EU želi više vlastitih čipova | Gospodarstvo | DW | 02.05.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Nove tehnologije

EU želi više vlastitih čipova

Europskim proizvođačima nedostaju čipovi u raznim industrijskim granama: umjetnoj inteligenciji, autoindustriji, medicinskim aparatima. Sad bi trebalo potaknuti domaću proizvodnju.

Suradnici proizvođača čipova Globalfoundries u Dresdenu

Suradnici proizvođača čipova Globalfoundries u Dresdenu

Europa radi na stvaranju saveza za proizvodnju čipova. Povjerenik EU-a za unutarnje tržište Thierry Breton želi da EU nadoknadi zaostajanje za SAD-om i Azijom. U ožujku je najavio da bi EU trebao udvostručiti proizvodnju mikročipova do 2030. godine. Petina svih mikročipova u svijetu trebala bi nastajati u Europskoj uniji.

Na te planove je EU natjerala nužda. Nestašicu čipova osjetila su razna industrijska područja, među ostalim i autoindustrija. Po navodima IHS-Marketa u prvom tromjesečju 2021. proizvedeno je pet posto manje automobila nego u istom razdoblju prošle godine.

Ambiciozni europski plan nazvan „Digitalni kompas“ predviđa investicije od 140 milijardi eura u iduće dvije do tri godine. U Europi bi ponovo trebala biti pojačana proizvodnja čipova od 5, 3 i 2 nanometra, koja je bila prepuštena SAD-u i Aziji.

Potrebna pomoć iz SAD-a ili Azije? 

Uz Thierryja Bretona jačanje proizvodnje čipova najavljuje i potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager. Ostale pojedinosti trebale bi biti objavljene nakon razgovora s vodećim proizvođačima čipova u svijetu – Intela, Taiwan Semiconductor Manufacturinga (TSMC) i Samsunga.

Margrethe Vestager i Thierry Breton

Margrethe Vestager i Thierry Breton

Nagađa se da bi planovi EU-a obuhvaćali osnivanje novog poduzeća ili partnerstvo s TSMC-om ili Samsungom. Breton želi da jedan od vodećih proizvođača čipova izgradi veliku tvornicu u Europskoj uniji, u Francuskoj, Njemačkoj ili Poljskoj.

Nije mirovao ni njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier. Već početkom godine je pisao tajvanskoj vladi moleći pomoć u opskrbi čipovima. Tu se, istina, radilo samo o nastojanju da se kratkoročno pokrije manjak u opskrbi. Ali, to pokazuje u kakvoj dilemi se nalazi EU. EU bi trebao pomoć proizvođača čipova iz SAD-a ili Azije kako bi pokrenuo vlastitu proizvodnju. To će biti „krajnje teško“, konstatira tehnička novinarka Bloomberga Natalia Drozdiak.

Kolateralna šteta sukoba SAD-a i Kine

Trumpova vlada je nastojala onemogućiti pristup Kine određenim tehnologijama. Peking je reagirao tako što je dao velike poticaje vlastitim proizvođačima čipova. Sad je i američki predsjednik Joe Biden odobrio 37 milijardi dolara za američku industriju čipova. To je dio velikog paketa investicija u infrastrukturu vrijednog više od dva bilijuna dolara.

Sjedište Huaweija u Parizu

SAD je nastojao spriječiti Huawei

„Ta industrija se koncentrirala u Južnoj Koreji i Tajvanu, dok se Europa usredotočila na temeljna istraživanja, ali i na specifične primjene čipova, primjerice u autoindustriji“, kaže Mathieu Duchatel, voditelj programa za Aziju na Institutu Montaigne u razgovoru za DW.

Propadanje europskih proizvođača

Europska industrija čipova je 2012. proizvodila 70 posto dijelova u Europskoj uniji. Prošle godine je to bilo manje od polovice, priopćio je Savez elektroničke industrije ZVEI. Od ukupne proizvodnje čipova u svijetu samo devet posto otpada na Europu. Među deset vodećih proizvođača čipova samo je jedan iz Europe – nizozemski NXP Semiconductors. Ali i on bi uskoro mogao pripasti Amerikancima jer suparnik Qualcomm planira preuzimanje.

Prije dva desetljeća je Europa predvodila u elektroničkoj industriji zahvaljujući mobilnim telefonima prve generacije i proizvođačima kao što su Nokia, Ericsson i Siemens. Ali, u međuvremenu se težište proizvodnje čipova prebacilo u Aziju, a na tamošnja tržišta otpada i oko 60 posto prometa čipova.

Izgradnja moderne velike tvornice čipova može, po navodima američke udruge Semiconductor Industry Association (SIA), koštati oko 20 milijardi dolara. A dok takva tvornica počne donositi dobit može proći više godina. Stvar dodatno otežava namjera Kine, SAD-a, Tajvana i Južne Koreje da ubrzaju svoju proizvodnju čipova, upozorava stručnjak za Aziju Duchatel

Znak ispred tvornice TSMC-a u Tajvanu

Znak ispred tvornice TSMC-a u Tajvanu

.

Tajvan proizvodi 20 posto svih čipova u svijetu, Južna Koreja 15 posto, Singapur sedam posto. TSMC i Samsung dominiraju na tržištu. Samo TSMC planira u iduće tri godine investirati 100 milijardi dolara i proširiti proizvodne kapacitete. Samsung planira povećati proizvodne kapacitete za petinu i u ovoj godini investirati 31 milijardu dolara.

Stvaranje prevelikih proizvodnih kapaciteta?

Izgradnja velike tvornice u Europi mogla bi biti strateška pogreška s obzirom da je europsko tržište maleno. „Pogotovo zato što u Europi nema velikog krajnjeg korisnika kao Google, Apple ili Amazon“, upozorava Andreas Gerstenmayer, predsjednik uprave tvrtke Austria Technologie & Systemtechnik (AT&S).

Ipak do malog popuštanja napetosti moglo bi doći u rujnu kad bi trebala s radom početi nova Boschova tvornica čipova u Dresdenu.

Smartphone Samsung Galaxy S21

I povećana potražnja za pametnim telefonima i drugim aparatima potrebnim za rad ili školu od kuće dovela je do poteškoća u opskrbi čipovima

Predsjednik uprave TSMC-a Mark Liu misli da bi jačanje proizvodnje čipova u Europi moglo dovesti do stvaranja prevelikih kapaciteta. Sadašnje nedostatke u opskrbi čipovima on objašnjava povećanjem potražnje za uređajima potrebnim za rad ili školu od kuće uslijed pandemije i činjenicom da su Sjedinjene Države kineskog proizvođača Huawei stavile na crnu listu.

Uz to je potražnja porasla i zbog izgradnje nove mobilne mreže 5G. To je povećalo potražnju za kompatibilnim pametnim telefonima. A krizu s opskrbom pojačalo je zatvaranje jedne tvornice u Teksasu zbog ekstremne hladnoće i požar u jednoj tvornici u Japanu. EU će zato morati najprije utvrditi što je stvarni uzrok nestašice u opskrbi čipovima.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic