iz kojih proizlazi na koji način se u tim investicijama pridržavaju uvjeta o zaštiti okoliša.

Italija je nestrpljiva

Italija, koja je teško pogođena pandemijom i koja je ionako već bila prezadužena, s posebnim nestrpljenjem čeka na "novčani milijardski poklon" iz Bruxellesa. Ta zemlja će dobiti najveći dio kolača. 64 milijardi eura bi trebalo biti uloženo u talijansko gospodarstvo i zdravstveni sustav.

Vladajuća koalicija političke sredine i ljevice već tjednima se spori oko toga kako raspodijeliti i iskoristiti taj novac. Mali koalicijski partner "Italia Viva" prijeti čak krajem vlade Guiseppea Contea. On bi, naime, možda mogao biti prisiljen na ulazak u novu koaliciju i preustroj kabineta prije nego što se uopće isplanira prvi euro iz Fonda za obnovu. Ni Italija dosad nije predala plan izdataka koji bi trebala odobriti Europska komisija.

Italija, koja je teško pogođena pandemijom s posebnim nestrpljenjem čeka na novčani milijardski poklon iz Bruxellesa

Italija, koja je teško pogođena pandemijom s posebnim nestrpljenjem čeka na "novčani milijardski poklon" iz Bruxellesa

Povijesan je ovaj proračun i zbog toga što se isplate prvi put povezuju s provjerom vladavinom prava zemlje primateljice. Protiv toga uvjeta su se bile žestoko pobunile Poljska i Mađarska, zemlje koje prema mišljenju Europske komisije i Europskog parlamenta potkopavaju vladavinu prava. Sada, nakon dogovora s tim dvjema zemljama, u zakonu stoji jedan kompromis kojega, međutim, prvo mora provjeriti Sud Europske unije.